Tiago 3

Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel (CAKWNT) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Wach'alal, ma chak tirayij chi q'uiy chiwe riyix yixoc tijonel quiche (quixin) ri nic'aj chic kach'alal. Ruma chi riyoj ri yojtijon, ketaman wi xa ma nikaben ta ri yec'o chupan ri tijonic ri yekaya', can más na ruc'ayewal ri xtikac'ul.
1 Meus irmãos, não sejam muitos de vocês mestres, pois vocês sabem que nós, os que ensinamos, seremos julgados com maior rigor.
2 Konojel, q'uiy mul ma ya ta ri yekaben. Y wi ta c'o jun ri majun bey nimacun riq'ui ri ruch'abel, ri jun ri' can tz'aket ri ruc'aslen. Ruma wi nicowin nuben chi ma nimacun ta riq'ui ri ruch'abel, can nicowin chuka' nuben queri' riq'ui ronojel ri ruch'acul.
2 Todos tropeçamos de muitas maneiras. Se alguém não tropeça no falar, tal homem é perfeito, sendo também capaz de dominar todo o seu corpo.
3 Y tikaya' na pe' pa cuenta chi queri' chuka' nikaben quiq'ui ri quiej chi nikaya' ch'ich' pa quichi' riche (rixin) chi yekak'et. Ruma xaxu (xaxe wi) riq'ui ri ch'ich' ri', ri quiej yojquinimaj y yojquic'uaj acuchi (achique) ri nikajo' yojbe wi.
3 Quando colocamos freios na boca dos cavalos para que eles nos obedeçam, podemos controlar o animal todo.
4 Achi'el chuka' ri barcos ri yebiyin pa ruwi' ri ya'. Sibilaj ye nima'k y ye uc'uan ruma cak'ik' ri sibilaj ruchuk'a'. Pero xaxu (xaxe wi) riq'ui ri ti timón, ri ye uc'uan ri barcos yecowin yequic'uaj achique lugar ri nicajo' yebe wi riye'.
4 Tomem também como exemplo os navios; embora sejam tão grandes e impelidos por fortes ventos, são dirigidos por um leme muito pequeno, conforme a vontade do piloto.
5 Achi'el chuka' jun ti k'ak', astape' sibilaj co'ol oc, can nicowin nuq'uis jun q'uechelaj. Y queri' chuka' ri awak'. Ma nim ta, pero riq'ui ri ch'abel ri nubij q'uiy nicowin nuben.
5 Semelhantemente, a língua é um pequeno órgão do corpo, mas se vangloria de grandes coisas. Vejam como um grande bosque é incendiado por uma simples fagulha.
6 Ri kak' achi'el jun k'ak', y nubij ronojel ruwech itzel tak ch'abel. Ri kak' jun chique ri ruk'a' raken ri kach'acul ri ya'on pe chake, xa yac'a chi xa nutz'ilobisaj ronojel ri kach'acul, y xa nuya' ri kac'aslen pa ruc'ayewal. Y ronojel ri' xa ruma chi ri itzel winek ri rajawalul ri k'ak' ri nucusan riche (rixin).
6 Assim também, a língua é um fogo; é um mundo de iniqüidade. Colocada entre os membros do nosso corpo, contamina a pessoa por inteiro, incendeia todo o curso de sua vida, sendo ela mesma incendiada pelo inferno.
7 Ri yoj winek can c'o kachuk'a' pa quiwi' quinojel ri chicop ri yec'o chuwech re ruwach'ulef, ri aj xic' tak chicop, ri cumatz, y chuka' pa quiwi' ri nic'aj chic chicop ri yec'o chupan ri mar.
7 Toda espécie de animais, aves, répteis e criaturas do mar doma-se e é domada pela espécie humana;
8 Pero ri kak' ma yojcowin ta nikak'il. Xa achi'el jun itzel cumatz ri ruc'uan veneno riche (rixin) chi nicamisan.
8 a língua, porém, ninguém consegue domar. É um mal incontrolável, cheio de veneno mortífero.
9 C'o jantek nikaya' ruk'ij ri Katata' Dios riq'ui ri kak'. Y c'o jantek xa nikacusaj riche (rixin) chi nikabij itzel tak ch'abel chique ri winek. Y riye' can ye ruwachbel ri Dios.
