2 Coríntios 4

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena Yai Gumam yaromi no yokamai kanom fi norero “Ne yokamai gunom kam di mari deinga kokonan i beiyo!” di norengoro ena gai goikere erowai tere kokonan i bepunie.
1 Isanimih God ana kabeberamaim iti bowabow bowamih itit, imih men gubamit ehuhuriramih.
2 Kawom, no yokamai gai goiro te ka kasu dupunga mapunom wankepune. No yokamai ka kasu dikere te “Yai Gumam gunom kam i epe dumbo epe wom dumbo,” diro mimi bei erekepune. Tamanumie. Ari yokamai “No ka dupunga i kawom dime,” duwaro beinga no yokamai Yai Gumam okom muromdi wan moiro gunom ka di mari de eropune.
2 Baise yawas biya’ohow hai sinaf kakafih wa’iwa’irih etei hima’am i tabihamiyen, men tabifufuwen o God ana tur tabobotabir kakafemih. Turobe tabibinan, God it ata sifroubonayan, saise afa so’obayah boro hinitutumit.
3 Di mari de eropunga ena tora di firapune? Gunom kam i eke dowangua ena ari e dongua guwom akai nainga konom finga yokamai gunom kam i fire mapunom fikeimie.
3 It tur gewasin tabibinan sabuw isah men nabirerereb na’at iyab kasikasiyih tema’am i boro kasiyomaim hinama.
4 Te yai gumam kasu yai mangi tawa moingua yaromi bei moingua ena ari fi ki sikeinga yokama gunom kam kankenaro beinga inokore eikenaro beinga i okonom murom si fere de eromie. Ena iran Kirisito Yai Gumam kuiam moinguarai gunom kam keranom sungua yokamai denom minomdi ikai koi nangua faikeme.
4 Anayabin iti tafaram ana god baitumatum atih matah bofafaren, imih tur gewasin ana marakaw ekukusisiar men ti’i’itin naatu Keriso ana fair men tesoso’ob, nati tur i God taiyuwin.
5 Te no yokamai kanom i di mari dekepunba “Yesu Kirisito yaromi nonon Ari Wanopanom moimie. Ena te Yesu mun fi norowaro bengua no yokamai nuwi kokonan gan moiro akire di ne yokama erowapune,” epe di mari dopunie.
5 Anayabin aki men taiyuwi isai abibinanamih, baise aki tur a binan a’o’orerereb, Jesu Keriso i Regah naatu Keriso wabinamaim abi’akir kwa isa.
6 Te Yai Gumam man kamun bengua kakom “Kamun si boingui keranom suwamie,” dungua yaromi bei moingoro ena keranom sungua no yokamai morapungi tei dowamie. Te Yai Gumam keranom sunguamere Kirisito epe keranom siro ena Yai Gumam keranom sungua imari de norome. Ena no ari yokamai Yai Gumam keranom sungua firaro bepunga yaromi no denom minom ikai koi moiro opom di norome.
6 God eo, “Guguminamaim marakaw kukusisiar.” Nati God ta’imon dogorot wanawanan iwa’an marakaw God ana bonamanamarinamaim Keriso yumatanamaim kusisiar ta’itin tasoso’ob.
7 Ena opom di norongua ena no yokamai Yai Gumam keranom sungua mapunom fipunga i nokapu dume. Yai Gumam keranom sungua mapunom fipunba nonon yoporam boi moikepunga ena ari yokamai “Yai Gumam towane yoporam ori boi moimie,” duwaro beinga no yokamai mansinom gawa kowi epemere moipunie. No yoporam boi moikepunba Yai Gumam yoporam boingua norome.
7 Baise it iyab ayubit ana sawar gewasih noukwat kamaramaim hibu’ir wanawanan hiya ti’inu’in, ine ebi’obaiyit tasoso’ob fair gagamin i God nowan men it nowatamih.
8 Te koro koro muruwo tai ipun donguai no yokama fuka di noromba ime de norekeme. Te ari yokamai bei moiro no yokamai kinanom si fere de noreimba inokore ei fipunga muruwo ako sikemie.
8 It mar etei roun roun yabat erarabit, baise men ebimkweyakweyarit, veya ta i takakasiy, baise ata not men erara’iy.
9 Te ari munmane bei niki de noreimba Yai Gumam kakom kakom ama moire akire di norome. Te ari yokamai no yokamai kupa noimba no yokamai goikepune.
