1 Coríntios 11
Eastern Kaqchikel NT (CAK_EAS) vs NAA
1 Tibana' c'a cachi'el ri ninbün yin, roma yin ninbün-vi ri cachi'el xbün ri Cristo.
1 Sejam meus imitadores, como também eu sou imitador de Cristo.
2 Hermanos, utz vi c'a ri ibanun roma chupan ronojel ri ic'aslen yinc'o-vi chi'ic'u'x. Rix nibün-vi ri nbin can chive. Ic'ulun can jabel ri tijonic ri xinya' yin chive.
2 Eu os elogio porque em tudo vocês se lembram de mim e retêm as tradições assim como eu as transmiti a vocês.
3 Pero yin ninjo' chuka' que rix nivetamaj que ri Cristo jari' ri jolomaj ri c'o pa quivi' ri achi'a', y ri achi'a' jari' ri jolomaj ri yec'o pa quivi' ri quixjaylal. Pero ja ri Dios ri más nim y ja rija' ri jolomaj c'o pari' ri Cristo.
3 Quero, porém, que saibam que Cristo é o cabeça de todo homem, e o homem é o cabeça da mulher, e Deus é o cabeça de Cristo.
4 Tok roj achi'a' nkabün c'a orar, y chuka' tok nkabij ri ruk'alajrisan ri Dios cheke, man jun c'a ri tikaya' pa kajolon richin nkatz'apij. Pa ruq'uexel ri' xa tikelesaj-e ri achique ri kacusan. Roma si xa man quiri' tüj nkabün, nkakasaj c'a ruk'ij ri jolomaj ri c'o pa kavi' roj.
4 Todo homem que ora ou profetiza com a cabeça coberta desonra a sua própria cabeça.
5 Ja chic c'a ri ixoki' tok nquibün orar, y chuka' tok nquibij ri ruk'alajrisan ri Dios cheque, tiquitz'apij c'a quijolon riq'uin jun c'ul. Roma si xa man nquibün tüj quiri', nquikasaj ruk'ij ri jolomaj ri c'o pa quivi' rije'. Y chuka' ri man nquitz'apij tüj quijolon, junan riq'uin ri juc'un ta e ronojel ri rusmal quivi'.
5 Toda mulher, porém, que ora ou profetiza com a cabeça descoberta desonra a sua própria cabeça, porque é como se a tivesse rapada.
6 Y si yec'o ixoki' ri man ncajo' tüj nquitz'apij quijolon, tiquikupij-e ri rusmal quivi'. Pero si nyeq'uix nquikupij-e ri rusmal quivi', si nyeq'uix nquisocaj-e ronojel ri rusmal quivi', tiquitz'apij c'a ri quijolon.
6 Portanto, se a mulher não cobre a cabeça, nesse caso, que rape o cabelo. Mas, se é vergonhoso para a mulher tosquiar-se ou rapar o cabelo, que ela cubra a cabeça.
7 Roj achi'a' man utz tüj que nkatz'apij ri kajolon, roma roj ruvachbül vi ri Dios y nkac'ut ri ruk'ij rija', y ri ixoki' nquic'ut ri quik'ij ri cachijlal.
7 Porque o homem não deve cobrir a cabeça, por ser ele imagem e glória de Deus, mas a mulher é glória do homem.
8 Roma ri nabey achi, ja vi c'a ri Dios ri xbanun richin, y xa man c'a riq'uin tüj jun ixok xpu'u-vi. Jac'a tok xbün ri nabey ixok, ri Dios xucusaj c'a jun rubakil ri achi.
8 Porque o homem não foi feito da mulher, mas a mulher foi feita do homem.
9 Ri Dios xbün-vi c'a ri ixok roma xutz'et que nc'atzin chin ri achi, y xa man ja tüj ri achi xbün roma nc'atzin ta chin ri ixok.
9 Porque também o homem não foi criado por causa da mulher, e sim a mulher por causa do homem.
10 Romari' ri ixoki' tiquitz'apij c'a quijolon, richin nq'uic'ut que nquitakej-vi quitzij ri cachijlal. C'uluman que nquibün quiri', roma ri ángeles ye quitz'eton-pe.
10 Portanto, por causa dos anjos, a mulher deve trazer um sinal de autoridade na cabeça.
11 Pero chuvüch ri Ajaf Dios xa man jun ri más ta c'o ruk'ij: chi achi chi ixok roj junan chuvüch rija'. Ri ixok nc'atzin-vi c'a chin ri achi y quiri' chuka' ri achi nc'atzin chin ri ixok.
11 No Senhor, todavia, nem a mulher é independente do homem, nem o homem é independente da mulher.
12 Y ketzij na vi que ri ixok xban riq'uin jun rubakil ri achi, pero chuka' ri achi npu'u riq'uin ri ixok. Man jun c'a ri más ta c'o ruk'ij. Man jun c'a ri man ta riq'uin ri Dios petenük-vi.
