Mateus 22
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH
1 Sa Disas 'e bae lau 'ana tarifulaa ki fua toa gwaungai ki ka bae 'urii,
1 De novo Jesus usou parábolas para falar ao povo. Ele disse:
2 “Na 'initoaa God nia ilingia tii waa 'inito 'e saungainia fafangaa 'ana arai lana 'alakwa nia.
2 — O
3 Nia odua toa ni rao nia ki daka lea uria toaa neki nia laefida mai fua fafangaa nai, uri daka lea na mai. Ma sui kera daka ote kera lea gu mai.
3 Depois mandou os empregados chamarem os convidados, mas eles não quiseram vir.
4 “Sui na waa 'inito nai ka odua lau tai waa ni rao ka bae 'urii fuada, ‘Kamolu lea molu ka faarongoa toaa ne nau ku laefida ki, na fafangaa ne ku saungainia 'e kwaimaakwalii sui naa. Nau ku saungia sui naa buluka baita nau ki ma na buluka diana kafi baita nau ki, ma na doo ki tiifau daka kwaimaakwalii sui naa. Saea kera lea na mai 'ana fafangaa nau nee.’
4 Então mandou outros empregados com o seguinte recado: “Digam aos convidados que tudo está preparado para a festa. Já matei os bezerros e os bois gordos, e tudo está pronto. Que venham à festa!”
5 “Sui boroi 'ana kera daka lea 'e'ete ki 'ada ma ka nao dasi ade guu sulia bae lana. Ta waa, nia lea rao 'ana lao ola nia, ma ta waa ka lea rao 'ana 'ana sitoa nia.
5 — Mas os convidados não se importaram com o convite e foram tratar dos seus negócios: um foi para a sua fazenda, e outro, para o seu armazém.
6 Ma tai wane daka daua waa ni rao nai ki, daka kwaeda ma daka saumaeli kera naa.
6 Outros agarraram os empregados, bateram neles e os mataram.
7 Waa 'inito nai ka rakesasu 'asia naa, ma ka odua kau toa 'oro ni omee nia ki kera lea daka saungia naa waa nai ki da saungia waa ni rao nia ki. Ma daka suungia naa maefera kera toa nai 'ana ere.
7 O rei ficou com tanta raiva, que mandou matar aqueles assassinos e queimar a cidade deles.
8 “Sui nia ka bae 'urii fua waa ni rao nia ki, ‘Na fafangaa nee 'e kwaimaakwalii sui naa, sui ma toaa bae ku laefida ki ne nao dasi tala'ana naa uri daka lea mai 'ana fafangaa nee.
8 Depois chamou os seus empregados e disse: “A minha festa de casamento está pronta, mas os convidados não a mereciam.
9 Molu lea kau sulia taala baite ki, molu ka faarongoa tii gwana ne molu dao tona, kera daka lea mai 'ana fafangaa nee.’
9 Agora vão pelas ruas e convidem todas as pessoas que vocês encontrarem.”
10 Na waa ni rao ki daka lea naa sulia taala baite ki. Ma daka konia na mai mamalana gwana wane ne kera dao toda ki, ne kera sui gwana toaa diane ma toaa ta'ae ki. Ma daka koni mai fua lao luma nai 'ana faalua nai lelea ka fungu 'alamaa guu.
10 — Então os empregados saíram pelas ruas e reuniram todos os que puderam encontrar, tanto bons como maus. E o salão de festas ficou cheio de gente.
11 “Na waa 'inito nai nia lea mai ka dao naa ma ka iroa naa toaa nai kera dao ki mai. Si kada nia ade 'uri nai, nia ka suana tii waa nai nao si ofi gu mai 'ana maku nai fua faalua nai.
11 Quando o rei entrou para ver os convidados, notou um homem que não estava usando roupas de festa
12 Na waa 'inito nai ka bae na 'urii fuana, ‘Nee wala, ma sa tii ne faolomai 'oe 'oko ruu mai seki ne 'oe nao 'osi ofi gu mai 'ana maku fua faalua nee 'urii?’ Sa wala nai ka ulafusia naa si doo kai saea.
12 e perguntou: “Amigo, como é que você entrou aqui sem roupas de festa?”
13 “Na waa 'inito nai ka bae na 'urii fua waa ni rao nia ki, ‘Lae molu karoa 'abana fai 'aena ki, lea sui ngalia kau molu ka 'ui 'ani nia lao rorodoa laa fubae 'i maa. Tara nia kai too 'i seeri lao angie ma na didilifoe.’”