9 Com a língua bendizemos ao Senhor e Pai, e com ela amaldiçoamos os homens, feitos à semelhança de Deus.
10 Can pa kachi' c'a ye'el wi utzilaj tak tzij, y pa kachi' chuka' ye'el wi itzel tak tzij. Wach'alal, ma ruc'amon ta chi queri' nikaben.
10 Da mesma boca procedem bênção e maldição. Meus irmãos, não pode ser assim!
11 Ruma riyix iwetaman chi chupan jun ralaxbel (rutz'ucbel) ya', xa jun ruwech ya' ntel pe, ma xtel ta pe utzilaj ya' y chuka' c'ayilaj ya'.
11 Acaso pode sair água doce e água amarga da mesma fonte?
12 Wach'alal, queri' chuka' ri che' higo rubi', ma xtuya' ta aceituna. Ni ri uva ma xtuya' ta higo, chuka' pa jun ralaxbel (rutz'ucbel) ya' ma xtel ta pe tzaylaj ya' y utzilaj ya'.
12 Meus irmãos, pode uma figueira produzir azeitonas ou uma videira, figos? Da mesma forma, uma fonte de água salgada não pode produzir água doce.
13 Wach'alal, ri chicojol riyix, ¿yec'o cami ri can c'o quina'oj y c'o etamabel quiq'ui? Wi queri', sibilaj utz. Pero can tiquic'utu' c'a chi c'o utzil yetajin chubanic ruma quic'uan jun utzilaj c'aslen. Y ronojel ri utzil ri niquibanala' can tiquibana' riq'ui ch'uch'ujil, y riq'ui ri' nik'alajin chi c'o quina'oj.
13 Quem é sábio e tem entendimento entre vocês? Que o demonstre por seu bom procedimento, mediante obras praticadas com a humildade que provém da sabedoria.
14 Yac'a riyix wi xa jani' na itzel nuna' ri iwánima chare jun chic winek ruma chi utz c'o, y niwajo' chi can xu (xe) ta wi riyix ri c'o utz nic'om ca chare ronojel cosa; wi xa queri' niben, man c'a tibij ta chi c'o utzilaj na'oj iwuq'ui. Ruma riq'ui jun ibanobal queri', can nik'alajin wi chi xa ma kitzij ta ri na'oj ri c'o iwuq'ui.
14 Contudo, se vocês abrigam no coração inveja amarga e ambição egoísta, não se gloriem disso, nem neguem a verdade.
15 Ruma re na'oj re', ma petenak ta chila' chicaj riq'ui ri Dios. Xa can riche (rixin) re ruwach'ulef. Xa quiche (quixin) winek. Xa riche (rixin) ri itzel winek.
15 Esse tipo de "sabedoria" não vem do céu, mas é terrena, não é espiritual e é demoníaca.
16 Ruma wi riyix xa itzel nina' chare jun chic ruma chi utz c'o, y niwajo' chi can xu (xe) ta wi riyix ri c'o utz nic'om ca chare ronojel cosa, nik'alajin chi ma xu (xe) ta wi ri' ri niben. Xa can niyec oyowal, y yix banoy c'a ronojel ruwech etzelal.
16 Pois onde há inveja e ambição egoísta, aí há confusão e toda espécie de males.
17 Pero wi ya ri na'oj ri petenak chila' chicaj riq'ui ri Dios ri c'o iwuq'ui, nabey nuben c'a chiwe chi nic'oje' jun iwánima ch'ajch'oj, c'ac'ari' nuben chiwe chi ma niben ta oyowal, utz ina'oj niben quiq'ui quinojel, ye'ic'ul y ye'iwac'axaj jabel ri winek, y nijoyowaj quiwech quinojel. Can nuben chi niwachin jabel ri ic'aslen, ma ca'i' ta ic'u'x, ni ma ca'i' ta ipalej chuka'.
17 Mas a sabedoria que vem do alto é antes de tudo pura; depois, pacífica, amável, compreensiva, cheia de misericórdia e de bons frutos, imparcial e sincera.
18 Ri winek ri riq'ui uxlanibel c'u'x niquitij quik'ij chi man ta jun oyowal chiquicojol ri winek, riye' can achi'el yetajin chutiquic jun utzilaj ija'tz ri nuc'om pe jun c'aslen choj, ruma chi can niquitij quik'ij chi nicajo' nic'oje' uxlanibel c'u'x chiquicojol ri winek.
18 O fruto da justiça semeia-se em paz para os pacificadores.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.