Marcos 10
Tii Iitihi: Élele Iitihi na mwo Coho (CAM) vs AAI
1 É mulang, ke e engen mu ha a duaan naa wo Iésu. Ke e pitahagéi a amu *Judé. Ke e gaale ko a céiu goo a éémwa Ioridano. [Ke é ati he ni duaan na e mu â hen] ke lé âbé ne ni apulie, ke lé mu aujenieng. Ke e pacémunilé ko a pwooti, be ana caa te cemang ne kon me e pwo.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Ke lé âbé céiieng wo lépwo béé *Farasaio. Ke lé pwo me lé pipwohuô ten, ke lé tahimwoeng pie: «Kona te pwo mwomwon de pa apulie ne he ni patén me e cibéé ê mwoden?»
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 Ke e uce tahimwolé wo Iésu pie: «Kona e pii pie woté [ne he ni patén den] wo *Moosé?»
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 Ke lé hegi ne ten pie: «Time e uce paciitihi wo Moosé ko pa apulie me e pamwojuia ê mwoden, ke wâé heme e pwo ace tii me pitahagéi piaten.»
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Ke e pii telé wo Iésu pie: «Geé téne, e tii me dewé a patén naa, be te nihe mwoiu ni puniwé!
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Kehe icehi ana é ha atabuhi kon, he e tabuhi a bwohemwo wo Padué, ke e ne pa aiu me ê toomwo.Genèse 1.27
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 É mu ko anaa, ke e patupwo lu nyaa me caa ten wo pa aiu, beme lu pimu me ê mwoden.
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 Ke me wonaa, ke caa céiu julu.Genèse 2.24
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Ke geé nemwo pineitééhi mwo nina e caa pineibuhi wo Padué.»
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Ke [lé engen kojalé] wo Iésu me lépwo acémun den, ke me lé mwojuia ngemwo pwomwo, ke lé tahimwoeng mwo ko ali pitahagéi piaten.
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 Ke e pii telé pie: «Mepie e cibéé ê mwoden wo pace apulie, ke me e piaten mwo, ke pa apibune.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 Ke hemepie e engen koja pa aiu hen ê toomwo beme e piaten mwo, ke ê apibune.»
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Lé âbé céii Iésu wo lépwo apulie, ke lé pébé céiieng ni cuwo nahi ewa, beme e ti kolé [ke me adéilé]. Kehe icehi ana lé cihe me ubwo ne kolé wo lépwo acémun den, ke lé pacuwolé.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Ke me e alihi anaa wo Iésu, ke time uce wâé ne kon, ke e pii telé pie: «Geé ne ni cuwo nahi ewa me lé âbé céiiéo. Geé nemwo pacuwolé, be a *Mwametau te Padué, ke a de ni apulie na lé pwohewii ni cuwo nahi ewa.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Éa, é pii tewé a juuju pie: Wo pa apulie na time e uce hegi a Mwametau te Padué pwohewii ni cuwo nahi ewa, ke wo panaa, ke o pwocoon ne kon me e taa hen.»
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Ke e te pé kuti li cuwo nahi ewa, ke e haailé, ke e ne ni in huîilé, ke e adéilé.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 É he e mwo ko pwo me e engen wo Iésu, ke e téte tehenebé wo pa céiu apulie. Ke e â tidihi jilin he pwahamiin, ke e tahimwoeng pie: «Pa apipune, wogo pa apulie na te junihe wâé go kuti. He ade aceli me é pwo, beme é hegi a *mulie dieli mwo ne pele Padué?»
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Kona é mu ko ade na go pii kong pie, woéo ke pa apulie na wâé jo? Be te tice pace apulie celi wâé nang, kehe te icehi Padué.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 [Ke é ne ko a bwo tahimwohi nen dem] ke go temehi ehi ni patén:
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Ke e hegi ne ten wo pali apulie pie: «Pa apipune, é caa te ténedehi kuti ninaa, ha a bwo mwo wahin jo.»
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Ke e te ju omeeng wo Iésu, be te junihe eânimen den, ke e pii ten pie: «Go téne, te ju céiu cehi a naado na mwo tieden kojako: Go engen, ke go â icuhi ati ni dem, ke go pé ni cuhin, ke go ne te nina tice delé. Be me wonaa, ke o pwo ce dem ne [pele Padué na e jeda] he miiden. Ke nebwén, ke go âbé céing.»
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Kehe me e téne anaa wo paje, ke te junihe piwahin nang, be te junihe pwo den. Ke e engen.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Ke wo Iésu, ke e ome lépwo acémun den na élé aujenieng, ke e pii telé pie: «Geé téne, wo lépwona te junihe pwo delé, ke te junihe pwocoon ne kolé me lé taa ha a Mwametau te Padué!»
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Ke lé te junihe téele ko a pwocihe naa, kehe icehi ana e bwo pii telé mwo pie: «Lépwo bééng, uhuu! Te junihe pwocoon ne ko pace apulie me e taa ha a Mwametau te Padué.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Kona a chameau, ke o te jan ne kon me e taa ha a pwon ko a diti? Ûhu, pwocoon, kehe é pii tewé pie: Wo pa apulie na pwo den, ke mwo te junihe pwocoon ne kon me e taa ha a Mwametau te Padué.»
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Ke lé te junihe téele kuti wo lépwo acémun den, ke lé te pipii telé mwo pie: «Ke kona woo paceli jan me e piceluimieng?»
