Mateus 26
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVT
1 Si kada sa Disas nia toolangaidoo lelea ka sui naa, nia ka bae 'urii fuana toa kwairooi nia ki,
1 Quando Jesus terminou de falar todas essas coisas, disse a seus discípulos:
2 “Kamolu saitomana, na Fangatasae kai liu naa 'i faafone bae. Ma otofana si kada nai gu ne kera dai fale nau, na 'Alakwa Nia Wane, fua malimae nau ki, uri daka foto faafi nau naa 'ana 'airarafolo.”
2 “Como vocês sabem, a Páscoa começa daqui a dois dias, e o Filho do Homem será entregue para ser crucificado”.
3 Ma 'ana si kada nai lau guu, na waa baita ni foa ki fai nia toa gwaungai Diu ki kera da ofu naa 'i beu nia sa Kaeafas na waa foa ni gwau.
3 Naquela mesma hora, os principais sacerdotes e líderes do povo estavam reunidos na residência de Caifás, o sumo sacerdote,
4 Ma kera dai 'olea naa si kada kera dai dau agwa 'ana sa Disas ai uri daka saungi nia naa.
4 tramando uma forma de prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Ma kera daka alu tii manataa naa ma daka bae 'urii, “Nao kolu si dau nia lau lao fa dani neki 'ana fafangaa nee, ade lea konia nee daka firu lau gwada fai kolu.”
5 “Mas não durante a festa da Páscoa, para não haver tumulto entre o povo”, concordaram entre eles.
6 Si kada sa Disas fai nia toa kwairooi nia ki kera dao 'i Betanii ma daka too 'ada luma sa Saemon na waa nai furo saungi nia mai 'i nao,
6 Enquanto isso, Jesus estava em Betânia, na casa de Simão, o leproso.
7 tii wela keni nai 'e lea mai ka dao siana. Ma na wela keni nai ka ngali mai tii bii gwai liu lana baita tasa nai lao kufidoo nai da 'ailia 'ana 'Alabasta. Ma wela keni nai ka 'iki 'ana gwai nai lao gwau sa Disas kada sa Disas kai fanga 'ua gwana.
7 Quando ele estava à mesa, uma mulher entrou com um frasco de alabastro contendo um perfume caro e derramou o perfume sobre a cabeça dele.
8 Ma si kada na toa kwairooi nia ki da suai, na rakeda ka sasu daka ledi 'ada 'urii, “Na wela keni nee 'e saketoa gwana gwai diana nee uri tee nee?
8 Ao ver isso, os discípulos ficaram indignados. “Que desperdício!”, disseram.
9 Na gwai nee lea sa daka faafoli ai, malefo baite ne dai ngali uri maana, uri daka faa malefo nai ka 'adomia toaa siofaa ki!”
9 “O perfume poderia ter sido vendido por um alto preço, e o dinheiro, dado aos pobres!”
10 Sa Disas 'e filoa gwana si doo nai kera bae sulia, ma nia ka bae 'urii fuada, “Tee ne adea molu ka bae 'uri nai suli wela keni ne, ma molu ka faa noni susuala nia nai? Si doo diana tasa ne nia ilia fuaku nee.
10 Jesus, sabendo do que falavam, disse: “Por que criticam esta mulher por ter feito algo tão bom para mim?
11 Na toaa siofaa neki kera da too gwada fai kamolu suli kudu. Aia, ma ni nau ne kwai too fai kamolu si tau naa.
11 Vocês sempre terão os pobres em seu meio, mas nem sempre terão a mim.
12 Si kada nai wela keni nee nia 'ikia gwai nai faafi nau, nia ade akau na kau 'ani nau maasia fa dani nau ku mae ma kera daka alu nau naa lao kilu gwau nai.
12 Ela derramou este perfume em mim a fim de preparar meu corpo para o sepultamento.
13 Nau ku faarongo mamana 'ani kamolu, 'i fai gwana lao fera ne 'i saegano ne kera dai faataloa si Faarongoa Diana nee ai, si doo ne wela keni nee ilia nai kera dai unu lau gu sulia ai, uri daka manata tona wela keni nee.”
13 Eu lhes garanto: onde quer que as boas-novas sejam anunciadas pelo mundo, o que esta mulher fez será contado, e dela se lembrarão”.
