2 Coríntios 5

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena nonon mora fipungai non ikom kene kene eiro buiro gounanguamere no ganom yoporanom epe kene kene eiro buiro gouname. Gounamba nonon kakom kakom kamundi moi kuwom suwapunga moraro bepunga ari ikinom keingamere Yai Gumam ganom dinom koi ta epe bei norowame. Ganom dinom i ari okonomdi beikeimba Yai Gumam towane bei norome.
1 Anayabin it taso’ob iti tafaram ana sisimaim tama’am, hinagurus hinayayare maramaim God i sis ta wowabika ma’ama wanatowan ana sis, men orot umahimaim hiwowabimih.
2 Ena epena no ganom dinom mangi tawa wan moipunga kai meiro giniya dupunba mora fipunga kamundi furo ganom dinom koi ta inapunga iran “Ari gai fingamere no ganom dinom koi epe firapune. Firo mun firapune,” di moipune.
2 Mar kafai it mar ana faifuw usin isan tama tanunu’afe’af.
3 Te no kuianom yo morom duwangoro moikenaro bepunga Yai Gumam ganom dinom koi ta bei norowame.
3 Anayabin mar ana faifuw tana’usi’us, it boro men segar tanama’am hina’ititamih.
4 Ena ganom dinom epena no ikai tei wan moipunga no denom minom i ipun dongoro kai mei moipunie. Ena ganom dinom ikai koi wan moipunga “Ma dowapune,” di fikepune. Tamanume. Yai Gumam ganom dinom koi ta bei norongoro ire nokapu moraro bepunga inapune. Te no ari mangi tei moipunga gorapunba Yai Gumam kakom kakom moi kuwom suwapunga norowangoro inaro bepunga epe di fipune.
4 Iti sis wanawanan tama’am i mabitit tanunu’afe’af. Anayabin men takokok segar tanama, baise takokok mar ana faifuw tana’us saise imaim nabotabirit tanan ma’ama wanatowan ana biyan tanab.
5 Ena nonon muruwo ganom dinom koi ta inaro bepunga Yai Gumam no bei ei norongoro moipunie. Te no “Okome Yai Gumam ganom dinom koi ta norowame,” epe di firaro bepunga ena epena Yai Gumam Murom Sumuna noromie.
5 God akisinamo isat iti bar yabuna naatu Anunin Kakafiyin it itit, sawar abistanawat aurin tema’am boro tanabow.
6 Norongua ena iran nonon denom minom erowai tongoro kuri fikepune. Te epena kakom no ganom dinom wan moipungoro mora fipunga Ari Wanopanom moingui tei moikepune.
6 Isan imih mar etei fair tabai, biyat ana baremaim tama’am i taso’ob, Regah i taihamiy nabinika ebabat.
7 Ena “No yaromi wom kankepune” kawom dupunba epena no yaromi fi ki si tero wan moipune.
7 Anayabin it baitumatumamaim tama tabowabow men matat yan ta’i’itinimih.
8 Ena na epe duwaiye: No denom minom erowai tere dumba epe ama di fipunga no ganom dinom tawa ma dero furo Ari Wanopanom gere ikom akaiyomdi tei morapunga fanamie.
8 Ayu ao’o, it mar etei fair tabai naatu it takokok kwanekwan iti tafaram ana bar i tanihamiy naatu tanan Regah ana baremaim bairit tanama.
9 Ena iran no yaromi gere ikinom akainom wom morapunga bo te mangi tawa yo fakai wom morapunga i tai ori dikeme. Tamanume. Yaromi mun fi norowaro bengua kakom kakom no kokonan yoporam boiro nokapu bepunga i tai ori dume.
9 Isan imih ata dubir tanayai Regah niyasisir, iti tafaram ana baremaim tama tanabow o nainamaim tama tabowabow.
10 Te no ari Kirisito fi ki si topunga yokamai mangi tawa moipungi no towane towane tai nokapu bepunga bo tai niki dongua bepunga ena Kirisito yaromi mapunom kanume. Ena okome yaromi okom muromdi tei morapunga yaromi bei nokapu de norowangua bo bei niki de norowangua ipu sire no ari muruwo di norowame.
10 Anayabin it etei’imak boro Keriso ana urama’ama nanamaim tanabat naatu i boro nibabatiyit abistan biyatamaim tama tasisinaf isan ta’ita’imon ata baiyan boro nitit, kakafin tasisinaf kakafin tanab gewasin tasisinaf gewasin tanab.
11 Ena Ari Wanopanom ipu si norowangua no yaromi kuriyom fi topune. Kuriyom fi topunga ena ari yai opai nomanenom si awa towaro beinga no gunom kam di mari de eropune. Te na mora moikamere Yai Gumam mora fingoro ena ne yokama denom minomdi ama na moikamere firainga inaiye.
11 Aki Regah abibiruw ana’an i aso’ob. Naatu aki akokok anabow sabuw ananatabirih. God aki su’ubi gewas, naatu ayu anotanot kwa dogor wanawanan anot ayu isou auman kwanotanot.
12 Ne yokamai “Na yai nokapu moimie,” tokoi duwaro beinga ka i boi ereiyo? Tamanume. Ne yokamai kaningai ari yokamai ganom dinomdi beinga kanere yokamai kanom akire dimba ne yokamai yokamai inokore einga kankere kanom akire dime. Ena ne yokamai ari okonom muromdi tei moire na mapunom kawom firo na kanam akire duwaro beinga na inokore eika muruwo imari de erere ka munom i boi ereiye.
