2 Coríntios 11
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena nanan kanam akire dire ka unanan duwaikoro ena ne yokamai mun fi narowainga inaiya fi goi iyo!
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Ena Yai Gumam dem miriyomdi ne yokamai fi eronguamere epe na bei moiro “Ne yokamai Kirisito ma dere kon ta kiname,” diro na denam minam ne yokamai epe fi ereiye. Ena na epe di fiye. “Ama ta furo nou kei tongua yaromi ka dungua gore diro yai ta kunei nekere mapunom yo tongua benguamere epe ne yokamai Kirisito kam gore diro mapunom yo tongua beiyo!” epe di fipa
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Satan bai taki sungua mapunom fingua yaromi onopa dem miriyomdi ikai tei fure nonon awanom opai Ewa oparomi kasu di tongua biam benguamere epe ari “Yesu nowi dongua fupune,” diro kasu dinga yokamai u ne yokamai moingi tei ure “Ne yokamai nomanenom bei niki de erowapune,” diro kasu di erowaime. Yokamai bei moiro “Ne yokamai yo tere moiro Kirisito kawom fi ki si teinga mapunom mounom wako towaime,” diro ka kasu wanere di erowaingoro ne yokamai u bianom benainga ena na kuri fiye.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Te yokamai u ne yokamai moingi tei ure na “Yesu mapunom i epe,” di ereikamere yokamai epe di mari de erekeimba “Yesu mapunom i ta dunguarai,” di gure ereingoro te ne yokamai mun firo ka i fingai faikeme. Te Yai Gumam Murom Sumuna ne yokamai koma inga te Yesu gunom kam koma fi ki singa ne yokamai mapunom surai i ma dere te murom niki dongua ire te gunom kam ta fi ki singa ena kawom na kuri fi ereiye.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Te yokamai “No yokamai Yai Gumam nowi dongoro fupunga ari moipunie,” dingoro ne yokamai “Yokamai ari ori moimie,” di fimba yokamai na ime de narekeimie.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Te ka dika yai ta giram ipun donguamere epe na giranam ama ipun dongoro ka nokapu di erekeipa Yai Gumam kam mapunom nokapu fiye. Te na kam mapunom fika kam kakom kakom na mora di mari de ereikoro mora fimiau.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Ena na fure Yai Gumam gunom kam i ne yokamai di mari de ereika meina ikeipa yo morom di mari de ereiye. Te ne yokamai fi ki si towaro beinga na kanam ime deiye. Na epe beika faikemo? Tamanumie. I faimie.
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Ena na bei moikoro ari Yesu fi ki si teinga koro koro moinga yokamai “Na gai bai firame,” diro kongonom mukom nareingoro ena na u ne yokamai moingi tei ure gunom kam di erere akire di ereye. Yokamai nareinga kongonom na epemere kunei nere ure akire di ereiye.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Te komari na fu ne yokama moingi suna tei moiro gunom kam di mari de ereika ne yokamai kongo mukom narowaro beinga yana di erekeiye. Dumba Yai Gumam gama Maseronia tei moinga yokamai ma dere u ne yokamai moingi tei ure na tainam dikengua kounom bei nareimie. Ena koma na “Ne yokamai tai nareiyo!” diro yana di erekeikamere ena okome epe yana di erekenaiye.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Ena Kirisito kam kawom na denam minam ikai tei dungua te na kongo mukom yana di erekeika ena na ne yokamai Akeiya tei moinga kam i di mari de ereiye. Ena yokamai na kongo mukom ne yokamai yana di erekeika kam si fere dekenaime.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Ta bengoro na “Yai Gumam gama kongo mukom nareimba ne yokamai narekeime,” diye? Na denam minam ne yokamai mun fi ereikeiyo? Tamanume. Yai Gumam mora finguai na denam minamdi ne yokamai mun ori wom fi ereiye.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Ena ari suwo koropane “No yokama Kirisito ewi dongua finga ari moipune. Te ari ori moipune. Na ka mapunom kokonan benguamere no yokamai kokonan epe bepunie,” diro nenen kanom akire dingoro ena ari muruwo “Ari kasu dinga yokamai moimie,” firaro beinga na wan moiro gunom kam kokonan beika meinam ikenaiye.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Te ari nenen kanom akire dinga yokamai kanom torae duwapune? Yokamai Kirisito ewi dongua finga yokamai moikeimie. Yokamai kasu beinga yokamai moimie. Yokamai ganom dinom towane kinanom kuire “No yokamai Kirisito ewi dongua finga ari moipune,” dimba moikeimie.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Te yokamai ganom dinom epe kinanom kuinga mapunom beinga ne yokamai ganom nouro dikeiyo! Yai Gumam nuwi kokonan gan keranom sungua moingamere Satan yaromi bei moiro keranom sungua epe wom moimie.