14 Buri si doo nai, tii waa 'ana akwala ma roo waa kwairooi baki sa Disas ne satana sa Diudas 'Iskariot, ka lea naa siana waa baita ni foa ki.
14 Então Judas Iscariotes, um dos Doze, foi aos principais sacerdotes
15 Ma sa Diudas ka ledi 'urii 'ani kera, “Lea sa nau ku faafoli 'ana sa Disas fuamolu nai, ta fita doo ne molu kai faa fuaku?” Ma kera daka idumia mai olu taafuli fa seleni, ngali mai daka faa na fuana.
15 e perguntou: “Quanto vocês me pagarão se eu lhes entregar Jesus?”. E eles lhe deram trinta moedas de prata.
16 Safali gu 'i seeri, sa Diudas ka lilio naa uri si kada tee ne bobola fai nia uri lea nia 'olea ma nia ka alu mamana naa 'ana sa Disas 'i 'abada.
16 Daquele momento em diante, Judas começou a procurar uma oportunidade para trair Jesus.
17 Aia, 'afa dani totoonao guu 'ana fafangaa loko da 'ailia 'ana Fafangaa 'ana Beret nao Isi ai, na toa kwairooi sa Disas ki da lea mai siana, daka ledi 'urii 'ani nia, “'I fai ne 'oe dooria meli kai ade akau 'ana fange ki ai uri 'oko fanga 'ana Fangatasae nee?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, os discípulos vieram a Jesus e perguntaram: “Onde quer que preparemos a refeição da Páscoa?”.
18 Ma sa Disas ka bae 'urii fuada, “Molu lea kau siana tii waa nai nii lao fera baita loo molu ka bae 'urii fuana, ‘Waa toolangaidoo kameli 'e bae 'urii, Si kada nau 'e dao karangi naa nai. Toa kwairooi nau ki fai nau meli kai fanga kwaimani 'ameli 'ana Fangatasae nee 'i luma kamu.’”
18 Ele respondeu: “Assim que entrarem na cidade, verão determinado homem. Digam-lhe: ‘O Mestre diz: Meu tempo chegou e comerei em sua casa a refeição da Páscoa, com meus discípulos’”.
19 'I seeri, na toa kwairooi ki kera daka lea naa, ma daka bae na 'uri bae sa Disas nia saea kau fuada. Kera daka ade akau naa 'ana fanga kera ki uri ka maasia naa Fangatasae nai.
19 Então os discípulos fizeram como Jesus os havia instruído e ali prepararam a refeição da Páscoa.
20 Dao 'i saulafi, sa Disas ka too naa 'i seeri 'ana fanga kwaimania nai fai nia akwala ma roo waa kwairooi nia ki.
20 Ao anoitecer, Jesus estava à mesa com os doze discípulos.
21 Ma si kada kera fanga naa, sa Disas ka bae 'urii fuada, “Ku faarongo mamana 'ani kamolu, tii waa 'ani kamolu nia kai fale nau naa 'i 'abana malimae ki.”
21 Enquanto comiam, disse: “Eu lhes digo a verdade: um de vocês vai me trair”.
22 Si kada na toa kwairooi ki da rongo si baea nai, kera daka liodila tasa. Ma kera tiifau daka safali ledia naa sa Disas. Ta waa 'e ledi nia sui ta waa lau guu, ma daka 'urii naa, “Nee wala Aofia, ma tii gu nai? Nau mone 'e nao!” Ma kera sui guu daka bae 'uri nai fuana.
22 Muito aflitos, eles protestaram, um após o outro: “Certamente não serei eu, Senhor!”.
23 Sui sa Disas ka 'urii, “Ta waa 'ani kamolu ne kai kurumainia si beret nia lao titiu nee fai nau, nia gwana ne waa nai kai fale nau fua malimae ki nai.
23 Jesus respondeu: “Um de vocês que acabou de comer da mesma tigela comigo vai me trair.
24 Nau, na 'Alakwa Nia Wane, nau kwai mae guu mala doo bae na kekeda laa Abu 'e saea sui na mai 'i nao. Ma sui ta, nia kai ta'aa ka tasa fua waa ne kai fale nau 'i 'abana malimae ki. Nia diana lea sae waa nai ka nao si futa 'ua guu, suli na kwakwaea ne kai dao tona 'e ta'aa ka tasa.”