9 Aki ai rakit moumurin maiyow, baise aki men abigaganamih, veya ta ta i kakafin anababatun wanawanan arur, baise aki men ebi’a’afiyi’imih.
10 Ena ne yokamai “Yesu wan moinguamere no yokamai epe wan moimie,” di firaro beinga ena yokamai Yesu bei niki dere si goingamere kakom kakom yokamai no yokamai epe bei niki de noreimie.
10 Mar etei aki morob wanamaim abatabat Jesu hirab momorob na’atube, saise i ana yawas aki biyai’imaim nirerereb hina’itin.
11 Te ne yokamai uro Yesu no yokamai denom minomdi ikai koi moingua yaromi firaro beinga ena no yokamai yokori moipunga Yesu fi ki si topunga ari yokamai “No yokamai noi gorapune,” diro bei niki de noreime.
11 Anayabin it iyab yawasit tama’am Jesu wabinamaim it mar etei morobomaim tama’am, saise i ana yawas it biyatamaim nirerereb.
12 Ena iran no yokamai Yai Gumam kokonan bepunga ari yokamai noi goraro beiro bei niki de noreimba no yokamai kokonan bei moi eropunga ne yokamai yokori moinga mapunom wan moimie.
12 Isan imih, iti ebi’obaiyit morob aki bairi ama areremor baise yawas i kwa bairi kwama’am.
13 Ena Yai Gumam kam mapunom epe dume: “Na Yai Gumam fi ki si teika ena ka di mari deiye,” dungoro ena dunguamere no yokamai Yai Gumam ama epe fi ki si topunga ka i di mari dopune.
13 God ana tur Buk Atamaninamaim hikirum hio, “Ayu ao anayabin ayu abitumatum.” Nati ayubin ana baitumatum ta’imon aki auman a’o anayabin abitumatum.
14 No mora fipunga Yai Gumam Ari Wanopanom Yesu goingua akire di tongoro arome. Ena yaromi ne no yokamai gorapunga ama akire di norongoro arowapungoro ena Yesu no gere nondiro nenen moingui tei name. No yokamai ka i mora fipunga ena ka di mari dopune.
14 Anayabin aki aso’ob God Regah Jesu morobone biyawas, kwa bairit tanita’imon God nanamaim tanabat.
15 Yai Gumam ne yokamai akire di erowaro bengua ena tai ipun dongua no yokamai fuka di noromie. Ena Yai Gumam ari koro koro moinga yokamai bei nokapu de erongua mapunom koro koro nangua ena ari munmane Yai Gumam mun fi tere kam akire dowaime.
15 Sawar tutufin hinamamatar i kwa a gewasin isan. Imih God ana kabeber sabuw moumurih tafahimaim nasuwa, sabuw boro tafan nayababar hinamour hinamisir merarayow God hinitin naatu God ana fair hinabora’ara’ah.
16 No yokamai mora fipunga tokoi arowapunga ena iran nomanenom kura kura beikepune. Kawom, no ganom niki duware bemba kakom kakom Yai Gumam akire di norongoro ena no denom minom koi tokoi moko unare bemie.
16 Ana’an nati Isan it men gubamit nahurir, basit it biyat eriririm baise wanawanat mar etei ebiboubun.
17 Te tai ipun dongua fuka di norongua tarom i gawo toka fuka di norongua te kakom arari ime de norekenamba kakom suwo gouname. Ena tarom i epena fuka di norongua Yai Gumam kakom kakom keranom sungua norowame. Ena iran ipun dongua tarom i fuka di norowangua Yai Gumam keranom sungua ime de towame. Yaromi bei nokapu de norowangua birom ikumo si norowame.
17 Anayabin it biyababan naatu bai’akir i men gagamin naatu boro men manin, baise iti biyababan naatu bai’akir imaim boro God ana toto ana buyoy ma’ama wanatowan kwanatarakwib kwanab.
18 Ena iran no yokamai tai kanupungai epena okonom murom tokoi toren kanaro kam fikepunba tai kankepunga epena okonom murom toren kanupune. Te no yokamai epena kanupunga tarom kakom gurom towane i duwangua gounamba epena kankepunga tarom i kakom kakom yo duwame.
18 Anayabin it i sawar ta’i’itah isah matat takubar tama ta’i’itinkikin, baise sawar wa’iwa’irih isah men tama tanuwanuwamih. Sawar abistan ta’i’itah i boro men manin hinama, baise sawar abistan wa’iwa’irih i boro hinama wanatowan.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.