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 Ena Satan epe bengua ena ari “Yesu nowi dongua fupune,” kasu dinga yokamai yaromi gama moiro nonon “Yokamai yo tongua ari moimie,” di firaro bepunga yokamai ganom dinom kinanom kuinga ena ne yokamai ganom nouro dikeiyo! Yokamai epe beimba Yai Gumam yokamai kokonan beinga kanere ena meinanom kounom erowangoro kipi ori wom kaingua inaimie.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Ena koma kakom i na ka epe dikamere epe tokoi di erowaiye. Te nenta “Na du diro moime,” duwangua faikemba ne yokamai “Na du diro moime,” di firainga ena ne yokamai du dungua yaromi kam fi teingamere epe na kanam fi teingoro na kanam gawo akire duwaiye.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Ena na ka epe duwaika na Ari Wanopanom ka dungua giramdi gore dikenaiye. Na nanan kanam akire duwaika na yai du dungua ka dunguamere epe duwaiye.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Ena ari munmane yokamai mangi tai mapunom fainguai dourom boiro nenen kanom i akire dingamere ena ne yokamai na kanam duwaika firaro beinga na ama tai mapunom epe dourom boiro nanan kanam akire duwaiye.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Aiye! Ne yokamai mapunom mapunom mora fimo? Oro? Dumba ari du dinga ure ka unanan ne yokama di ereinga ne yokamai ka i fimie.
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Te nenta ure “Nuwi kokonan beiyo!” diro ne yokamai erongua ne yokamai mun fime. Te nenta ne yokamai tainom kunei nongua mun fime. Te nenta ne yokamai niki de fi erere nenen kam akire dungua ne yokamai ama mun fime. Te nenta ne yokamai giranomdi gumanomdi eingua ama mun fimie.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Ena yaromi ne yokamai bei eronguamere “Na ama ne yokamai bei erowaiye,” dipa faikengoro ena yoporam boikengua yai epe moiro gai goiye.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Ari yokamai Ipuru ari moimio? Na ama moiye. Te ari yokamai Isirae ari moimo? Ena na ama moiye. Ari yokamai Aparam gama moimo? Na ama moiye.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Te ari yokamai Kirisito nuwi kokonan bei teinga ari moimo? Yokamai epe di fimba na yokamai ime de ereiye. Aiya! Na ka i epena dika ari du dinga ari dingamere epe diye. Ena ari “Yesu nowi dongua fupune,” dire kasu dinga yokamai “No Kirisito kokonan bepune,” dimba na kokonan i kawom beiye. Na kokonan epe beika kan iki moiye. Te ari kupa ire nainga moiye. Te ari “Nai gorapune,” dinga kakom kakom epe moiye. Ena ari tai epe wom munmane bei nareinga moipa yokamai tai epe beinga moko iwa kimie.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Te eken okonom koro muruwo kakom i Yura ari ori ure kui kupa ire naingoro te kouma kupa boikai yai ta okom kauwom muruwo te yai ta okom koro koro te kauwom suwo iro suwo iro fume.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Te eken suraiye Roma ari kan kupa ire naingoro te eken ta ari kongo fia si dere naimie. Te eken suraiye kakom i nuwi kopare niki dongoro na ako fui nuwi boromdi tei fairo kamun kama sungua towane te aro dongua kakom towane i na fui nuwi ikai tei fuiye.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Te na gunom kam ari kirawa si erowaro beika na kon fakai fakai wanikai ena nuwi ori ungua nainaro bengua te ari kunei neinga yokamai bei niki de narowaro beinga te na arinama ama bei niki de narowaro beinga te ari bam ta moinga yokamai bei moire bei niki de narowaro beinga te ari iki birom ori moinga yokamai te ari mena moinga yokamai bei moiro bei niki de narowaro beinga te na furo fui nuwi boromdi tei fuka nuwi bei niki de narowaro bengua te ari “No ka mapunom ari ne arinuma moipune,” kasu diro di nareinga yokamai ama bei niki de narowaro beimie. Kawom, na kon wan moika taikan i muruwo fuka di narome.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Ena na yoporam boiro kokonan beika ena giruwangua kakom munmane wi faikeiye. Te kua kopuna dikengua na meran goiro moika te nuwi goiro moika te kakom munmane na kua kopuna nekere moiye. Te na gai suna ama dikengua na goi goiro moiye.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Ena taikan i ipun dongua towane fuka di narekemie. Tamanumie. Yesu fi ki si teinga yokamai koro koro moinga kiapanom bei moika kakom kakom inokore eikoro na denam minam ipun dome.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Te nenta Yai Gumam fi ki si tongua yoporam boiro fi ki si tekengua ena na yaromi kam fi teiye. Te nenta biam fanangoro ako fananguai ena na denam minam niki ori wom de fi teiye.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Ena nanan kanam akire duwaika konom dikemie. Ena na yoporam boiro moikeika mapunom ne yokamai imari de erowaiye.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Te Yai Gumam Yesu Ari Wanopanom nem moingua yaromi mora fingua na kasu dikeiye. Kawom, ari yai opai muruwo yaromi kam kakom kakom bawom duwainga faname.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Ena komari na iki birom ori Damasusi tei moika kakom yai ta kiapanom moinga yaromi Areta bei moiro yai ta “Ne Damasusi iki birom ori tei kiapam beyo!” di tongoro ena yaromi “Na kan si narowaiye,” dire kiminem ari yokamai “Ne yokamai iki birom ori kori gumamdi tei kiapam beiyo!” dire bemba
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 na arinama suwo koropane yokamai bei moiro kuran gai ire na ikai tei ei narere kan koiro ena iki birom ori kiram bakom tei kun engui mai mena de nareingoro ako mangi siro mena wiye. Ena ari okonomdi ma dere tongi mena wiye.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.