24 O Filho do Homem deve morrer, como as Escrituras declararam há muito tempo. Mas que terrível será para aquele que o trair! Para esse homem seria melhor não ter nascido”.
25 'Ana si kada nai guu, sa Diudas waa nai gu kai falea sa Disas fua malimae ki, nia ka bae na 'urii, “Waa toolangaidoo 'ae, ma ade sae nau gwana nai?”
25 Judas, aquele que o trairia, também disse: “Certamente não serei eu, Rabi!”. E Jesus respondeu: “É como você diz”.
26 Si kada kera dau fanga 'ada 'uri nai, sa Disas 'e rao uri beret nai 'e dau ai ka tangoa God, sui ka niia ka falea fua toa kwairooi nia ki, sui ka bae 'urii, “Molu ngali molu ka 'ani, na noniku naa ne.”
26 Enquanto comiam, Jesus tomou o pão e o abençoou. Em seguida, partiu-o em pedaços e deu aos discípulos, dizendo: “Tomem e comam, porque este é o meu corpo”.
27 Sui nia 'e ngali na titiu waen nai ka dau ai ka tangoa God, sui ka falea fuada ka bae 'urii, “Kamolu tiifau, molu kuufia.
27 Então tomou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois, entregou-o aos discípulos e disse: “Cada um beba dele,
28 Na 'abuku naa ne 'ana alangaia falu nee, si 'abu ne kai igwa uri God ka manata lukea abulo ta'aa laa kera toaa 'oro ki sui.
28 porque este é o meu sangue, que confirma a aliança. Ele é derramado como sacrifício para perdoar os pecados de muitos.
29 Ku faarongo kamolu, nau tara kwasi kuufia lau waen nee lelea ka dao fatai 'afa dani nau ku kuufia na waen falu fai kamolu lao 'initoaa nia Maa nau.”
29 Prestem atenção ao que eu lhes digo: não voltarei a beber vinho até aquele dia em que, com vocês, beberei vinho novo no reino de meu Pai”.
30 'I seeri kera daka nguulia tii fa nguu lelea ka sui naa, kera daka lea na kau uri fa uo nai kera saea 'ana 'Olif.
30 Então cantaram um hino e saíram para o monte das Oliveiras.
31 Sa Disas ka bae lau gu 'urii fuada, “Lao fa rodo ne 'i tari'ina, si doo ne kera dai ilia 'ani nau kai tagalangai kamolu molu kai tafi tiifau faasi nau. Suli bae lana God lao kekeda laa Abu 'e saea sui na mai ka 'urii, ‘Nau kwai kwaea waa ni folo kera sifsif ki, ma sifsif nia ki dai tagalo tiifau.’
31 No caminho, Jesus disse: “Esta noite todos vocês me abandonarão, pois as Escrituras dizem: ‘Deus ferirá e as ovelhas do rebanho serão dispersas’.
32 Sui boroi 'ana si doo nai kai fuli, 'i burina nau ku tatae fasi maea, nau kwai tasa lea kwai too maasi kamolu 'i Galilii.”
32 Mas, depois de ressuscitar, irei adiante de vocês à Galileia”.
33 Ma sa Bita 'e luua sa Disas ka bae 'urii, “Nau gu ne 'afitai ku tafi gu faasi 'oe, lelea sae toa nee daka tafi tiifau boroi faasi 'oe!”
33 Pedro declarou: “Pode ser que todos os outros o abandonem, mas eu jamais o abandonarei”.
34 Ma sa Disas ka bae 'urii fua sa Bita, “Nau ku faarongo mamana 'ani 'oe, ni 'oe gu ne 'oki tofe nau saea nao 'osi saitomaku 'ana olu si kada fatai sui karai kafi 'ai 'i 'ofaidani lao fa rodo ne 'i tari'ina.”