12 Aki men taiyuwai isai a’o’ora’atamih. Baise ayu akokok kwa aki isai kwani’o’orot kwanao’ora’ara’at, saise sabuw iyab aki biyai ufun ana itininamaim hina’itin isai hina’o’ora’ara’at, kwa karam sabuw hai tur boro kwana’owen.
13 Te no du dupunbo du dikepunbo? Du dikepunba du duwapunga Yai Gumam kokonan benaro bepunga ena no du duwapune. Dumba no inokore ei kun darapunga ena no epe beiro ne yokama akire di erowapunie.
13 Aki tur ana’okwanekwan na’at, nati i God isan naatu tur mutufur ana’o na’at nati i kwa isa.
14 Te no epena mora fipunga yai towane goingua ena ari yai opai muruwo yaromi gere ama goimie. Ena iran Kirisito yaromi dem miriyomdi no yokamai mun fi norere goingua inokore ei tere mapunom nokapu bepunie.
14 Anayabin Keriso ana yabowamaim aki sabuw abuwih arurumutufurih, saise hinaso’ob sabuw etei isah orot ta’imon morobo, imih sabuw etei himorob.
15 Te yaromi nonon goi norongua ena nonon ari muruwo epena yokori moipungi “Fu si dauro inokore eire wanapune,” dire wankepune. Tamanumie. No goi norere arongua yaromi inokore enguamere epe inokore eire wan morapunie.
15 Naatu sabuw etei isah Keriso morob, imih sabuw iyab yawas hibai tema’am i men taiyuwih hai kokokomaim hinama’amih, baise Keriso ana kokokomaim hinama. Anayabin i isah morob naatu morobone misir maiye.
16 Ena koma fi ki si topunga kakom tei te epena kakom ama no yokama bei moiro ari mangi tawa moinga yokamai inokore eire “Yai ta nokapu moimbo moikembo?” epe diro ari ipu si ereingamere epe inokore eiro ari ipu si erekepune. Te koma no yokamai mangi ari inokore einga ari ipu si ereingamere epe inokore eiro Kirisito ipu si tere “Yaromi yai gan moime,” di fipunba epena epemere di fi tekepune.
16 Isan imih, aki boun ana veya, yait ta iti tafaram ana yawasamaim ema’am aki men i a’i’i’tinimih. Turobe veya ta Keriso isan na’atube anot i tafaram ana yawasamaim ma arouw a’o, boun i men kafa’imo nati na’atube anotanotamih.
17 Ena iran nenta Kirisito gere moraipika Yai Gumam yaromi tokoi bei koi de towangoro koi wom fuka diro morame. Ena koma mapunom benguai mora muruwo gouname. Fi kaniyo! Tai mapunom koi ta i mora umari namie.
17 Isan imih, yait Keriso hairi hinabitubonen na’at, i isan yawas boubun matar yawas atamanin na’am sa’iwa’an, naatu yawas boubun busuruf ebowabow.
18 Kawom, Yai Gumam yaromi tai kan i muruwo nenen bei emie. Te koma nonon yaromi kiam biyai moipunga ena yaromi “No denom minom towane enapune,” diro Kirisito awi no moipungi tei de norongua no denom minom towane fupunie. Ena ari yai opai muruwo kianom fai teinga mapunom beikenaro beinga Yai Gumam no yokamai kamun gunom kam di mari de eropunga kokonan norome.
18 Sawar tutufin etei i God esisinaf, naatu it rakit sabuw tamatar tama’am Keriso’omaim botabirit tana i ana tounuw sabuw tamatar. Naatu boun anamaramaim it sabuw etei ana ofonah matar isan ana bowabow itit.
19 Te no tora ka di mari de eropune? Ka i epe: “Yai Gumam ‘Ari muruwo kianom bei nareinga mapunom ma dere na gere denom minom towane enapune. Te na ari bianom faingua tokoi kerekenaiye,’ diro ena Kirisito awi no ari moipungi tei de norome,” gunom kam epe di mari de eropunga kokonan i norome.
19 It ata tenaya tur. Keriso’omaim God sabuw botabirih etei hina i ana ofonah himatar. Sabuw hai kakafih inatbuhuruwen naatu notawiyen naatu kob abarayah hitit sabuw hai tur hi’owen tibibinan mi’itube God bairi bai’of isan.
20 Ena iran no yokamai Kirisito yaromi giram muromdi moipunie. Ena no yokamai ka di mari de eropunga Yai Gumam no giranomdi akire dungoro Yai Gumam yaromi nenen kam dupune. Ena no yokamai Kirisito nenen gunom kam i ne yokamai muruwo yoporam boire di mari epe de eropunie: “Ne yokamai kianom beingai mapunom ma dere Yai Gumam gere denom minom towane eiyo!” di eropune.
20 Imih aki Keriso oukoun abatabat, sabuw etei aki wanawana’imaim kwama’am imih aki God isan afefefeyan. Kwa God ana rakit kwanama’am na’at kwanatatabir ana ofonah kwanamatar.
21 Te yaromi biam faingua ta dikemba Yai Gumam bei moiro nonon bianom i fainguai yaromi ei kopu de tongoro yaromi kawom bianom faingua yai fumie. Ena iran nonon Kirisito gere morapunga Yai Gumam gama yo tero moraro bepunga yaromi no goi norome.
21 Keriso i men bowabow kakafin ta sinaf, baise it isat kakafin eabar, imih it tanan Keriso bairit tanitubonen tanan God ana roumutuforenamaim tanama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.