13 Então o rei disse aos empregados: “Amarrem os pés e as mãos deste homem e o joguem fora, na escuridão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
14 Sa Disas ka bae na 'urii, “God nia 'ailia mai toaa 'oro, ma sui ta bara waa gwana 'ani kera ne nia filida ki.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Na Faarisii ki kera daka alu tii manataa naa uria kefusi lana sa Disas 'ana tasi doo ne nia saea.
15 Os fariseus saíram e fizeram um plano para conseguir alguma prova contra Jesus.
16 Ma daka falea toa kwairooi kera ki fai nia tai waa ne kera dooria kwalafaa sa Herod ka 'inito kera ka lea naa siana sa Disas. Kera daka bae 'urii, “Waa toolangaidoo 'ae, kameli saitomana doo 'oe saea ki, doo mamane ki sui naa. 'Oe toolangaidoo lau guu sulia mamanaa ma kwaidooria God 'ua guu fua wane. Ma 'oe 'osi 'ado guu fai ta waa 'ana ta tee ne kera manata sulia. Ma nao 'oe 'osi manata kwaifa'ogai guu 'ana manata lana wane.
16 Então mandaram que alguns dos seus seguidores e alguns membros do partido de Herodes fossem dizer a Jesus: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto, ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige e não se importa com a opinião dos outros, nem julga pela aparência.
17 Iuka, 'oe saea fasi mai fuameli! 'Uri nai na taki kia, nia luia na fale lana malefo 'ana takisi fuana waa gwaungai 'i Rom? 'Uri nai nia bobola fai nia kameli kai falea takis bae ma nao, 'e nao?”
17 Então o que o senhor acha: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
18 Ma sa Disas ka saitomana naa na kwai'olofia ta'aa kera, ma ka bae 'urii, “Kamolu toa kwaisukei neki, tee ne adea molu ka sasi uria kefusi laku?
18 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
19 Molu faatainia fasi na malefo ne kamolu kai folia 'ana takis na.” Ma kera ka ngalia mai tii fa seleni nai daka faatainia fuana.
19 Tragam a moeda com que se paga o imposto! Trouxeram a moeda,
20 Ma nia ka ledi kera ka 'urii, “Na nunu sa tii ne, fai nia satana sa tii ne?”
20 e ele perguntou:
21 Kera luu nia daka bae 'urii, “Na nununa fai nia na satana waa 'inito 'i Rom na.”
21 Eles responderam: — São do Imperador. Então Jesus disse:
22 Ma kada kera rongo naa si olisi baea laa nai ka diana 'uri nai, kera ka kwele 'asia naa, ma daka lea na 'ada faasi nia.
22 Eles ficaram admirados quando ouviram isso. Então deixaram Jesus e foram embora.
23 'Afa dani nai lau guu, na waa Sadiusii ki kera da lea mai siana sa Disas. (Na Sadiusii ki kera saea waa mae naa nao kera kasi tatae lau faasia na maea.)
23 Naquele mesmo dia chegaram perto de Jesus alguns saduceus , afirmando que ninguém ressuscita.
24 Ma kera ka ledia sa Disas, daka bae 'urii, “Wala waa toolangaidoo, sa Mosis nia kedaa na taki fuaka ka bae 'urii, ‘Lea ta waa nia mae, ma na 'afe nia ka mauri 'ua, ma sui nao nia si too 'ana ta wela, na toolana ka adea lau gwa 'oru nai, uri keeru ka too 'ana ta wela uri ka ladofulina sa wala nai 'e mae.’
24 Eles disseram a Jesus: — Mestre, Moisés ensinou assim: “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
25 Tii bara waisaasina 'i seki 'ani kolu toaa Diu, kera too 'ana fiu waisaasina ki. Ma na ulunao 'e adea tii saari. Aia, ma 'ana kada keeru dasi too 'ua 'ana ta wela, waa nai ka mae naa 'ana.
25 Acontece que havia entre nós sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos. Assim, ele deixou a viúva para o segundo irmão.
26 Na ruana waa ka adea lau na wela keni nai. Aia, ma nao keeru si too 'ua guu 'ana ta wela, arai nai ka mae lau gwana. Oluna waa ka adea lau, ma ka mae lau guu. Nia ade 'uri nai lelea fiu waisaasina nai ki, kera mae ka sui guu.
26 A mesma coisa aconteceu com este, e também com o terceiro, e, finalmente, com todos os sete.
27 Burina bara waisaasina nai kera mae tiifau, wela keni nai boroi ka mae lau guu.
27 Depois de todos eles, a mulher também morreu.
28 Aia, ma wela keni nai nia 'afe mai 'ana fiu waisaasina nai ki sui guu. Lea 'uri nai, kada toae ki da tatae faasia maea, sa tii 'ana fiu waisaasina nai ne arai mamana nia 'initai nai?”