34 Jesus respondeu: “Eu lhe digo a verdade: esta mesma noite, antes que o galo cante, você me negará três vezes”.
35 Ma sa Bita 'e luu nia ka 'urii, “Nau lelea sae ku mae boroi fai 'oe, 'afitai 'asia naa ku tofe 'oe guu!”
35 Pedro, no entanto, insistiu: “Mesmo que eu tenha de morrer ao seu lado, jamais o negarei!”. E todos os outros discípulos disseram o mesmo.
36 Sui sa Disas ka lea fai nia toa kwairooi nia ki uri si kula nai da saea 'i Getsamani, ma nia ka bae 'urii fuada, “Molu gooru 'amolu 'i seki maasi nau, si kada nau ku lea kwai foa 'aku 'i lobaa.”
36 Então Jesus foi com eles a um lugar chamado Getsêmani e disse: “Sentem-se aqui enquanto vou ali orar”.
37 Nia ka talaia sa Bita fai nia roo 'alakwa sa Sebedii ki daka lea fai nia. Ma nia ka safali liodila baita ma manata lana ka isifufuli 'asia naa.
37 Levou consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu e começou a ficar triste e angustiado.
38 Ma nia ka bae 'urii fuada, “Nau ku liodila baita 'asia naa ma kwai maelia guu. Molu too 'amolu 'i seki, molu ka lilio diana lau gu fai nau.”
38 “Minha alma está profundamente triste, a ponto de morrer”, disse ele. “Fiquem aqui e vigiem comigo.”
39 Nia taa 'idu tu'uu gu kau faasi kera 'uri nai, nia ka booruru naa lelea maana ka too toi gu saegano. Nia ka foa 'urii, “Maa 'ae, lelea sae nia ka walude gwana, 'oko liliua kau 'amu fii laa nee faasi nau. Sui ta, suli doori lamu 'ana, nao lau suli doori laku.”
39 Ele avançou um pouco, curvou-se com o rosto no chão e orou: “Meu Pai! Se for possível, afasta de mim este cálice. Contudo, que seja feita a tua vontade, e não a minha”.
40 Sui sa Disas 'e oli mai 'e dao sia olu waa kwairooi nia baki, ka suada kera maleu naa. Nia ka bae 'urii fua sa Bita, “Wala Bita, 'utaa ne nao molu si taa ada mone 'amolu fai nau suli ta tii si kada kukuru boroi 'ana?
40 Depois, voltou aos discípulos e os encontrou dormindo. “Vocês não puderam vigiar comigo nem por uma hora?”, disse ele a Pedro.
41 Molu ada fasi molu ka lilio diana 'ana foa lae, uri ilitooe ka nao si siitasa faafi kamolu. Suli na manata lamolu 'e dooria gwana doo diane ki, ma sui ta nonimolu ne makeso 'asia naa.”
41 “Vigiem e orem para que não cedam à tentação, pois o espírito está disposto, mas a carne é fraca.”
42 Sa Disas 'e faasi kera 'ana ruana si kada ka lea ka foa lau. Nia foa ka bae 'urii, “Maa 'ae, lelea sae nao si walude naa uri liliu lana fii laa nee faasi nau ma nau kwailiu na 'i laona, alamatainia ka fuli 'ana suli doori lamu.”
42 Então os deixou pela segunda vez e orou: “Meu Pai! Se não for possível afastar de mim este cálice sem que eu o beba, faça-se a tua vontade”.
43 Si kada nia oli mai ka dao lau gu sia olu waa kwairooi nia baki, nia ka suada kera da maleu gwada suli maada mamaleua ka ta'aa 'asia naa.
43 Quando voltou pela segunda vez, encontrou-os dormindo de novo, pois não conseguiam manter os olhos abertos.
44 'Uri nai, sa Disas ka faasi kera ka lea ka foa lau gwana 'ana oluna si kada. Nia foa ka saea lau gu tii si doo bae.
44 Foi orar pela terceira vez, dizendo novamente as mesmas coisas.
45 Sui nia ka oli lau gu mai sia toa kwairooi nia baki. Nia ka bae 'urii fuada, “Kamolu molu maleu molu ka momola 'ua gwamolu nee? Molu suai fasi nee, nia karangi dao gu asi kada bae nai, bae kera dai fale nau, 'Alakwa Nia Wane, 'i 'abana toaa abulo ta'aa ki.