12 Porque, assim como a mulher foi feita do homem, assim também o homem nasce da mulher; e tudo vem de Deus.
13 Tinucu' c'a jabel. ¿C'uluman comi que ri ixok man nutz'apij tüj rujolon tok nch'o riq'uin ri Dios pan oración? Man c'uluman tüj.
13 Julguem entre vocês mesmos: é próprio que a mulher ore a Deus com a cabeça descoberta?
14 ¿Man k'alüj tüj comi que ri achi richin vi que man utz tüj nbün chin que nimak' rakün rusmal ruvi'?
14 Ou a própria natureza não lhes ensina que é desonroso para o homem usar cabelo comprido?
15 Pero chin jun ixok c'uluman-vi que nimak' rakün rusmal ruvi'. Roma ri rusmal ruvi' yo'on-vi c'a chin richin que nutz'apij rujolon.
15 E que, tratando-se da mulher, é para ela uma glória? Pois o cabelo lhe foi dado em lugar de véu.
16 Y riq'uin ba' yec'o hermanos ri man junan tüj kana'oj quiq'uin, pero yin ninbij c'a cheque rije' que ri tijonic ri c'ate xinya-e chive, xa ja vi. Yin y ri ye vachibil quiri' nkabij. Y quiri' chuka' nquibij conojel ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios achique na lugar.
16 Mas, se alguém quiser discutir essa questão, saiba que nós não temos tal costume, nem as igrejas de Deus.
17 Y ri ninjo' ninbij chive vocomi, riq'uin ba' pokonül ba' nivac'axaj, roma man utz tüj ri nyixtajin chubanic. Xa man c'a nicukubala' tüj ivánima. Pa ruq'uexel que c'o utz nuc'ün-pe chive tok nimol-ivi', xa ruyon itzel ri nye'ic'ulu-pe chive.
17 Mas nisto que agora prescrevo, não posso elogiá-los, porque vocês se reúnem não para melhor, e sim para pior.
18 Ri nabey ri ninjo' ninbij chive, ja ri ninvac'axaj pan ivi' que tok rix nimol-ivi', xa man junan tüj ivüch. Xa ijachalon-ivi'. Y yin ninbij que riq'uin ba' ketzij ri nbix chuve.
18 Porque, antes de tudo, estou informado de que, quando se reúnem na igreja, existem divisões entre vocês, e eu, em parte, acredito que isso é verdade.
19 Pero chivüch rix nc'atzin que quiri' nbanatüj, nc'atzin que ijachalon-ivi', roma xaxe quiri' nyek'alajin ri achique chi'icojol rix ri ketzij que quitaken ri Cristo o xa man quitaken tüj.
19 E é até necessário que haja partidos entre vocês, para que também os aprovados se tornem conhecidos entre vocês.
20 Y tok rix nibij que nimol-ivi' richin que nic'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo, nibün-vi c'a ri nima-va'in, pero xa man quiri' tüj chic ri nbün chivüch.
20 Quando, pois, se reúnem no mesmo lugar, não é a ceia do Senhor que vocês comem.
21 Roma tok nimol-ivi' richin ri', yec'o hermanos ri xa nquic'ux yan ka ri quic'uan-apu y man nquiya' tüj can ba' cheque ri hermanos ri manak quichajin. Y ri quiri', yec'o c'a ri xa man jun nquic'ux can, y yec'o c'a ri nc'o ruvi' ri nquic'ux. Yec'o ri man jun tz'uj ruya'al-uva nquitij can, jac'a cheque ri ch'aka yec'o hasta nyek'abür-e.
21 Porque, quando comem, cada um toma antecipadamente a sua própria ceia, e enquanto um fica com fome outro fica embriagado.
22 ¿Manak comi ivacho richin que chiri' ta nyixva-vi? ¿O chivüch rix xa man jun oc quik'ij ri ch'aka chic hermanos, ri nquimol-qui' junan iviq'uin rix richin que niya' ruk'ij ri Dios? ¿Y achique chuka' roma tok nye'iq'uixbisaj ri hermanos ri xa manak quichajin? ¿Nijo' c'a rix que riq'uin ri nyixbanun ri', yin ninya' ta ik'ij? ¿Rix nijo' que ninbij chive que jabel ri nyixtajin chubanic? Yin ninnuc que man utz tüj.
22 Será que vocês não têm casas onde podem comer e beber? Ou menosprezam a igreja de Deus e envergonham os que nada têm? Que posso dizer a vocês? Devo elogiá-los? Nisto certamente não posso elogiá-los.
23 Yin man quiri' tüj c'a ri tijonic ri nuyo'on chive. Ri tijonic ri nuyo'on chive, ja vi ri Ajaf ri xyo'on chuve. Y ri tijonic ri' nbij c'a: Que ri Ajaf Jesús tok njach yan e pa quik'a' ri vinük, chupan ri ak'a' ri' rija' xberuli'ej c'a pe jun caxlan-vüy.