28 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
29 Sa Disas ka olisi kera ka 'urii, “Kamolu garo nai, sulia kamolu nao si saitomana kekeda laa Abu ki fai nia rigitaa God.
29 Jesus respondeu:
30 Sulia, kada ne toaa mae ki kera kai tatae lau uri mauria, kera mala naa 'ada na 'ensel ki 'i salo ne nao dasi ade keni ma dasi arai naa.
30 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
31 “Iuka, nau ku toolangaidoo siamolu sulia na tataea faasia maea. Nau ku saitomana kamolu teemai sulia doo bae God saea 'uana mai ka 'urii,
31 E, quanto à ressurreição dos mortos, será que vocês nunca leram o que Deus disse? Ele afirmou:
32 ‘Nau na God sa 'Abraham, ma God sa 'Aesak, ma God sa Diakab.’ Na toolangai lana 'urii, waa nai ki ne kera mae naa, God nia saea nia God kera 'ua, sulia kera mauri lau daka too kwaimani fai nia.”
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.” E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos.
33 Ma 'ana kada ne toaa 'oro nai kera koni kalia sa Disas, kera rongoa si doo nai, kera daka kwele 'asia naa 'ana toolangaidoo laa nia.
33 Quando a multidão ouviu isso, ficou admirada com o ensinamento dele.
34 'Ana kada ne Faarisii ki kera rongoa sa Disas nia faataaroa Sadiusii ki 'ana olisi lada, kera daka koni na mai siana.
34 Os fariseus se reuniram quando souberam que Jesus tinha feito os saduceus calarem a boca.
35 Ma tii waa ada ne nia waa toolangaidoo 'ana taki ki, nia ka ili uria kefusi lana sa Disas ka ledi 'urii 'ani nia,
35 E um deles, que era mestre da Lei , querendo conseguir alguma prova contra Jesus, perguntou:
36 “Wala waa toolangaidoo 'ae, si baea fifii tee gu ne baita ka talua si baea fifii ki sui guu.”
36 — Mestre, qual é o mais importante de todos os mandamentos da Lei ?
37 Ma sa Disas 'e luua ka 'urii, “‘'O liosau 'ana Aofia na God 'oe, 'ana manata lamu tiifau, ma na mangomu tiifau, ma na liomu tiifau.’
37 Jesus respondeu:
38 Si baea fifii 'i nao gu nai, ne nia baita tasa ka talua si baea fifii ki sui.
38 Este é o maior mandamento e o mais importante.
39 Ma ruana si baea fifii ne talua si baea fifii ki sui ne 'urii, ‘'O liosau 'ana ta wane kau ka mala lau guu ne 'oe liosau 'ani 'oe 'i tala'amu.’
39 E o segundo mais importante é parecido com o primeiro: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
40 Si baea ki sui naa lao taki sa Mosis, ma lao toolangaidoo laa faasia brofet ki, roo si baea fifii kera uu sui naa 'i fafona nai.”
40 Toda a Lei de Moisés e os ensinamentos dos
41 'Ana kada tai Faarisii kera koni kalia sa Disas, nia ledi kera ka 'urii,
41 Quando os fariseus estavam reunidos, Jesus perguntou a eles:
42 “Na Kraes, waa ne God nia filia fua faamauri lana toae ki, kamolu saea sa nia futa 'ana sa tii nee?”
42 — O que vocês pensam sobre o — De Davi! — responderam eles.
43 Sui sa Disas ka ledi kera lau, “Lea nia futa gwana 'i fulina sa Defet, sui 'utaa ne Anoedoo Abu 'e faabaea sa Defet ma nia ka bae 'urii,
43 Jesus tornou a perguntar:
44 ‘God nia bae 'urii fua Aofia nau:
44 “O Senhor Deus disse ao meu Senhor:
45 “Sa Defet 'ana tala'ana ne saea na Kraes na ‘Aofia’ nia. Doo ne adea, na Kraes nao lau taifilia ta waa gwana 'i fulina sa Defet. Nia na Aofia sa Defet lau guu.”
45 Portanto, se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
46 Ma nao ta waa ada si bobola naa fai olisi lana 'ana tasi baea. Safali 'afa dani nai, kera daka mau na 'ada 'ana sa Disas ka nao dasi tala'ana naa ledi lana lau.
46 Ninguém podia responder mais nada, e daquele dia em diante não tiveram coragem de lhe fazer mais perguntas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.