45 Em seguida, voltou aos discípulos e lhes disse: “Como é que vocês ainda dormem e descansam? Vejam, chegou a hora. O Filho do Homem está para ser entregue nas mãos de pecadores.
46 Molu tatae kolu ka lea 'akolu. Waa bae uri fale laku fua malimae ki ne dao naa nee.”
46 Levantem-se e vamos. Meu traidor chegou”.
47 Si kada sa Disas 'e bae 'ua gwana 'uri nai, sa Diudas nia waa bae gwana 'ana akwala roo waa kwairooi baki sa Disas, ka dao naa. Sa Diudas nia dao fai toa 'oro nai kera dau raunga sui gu mai uri firu lae. Na toaa nai, na waa baita ni foa ki fai nia toa gwaungai ki ne fale kera daka lea mai fai sa Diudas.
47 Enquanto Jesus ainda falava, Judas, um dos Doze, chegou com uma grande multidão armada de espadas e pedaços de pau. Tinham sido enviados pelos principais sacerdotes e líderes do povo.
48 Aia, sa Diudas nia faarongoa sui na mai toaa nai 'ana si mamalafooa ne kera dai lio uria 'ana waa ne da lea mai uri nia. Nia bae 'urii mai fuada, “Lea waa nai nau ku nonoia tama, nia waa nai kamolu dooria naa nai.”
48 O traidor havia combinado com eles um sinal: “Vocês saberão a quem devem prender quando eu o cumprimentar com um beijo”.
49 'Uri nai, sa Diudas 'ali'ali ka lea na kau sia sa Disas dao ka bae na 'urii fuana, “Aroaroe kau fuamu waa toolangaidoo!” Sui nia ka nonoia naa sa Disas.
49 Então Judas veio diretamente a Jesus. “Saudações, Rabi!”, exclamou ele, e o beijou.
50 Ma sa Disas ka bae 'urii fuana, “Wala, ili 'ali'ali naa 'ana doo ne 'oe lea mai uria.”
50 Jesus disse: “Amigo, faça de uma vez o que veio fazer”. Então os outros agarraram Jesus e o prenderam.
51 Ma 'i seeri tii waa nai 'ana waa kwairooi sa Disas ki 'e aoa 'ila ni firu nia nai ka kwaea naa 'ana waa ni rao nia waa foa ni gwau. Ma ka kwae muusia naa bali alinga aolo nia sa wala nai.
51 Um dos que estavam com Jesus puxou a espada e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha.
52 Ma sa Disas ka bae 'urii fuana, “Oli fai 'ila ni firu 'oe 'oko alu tio 'ana fulina, suli waa neki sui gu da firu 'ana 'ila ni firu, dai mae lau guu 'ana 'ila ni firu.
52 “Guarde sua espada”, disse Jesus. “Os que usam a espada morrerão pela espada.
53 'Oe manata toi 'amu sae nia 'afitai fuaku uri gani lana Maa nau, uri faa lana mai 'ensel ki ne dai 'oro ka talua na taafuli omee ma roo omee sarenga ki 'oto ne?
53 Você não percebe que eu poderia pedir a meu Pai milhares de anjos para me proteger, e ele os enviaria no mesmo instante?
54 Ma sui ta, lea sae nau ku 'ai uri 'ensel ki uri daka 'adomi nau 'uri nai, tara si baea bae lao Kekeda laa Abu suli na Kraes ne nia kai nonifii, tara ka fuli 'ana 'utaa?”
54 Se eu o fizesse, porém, como se cumpririam as Escrituras, que descrevem o que é necessário que agora aconteça?”
55 Si kada nai sa Disas ka bae na 'urii fuana konia nai, “Nee rowaa, kamolu kwaifii sae sa nau ta waa ku talai garo 'ana toae uri taga lae 'ana fere 'oto ne? Nia ne molu ka dao mai uri nau fai 'ile ni firu ma kile ki uri dau laku? Fa sato ki sui guu, nau ku gooru ku toolangaidoo gwaku mai fuamolu ka tau naa lao lalo 'ana Beukaua loko, ma sui ka nao molu si dau nau gu mai.
55 Em seguida, Jesus disse à multidão: “Por acaso sou um revolucionário perigoso para que venham me prender com espadas e pedaços de pau? Por que não me prenderam no templo? Ali estive todos os dias, ensinando.