23 Porque eu recebi do Senhor o que também lhes entreguei: que o Senhor Jesus, na noite em que foi traído, pegou um pão
24 Y tok rija' rumatioxin chic chin ri Dios, xuper ri caxlan-vüy, y xbij cheque ri rachibila': Tic'ama' y tic'ux ri caxlan-vüy re', roma jare' ri nuch'acul ri napon pa camic richin nyixcolotüj. Tic'ux c'a, richin nquinic'uxla'aj vichin.
24 e, tendo dado graças, o partiu e disse: “Isto é o meu corpo, que é dado por vocês; façam isto em memória de mim.”
25 Y tok quic'uxun chic ri quivay, ri Jesús xutz'om c'a chuka' ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupan, y xbij: Ri ruya'al-uva re', jare' ri nuquiq'uel ri nbiyin tok nquicom. Riq'uin c'a ri nuquiq'uel re', jare' xtzakon ri c'ac'a' trato ri rujo'on-pe ri Dios que nbün quiq'uin ri vinük. Titija' c'a ri ruya'al-uva, richin nquinic'uxla'aj, y ronojel mul ri quiri' nibün, xa tibana' c'a richin nquinic'uxla'aj xbij ri Jesús.
25 Do mesmo modo, depois da ceia, pegou também o cálice, dizendo: “Este cálice é a nova aliança no meu sangue; façam isto, todas as vezes que o beberem, em memória de mim.”
26 Romari' tok roj nkac'ux c'a ri caxlan-vüy y nkatij chuka' ri ruya'al-uva, ja vi c'a ri rucamic ri Ajaf ri nkak'alajrisaj, y quiri' nkabün-apu, c'a tok napon ri k'ij que npu'u jun bey chic rija'.
26 Porque, todas as vezes que comerem este pão e beberem o cálice, vocês anunciam a morte do Senhor, até que ele venha.
27 Romari' si xa man nkaya' tüj ruk'ij ri Ajaf tok nkac'ux ri caxlan-vüy y ri ruya'al-uva richin nkac'uxla'aj richin rija', nkumacun. Chirij c'a ri ruch'acul y ri ruquiq'uel rija' nkumacun-vi.
27 Por isso, aquele que comer o pão ou beber o cálice do Senhor indignamente será réu do corpo e do sangue do Senhor.
28 Nabey, tikana' ka ki' si utz benük ri kac'aslen chuvüch ri Dios, y c'ateri' c'a tikac'ux ri caxlan-vüy y tikatija' ri ruya'al-uva.
28 Que cada um examine a si mesmo e, assim, coma do pão e beba do cálice.
29 Roma si xa man richin tüj que nkac'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo tok nkac'ux ri caxlan-vüy y nkatij ri ruya'al-uva, xa c'o na vi c'a ri castigo pa kavi'.
29 Pois quem come e bebe sem discernir o corpo, come e bebe juízo para si.
30 Y romari' ye q'uiy chive rix ri manak cuchuk'a', ye yava'i', y hasta yec'o xecom yan e.
30 É por isso que há entre vocês muitos fracos e doentes e não poucos que dormem.
31 Y ri Dios man ta jun ri nbün que nka-ka pa kavi', xa ta roj ketaman ri nkubanun y nkatij kak'ij richin que más utz c'aslen nkac'uaj chuvüch.
31 Porque, se julgássemos a nós mesmos, não seríamos julgados.
32 Pero q'uiy mul ri Ajaf Dios ncatz'inej que c'o ri nuya-pe pa kavi', richin nkurutijoj riq'uin pokonül y man ta nka-ka ri nimalüj castigo pa kavi', cachi'el ri nquic'ulachij ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef.
32 Mas, quando julgados, somos disciplinados pelo Senhor, para não sermos condenados com o mundo.
33 Roma c'a ri' hermanos, tivoyobela' c'a ivi' tok nimol-ivi' richin nibün ri va'in c'uxla'anic richin ri rucamic ri Ajaf Jesucristo.
33 Assim, meus irmãos, quando vocês se reúnem para comer, esperem uns pelos outros.
34 Pero si juis nyixnum, más ta utz que ja pa tak ivacho nyixva-vi-pe. Yin ninbij ronojel re' chive roma man ninjo' tüj que rix nibün ri man c'uluman tüj tok nimol-ivi' y romari' tok c'o npu'u pan ivi'. Y c'o ch'aka chic tijonic cachi'el re' ri nc'atzinej que ninya' chive, pero xa ja c'a tok nquinapon na c'a iviq'uin, c'ateri' tok ninya' ri tijonic ri' chive.
34 Se alguém tem fome, que coma em casa, a fim de que vocês não se reúnam para juízo. Quanto às demais coisas, eu as ordenarei quando for aí.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.