Romanos 14

Ġaġek Mewis (BZH) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Mehöti sën ayo neya vu Yesu mahen teka mu lo, og ham gweḳo yi nam geving ham sën Anutu-yi-alam ham lo. Rëḳ mu ham su ngis beġö vu yi in ġaġek vahi.
1 Acolhei ao que é débil na fé, não, porém, para discutir opiniões.
2 In alam vahi ayoj neya timu vu Yesu niwëëk, lob denegga reggu los nġaa aggagga pin. Rëḳ alam vahi mu su denevonġ ving niwëëk rë, lom sën denegga jojeng los nos mu.
2 Um crê que de tudo pode comer, mas o débil come legumes;
3 Om mehöti sën negga nġaa pin lo su kwa bo ġaġek jaḳ mehö ngwë sën neggöneng in reggu lo. Gemehö sën su negga reggu rë lo su kwa bo ġaġek jaḳ mehö ngwë sën negga nġaa pin lo nabë nevonġ paya. Gaḳ Anutu ḳo mehö ngwë sën negga reggu lo yom ving.
3 quem come não despreze o que não come; e o que não come não julgue o que come, porque Deus o acolheu.
4 Honġ mehö re om ġenenër ġaġek nipaya raḳ mehö ngwë yi hur-a? Nabë bare, ma nabë bës, og ala yö yi nġaa. Rëḳ mu rëḳ bare niwëëk. In Mehöböp yö yoh vu bë bo niwëëk vu yi mebare niwëëk.
4 Quem és tu que julgas o servo alheio? Para o seu próprio senhor está em pé ou cai; mas estará em pé, porque o Senhor é poderoso para o suster.
5 Log mehö la kwaj nevo buk vahi bë böpata rot kesuu buk vahi. Log mehö ngwë kwaj nevo bë buk pin neggëp ti gesu ngwë kesuu ngwë rë. Om alam pin ti ti yö deseggi ġaġek sënë bedegevonġ noh vu nġaa sën kwaj nevo bë neḳo Anutu arë raḳ lo.
5 Um faz diferença entre dia e dia; outro julga iguais todos os dias. Cada um tenha opinião bem-definida em sua própria mente.
6 In mehö sën kwa nevo buk ti nebë buk böpata rot lo, og nevonġ nebë sënë in geḳo Anutu arë jaḳ. Gemehö sën negga nġaa pin lo, og negga in geḳo Anutu arë jaḳ. In nejom raḳ ya vu Anutu los kwa vesa in reggu genegga. Log mehö ngwë sën su negga reggu rë lo, og su negga rë in geḳo Anutu arë jaḳ. Genejom raḳ ya vu Anutu los kwa vesa in nos meris mu genegga.
6 Quem distingue entre dia e dia para o Senhor o faz; e quem come para o Senhor come, porque dá graças a Deus; e quem não come para o Senhor não come e dá graças a Deus.
7 Hil ti ti su nġo atu ala menanër bë hil medo vesad ma, hil nadiiḳ na rë.
7 Porque nenhum de nós vive para si mesmo, nem morre para si.
8 Gaḳ nabë hil medo vesad, og Mehöböp yö yi nġaa. Genabë hil nadiiḳ, og Mehöböp yö yi nġaa. Om nabë hil medo vesad ma hil nadiiḳ, og Mehöböp yö ti yi nġaa hil.
8 Porque, se vivemos, para o Senhor vivemos; se morremos, para o Senhor morremos. Quer, pois, vivamos ou morramos, somos do Senhor.
9 Om sën Kerisi diiḳ gevesa loḳ yah in bë natu alam diiḳsën los malaj-vesasën hir Mehöböp.
9 Foi precisamente para esse fim que Cristo morreu e ressurgiu: para ser Senhor tanto de mortos como de vivos.
10 Nebë saga, om su gwelë arim paya meġenanër nabë yi mehö nipaya. Ham vahi nevonġ nebë saga rëḳ su yoh vu rë, in hil pin rëḳ bare Anutu mala begenġo hil ġaġek.
10 Tu, porém, por que julgas teu irmão? E tu, por que desprezas o teu? Pois todos compareceremos perante o tribunal de Deus.
11 Sënë yiḳ yoh vu ġaġek sën neggëp loḳ yi ḳapiya lo nebë:
11 Como está escrito: Por minha vida, diz o Senhor, diante de mim se dobrará todo joelho, e toda língua dará louvores a Deus.