56 Ma sui ta, doo neki sui guu da fuli na 'uri, uri si baea bae na Kekeda laa Abu ki fai nia na brofet kada 'i nao ki da saea mai ka fuli naa ne.”
56 Mas tudo isto está acontecendo para que se cumpram as palavras dos profetas registradas nas Escrituras”. Nesse momento, todos os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Toa nai da daua kau sa Disas daka talai nia naa uri beu sa Kaeafas waa foa ni gwau. Ma na toa toolangaidoo ki 'ana taki fai tai toa gwaungai ki lau guu, kera da ofu kwaimani naa 'i seeri.
57 Então os que haviam prendido Jesus o levaram para a casa de Caifás, o sumo sacerdote, onde estavam reunidos os mestres da lei e os líderes do povo.
58 Sa Bita nia ka safa 'isi tau gwana kau 'i buri lelea kau ka dao lau guu lao lalo nai noni beu waa foa ni gwau. Nia ka too 'ana siana waa ni folo lae ki uri ka suai 'ana tee ne kera dai ilia 'ana sa Disas.
58 Enquanto isso, Pedro seguia Jesus de longe, até chegar ao pátio do sumo sacerdote. Entrou ali, sentou-se com os guardas e esperou para ver o que aconteceria.
59 Ma na waa baita ni foa ki, fai na ofuofua nai 'ana waa baite ki sui naa kera daka alu tii manataa sui naa. Ne kera daka nani naa uri tasi baea ni maeli lana uri daka suke ai faafia sa Disas ma daka saungi nia ka mae naa.
59 Lá dentro, os principais sacerdotes e todo o conselho dos líderes do povo tentavam encontrar testemunhas que mentissem a respeito de Jesus, para que pudessem condená-lo à morte.
60 Toa 'oro ki daka lea mai daka suke, ma sui ka nao dasi dao toi guu tasi baea mala nai kera dooria. Totoo 'i buri naa, na roo waa suke nai ki daru ka bae 'urii,
60 Embora muitos estivessem dispostos a dar falso testemunho, não puderam usar o depoimento de ninguém. Por fim, apresentaram-se dois homens,
61 “Sa wala nee, na waa 'urii gwana nee ma sui si doo nia saea ka 'asia naa bae nia 'urii, ‘Nau tala'ana ku okosia beukaua God sui ku saungainia lau gwaku lao olu fa dani ki guu.’”
61 que declararam: “Este homem disse: ‘Sou capaz de destruir o templo de Deus e reconstruí-lo em três dias’”.
62 'I seeri, na waa foa ni gwau 'e tatae uu ka bae na 'urii fua sa Disas, “Nee, 'oe nao 'osi saea gu tasi doo 'ana luu lana baea 'oro nai ki da saea suli 'oe nai?”
62 Então o sumo sacerdote se levantou e disse a Jesus: “Você não vai responder a essas acusações? O que tem a dizer em sua defesa?”.
63 'Uri nai boroi, sa Disas ka nao si bae guu. Na waa foa ni gwau nai ka bae lau 'urii fuana, “Nau ku saea fuamu, 'oe tofe fasi 'ana God mauri nee, ne si doo ne 'oe kai saea mai fuameli 'e mamana tiifau: Faarongo kameli fasi, na Kraes bae na 'Alakwa nia God, nia naa ne ni 'oe ma nao?”
63 Jesus, porém, permaneceu calado. O sumo sacerdote lhe disse: “Exijo em nome do Deus vivo que nos diga se é o Cristo, o Filho de Deus”.
64 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “Iuka, nia naa nai 'oe saea nai. Ma sui ta, ku faarongo kamolu tiifau, kamolu totoo molu kai suaku 'Alakwa Nia Wane, kwai gooru 'ana 'inito lae 'i bali aolo nia God 'ana rigitaa, ma nau kwai dao mai lao dasa loo 'i lofona salo.”
64 Jesus respondeu: “É como você diz. Eu lhes digo que, no futuro, verão o Filho do Homem sentado à direita do Deus Poderoso e vindo sobre as nuvens do céu”.