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Ke e omelé wo Iésu, ke e pii telé pie: «Ana time uce jan ne ko pa apulie me e pwo, ke jan ne ko Padué. Be ati ni naado, ke te tai jan ne ko Padué.»
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Ke e hegi ne ten wo Pétéru pie: «Wogeme, ke geme caa patupwo ati ni naado, beme geme âcéim!»
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 Ke e pii telé wo Iésu pie: «É pii tewé a juuju pie: Wo paceli e patupwo a pomwa ten, me ni âjiénen, me ni toomwo pwaadeniin, me lu nyaa me caa ten, me ni naîn, me apwoamu ten, watihen woéo me a Pwooti Wâé,
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 ke o tabuhi jenaa, ke e bo hegi ce naado celi piwéden, celi te junihe ubwo ke hiwon. Ke o pwo ne ten ce pwomwo, me ce âjiénen, me ce ewa pwaadeniin, me ce nyaa me caa ten, me ce naîn, me ce apwoamu ten. Kehe e o bo hegi mwo ni picani me ni téé, [wonaa mu ko ana pa apulie tong]. Kehe é alecehen, ke o pwo den ko a mulie dieli mwo ne pele Padué.
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Te junihe hiwon nina lé ânebun jenaa, na lé o bo alece. Ke hiwon nina lé alece jenaa, na lé o bo uce ânebun.»
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 É he lé ko taa *Iérusaléma, ke e ânebun wo Iésu, ke lé alecehen wo lépwo 12 acémun den, me ni béé apulie. Ke â pinekepé ne telé, ke mwotilé.
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 «Geé téne, genye o caa taa Iérusaléma. Ke é nelang he na o neéo, woéo pa Nahi Apulie, te lépwo caa te lépwo *apwoâpwailo, me lépwo *dotéén ko patén. Ke lé bo tautiéo die ko ace bwo taunuéo, ke lé o neéo te nina te tice céihi telé.
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 Ke lé o pihooniéo wo lépwonaa, ke lé o cumi ne kong, ke lé o ahiéo ko a bwaliiwota, ke lé o pwo me é mele. Kehe icehi ana é ha a béciéhe ni tan alecehen, ke é o mulie cemwo mu ha amele.»
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 É alecehen, ke lu âbé céii Iésu wo Cang me Ioane, lupwo naî Zébédé, ke lu pii ten pie: «Pa apipune, pwo a céiu naado na me gemu ilehi kojako, be nimemu me go ne temu.»
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 Ke e pii telu pie: «De aceli nimeu kon?»
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 Ke lu hegi ne ten pie: «É hemepie go bo mu ha a Mwametau tem me *a wâé tem, ke go patupwo ne temu, beme mu tebwo he ni piduaam: wo pa céiu ne pwo juim, ke wo pa céiu ne pwo eaamum.»
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 Ke e hegi ne telu pie: «Time geu uce temehi ana geu ko ilehi! Kona geu o te ûdu a tabe ko picani na é o ûdu? Kona te jan me geu mulie he ni picani pwohewiiéo?»
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 Ke lu hegi ne ten pie: «Éa, o te jan ne komu!»
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 Kehe time uce woéo na é pihuô pie, woo paceli e o tebwo pwo a ing ne pwo jui, ke é pwo eaamung. Be te wo Padué na e caa te piwâamihi ni atebwo naa, me de ni béén na e caa te pipégalilé.»
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Me lé téne a pwocihe naa wo lépwo 10 acémun béélu, ke lé okéé ne ko Ioane me Cang.
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Ke e todelé bé wo Iésu, ke e pii telé pie: «Geé temehi pie, é ne pele ni béén na time uce ni apulie te Padué, ke lé caaite ni apulie wo lépwo daame me lépwo apihuô. Ke lé pwo me piubwo jélé.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 Kehe wogewé, ke geé nemwo pwohewiilé! Be wo pana nimen me piubwo nang ne hadeniiwé, ke wâé heme e pipwoeabwé tewé.
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 Ke wo pana nimen me e ânebun, ke o wâé heme pa céiu *apenem tice ja kon te ni apulie ati.
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 Be woéo, pa Nahi Apulie, ke time é uce âbé beme lé pipwoeabwé tong. Kehe é âbé beme é pipwoeabwé te ni apulie, ke me é patupwo a mulihung, beme cuhi a bwo *celuimi ni apulie na hiwon jélé.»
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Lé tuie nge ha a mwopopwaalé Iériko wo Iésu me lépwo acémun den. Ke me lé wie mu ha a mwopopwaalé, ke te nihe hiwon ni apulie na lé âcéilé.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Ke é heme e téne pie e tuie wo Iésu, pa apulie Nazaret, ke e toii da pie: «Iésu, pa *Naî Davita, go pipwoééhung!»
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Hiwon ni apulie na lé pihaaeng, beme e nemwo cihe.
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Ke e â cuwo wo Iésu, ke e pii telé pie: «Geé todeeng.»
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Ke e te pwome tahi taabwon kuti a palito ten, ke e cuwoda, ke e âde Iésu.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Ke e tahimwoeng wo Iésu pie: «Ade aceli nimem me é pwo me dem?»
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Ke e pii ten wo Iésu pie: «Go engen, be caa wâé go mwo mu ko a céihi tem.»
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.