12 Om hil pin ti ti nġo rëḳ nanër hil huk degwa tato vu Anutu.
12 Assim, pois, cada um de nós dará contas de si mesmo a Deus.
13 Nebë saga, om hil su kwad bo ġaġek nipaya jaḳ arid lo gökin. Gaḳ hil kwad bo hil arid lo nabë hil su tato aggata paya vu sir in rëḳ debës bemalaj nama.
13 Não nos julguemos mais uns aos outros; pelo contrário, tomai o propósito de não pordes tropeço ou escândalo ao vosso irmão.
14 Setu Mehöböp Yesu yi mehö meseraḳ ni bë nos los reggu ti su yö nipaya vorot rë. Gaḳ nabë mehöti yö kwa bo ti nabë nipaya besu yohvu rë, og nos ma reggu saga tu nipaya vu yi.
14 Eu sei e estou persuadido, no Senhor Jesus, de que nenhuma coisa é de si mesma impura, salvo para aquele que assim a considera; para esse é impura.
15 Nebë sënë om nabë nġaa sën ġenewa lo nevonġ paya vu arim sën Kerisi yi mehö lo bekwa neya nġahi, og su ahëm neving yi yönon rë. Kerisi diiḳ in arim ti sënë, om su gwevonġ paya vu yi jaḳ nos sën ġenewa lo.
15 Se, por causa de comida, o teu irmão se entristece, já não andas segundo o amor fraternal. Por causa da tua comida, não faças perecer aquele a favor de quem Cristo morreu.
16 Om su gwevonġ nġaa nabë sënë, in kwam nevo bë nivesa, rëḳ alam vahi rëḳ kwaj bo nabë su yohvu rë.
16 Não seja, pois, vituperado o vosso bem.
17 In nġaa sën hil aġa los nanum lo su yoh vu bë gevonġ behil natu Anutu-yi-alam rë, gaḳ nabë Anon Vabuung gevonġ behil malad sepa nġaa niröp, gehil ayod gëp revuh, gehil kwad vesa, og saga sën tato bë hil atu yi alam.
17 Porque o reino de Deus não é comida nem bebida, mas justiça, e paz, e alegria no Espírito Santo.
18 Bë mehöti natu Kerisi yi hur mesepa doḳ aggata sënë, og Anutu rëḳ kwa vesa in yi gemehönon rëḳ degelë yi nabë yi mehö nivesa.
18 Aquele que deste modo serve a Cristo é agradável a Deus e aprovado pelos homens.
19 Nebë saga om hil sepa doḳ aggata pin sën gevonġ mehil medo jevuh ti lo, gaggata sën bo niwëëk vu hil arid lo lo.
19 Assim, pois, seguimos as coisas da paz e também as da edificação de uns para com os outros.
20 Ham su nanër ham in nos megwevonġ paya vu Anutu yi huk. Yönon, nġaa pin nivesa sën bë hil aġa. Rëḳ mu nabë nġaa sën ġenewa lo gevonġ bemehö ngwë bës, og sënë netu honġ nġaa nipaya.
20 Não destruas a obra de Deus por causa da comida. Todas as coisas, na verdade, são limpas, mas é mau para o homem o comer com escândalo.
21 Nabë arim ti gelë geġegwa reggu ma ġenanum wain ma, gwevonġ nġaa ngwë, lob sënë gevonġ bebës, og maam su gwevonġ genök gëp.
21 É bom não comer carne, nem beber vinho, nem fazer qualquer outra coisa com que teu irmão venha a tropeçar [ou se ofender ou se enfraquecer].
22 Rëḳ mu nabë ġejaḳ ni nabë nġaa pineḳ yohvu, og yiḳ melu Anutu nġo ham nġaa gesu gwevonġ ġaġek berup jaḳ begwevonġ paya vu arim lo. Nabë mehöti kwa bo nġaa ti nabë nġaa nivesa gesu kwa na luu luu in rë, og yö kwa vesa.
22 A fé que tens, tem-na para ti mesmo perante Deus. Bem-aventurado é aquele que não se condena naquilo que aprova.
23 Gaḳ nabë mehöti nega nġaa ti gayo nena luu luu in, og nipaya neggëp vu yi. In su ayo neya timu rë geyö gga jeggin. Nġaa pin sën mehönon su ayoj ya timu vu rë geyö denevonġ lo, og netu nġaa nipaya vu sir.
23 Mas aquele que tem dúvidas é condenado se comer, porque o que faz não provém de fé; e tudo o que não provém de fé é pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.