65 'I seeri guu na waa foa ni gwau nai rakena 'e ngengeela, 'e liu ka tala karia gwana maku tikwa nia nai, ma ka bae na 'urii, “Tee lau ne kolu maasia ta waa uri ka saea lau suli sa wala nee sae uri kolu kafi faamamane? Kolu tala rongo sui naa nai ne nia faabolatainia fai God nai!
65 Então o sumo sacerdote rasgou as vestes e disse: “Blasfêmia! Que necessidade temos de outras testemunhas? Todos ouviram a blasfêmia.
66 Kamolu manata 'utaa?”
66 Qual é o veredicto?”. “Culpado!”, responderam. “Ele merece morrer!”
67 'I seeri kera daka ngisufi nia naa usi maana, ma daka kwae nia naa. Ma tai waa daka fidali nia naa, daka bae na 'urii,
67 Então começaram a cuspir no rosto de Jesus e a dar-lhe socos. Alguns lhe davam tapas
68 “Nee Kraes, saea fasi mai tii nai fidali 'oe kau nai?”
68 e zombavam: “Profetize para nós, Cristo! Quem foi que lhe bateu desta vez?”.
69 Si kada sa Bita nia gooru 'ana lao lalo nai, tii wela keni nai 'ana keni rao nai ki 'i seeri 'e lea mai ka bae 'urii fuana, “'Oo! Ma doo ni 'oe ta waa lau gu 'ana waa baki da too mai fai sa Disas waa loko 'i Galilii ta nee na!”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado do lado de fora, no pátio. Uma criada foi até ele e disse: “Você é um dos que estavam com Jesus, o galileu”.
70 Sa Bita nia ka tofe ni maea 'i maada sui gwana ka 'urii, “Nau ku ulafusia doo ne 'oe bae sulia nai wala.”
70 Mas Pedro o negou diante de todos. “Não sei do que você está falando”, disse.
71 Sui, si kada sa Bita 'e lea kau ka nii karangia naa maesakaa nai ni ruu lae ai, ta ruana wela keni rao nai ka suana lau guu. Saari nai ka bae 'urii fua toaa da nii seeri ki, “Sa wala nee, doo nia ta waa lau guu 'ana waa baki da too kwaimani mai fai sa Disas waa loko 'i Naasaret nee na!”
71 Mais tarde, junto ao portão, outra criada o viu e disse aos que estavam ali: “Este homem estava com Jesus de Nazaré”.
72 Sa Bita ka tofe lau gu 'i seeri ka bae 'urii, “Nau dodoloa mai 'ana doo abu ki ku saitomana sa wala nai.”
72 Novamente, Pedro o negou, dessa vez com juramento. “Nem mesmo conheço esse homem!”, disse ele.
73 Nao si tau gwana 'i burina nia bae 'uri nai, na toaa ne da uu ki 'i seeri kera lea mai daka bae lau gu 'urii fua sa Bita, “Doo mamane naa ta nee na. Doo 'oe ta waa lau guu 'ana waa baki 'ua nee. Tee bae lamu rongo toi lae 'uri kera lau gu nee. Bae lamu 'ua gu ne faatai folaa ai!”
73 Pouco depois, alguns dos outros ali presentes vieram a Pedro e disseram: “Você deve ser um deles; percebemos pelo seu sotaque galileu”.
74 'I seeri sa Bita nia ka tala agi nia 'ana ka 'urii, “Lea nau ku suke gwaku, alu God kwae nau 'ana faafia. Suli na waa nee waa ku ulafusia ne!”
74 Pedro jurou: “Que eu seja amaldiçoado se estiver mentindo. Não conheço esse homem!”. Imediatamente, o galo cantou.
75 'I seeri sa Bita ka manata toi naa si baea sa Disas 'e saea 'ua mai fuana ma ka bae 'urii, “'Oe tara 'o tofe faafi nau lao fa rodo 'i tari'ina 'ana olu si kada sui fatai karai kafi 'ai 'ofaidani.” Si kada sa Bita 'e manata toi si doo nai, nia 'e ruu kau 'i maa ka angi baita ka igigele guu.
75 Então Pedro se lembrou das palavras de Jesus: “Antes que o galo cante, você me negará três vezes”. E saiu dali, chorando amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.