Mateus 16

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Tai Faarisii ma tai Sadiusii kera da lea mai siana sa Disas uri daka ilitona 'ada, ma kera daka saea uri nia ka ilia tasi doo kwaibalatana uri ka faatai folaa ai ne God ne fale nia mai.
1 Os fariseus e os saduceus achegaram-se a Jesus para submetê-lo à prova e pediram-lhe que lhes mostrasse um milagre do céu.
2 Sa Disas 'e luu kera ka bae 'urii fuada, “Kamolu, si kada molu suana lao salo nia 'a'abua 'i saulafi, molu ka saea faanoe kai sato diana.
2 Ele lhes respondeu: Quando vem a tarde, dizeis: Haverá bom tempo, porque o céu está avermelhado.
3 Sui, si kada molu suana lao salo nia 'a'abua ma ka rorodoa 'i 'uubongi, molu ka saea fa sato nai tara ute kai 'aru. Kamolu molu saitomana 'asia naa mamalafooa nia doo nai ki lao mamangaa, ma sui, lio saitoma lana doo neki God ilia nee ne nao gu 'ani kamolu.
3 E de manhã: Hoje haverá tormenta, porque o céu está de um vermelho sombrio.
4 Kamolu toaa ta'aa ma abu faamamane nee 'i tari'ina, molu dooria 'asia naa sua lana fafaataie. Sui ma nau gu ne 'afitai ku ilia guu ta doo kwaibalatana fuamolu. Si doo kwaibalatana bae nia fuli 'ana brofet Dionaa kada 'i nao, nia gu ne nau kwai ilia fuamolu.”
4 Hipócritas! Sabeis distinguir o aspecto do céu e não podeis discernir os sinais dos tempos? Essa raça perversa e adúltera pede um milagre! Mas não lhe será dado outro sinal senão o de Jonas! Depois, deixando-os, partiu.
5 'Ana kada sa Disas fai nia toa kwairooi nia ki kera toofolo uria na bali 'osi loko, na toa kwairooi nia ki nao dasi too 'ana ta beret, sulia kera manata buro 'ana ngali lana kau fai kera.
5 Ora, passando para a outra margem do lago, os discípulos haviam esquecido de levar pão.
6 Ma sa Disas ka bae 'urii fuada, “Molu ka fiia kwaini isi kera nee Faarisii ki fai nia Sadiusii ki.”
6 Jesus disse-lhes: Guardai-vos com cuidado do fermento dos fariseus e dos saduceus.
7 Si kada toa kwairooi nia ki da rongo si baea nai, daka bae na 'ada 'i safitada taifili kera, sulia kera kwaifiia 'ada sae sa Disas nia bae sulia beret mamane. Kera daka bae 'urii, “Alamia sa Disas nia bae 'uri nai, sulia ne nao kolu si ngali mai ta beret fai kolu 'oto ne?”
7 Eles pensavam: É que não trouxemos pão...
8 Ma sa Disas nia saitomana gwana manata lana toa kwairooi nia ki, 'uri nai nia ka bae 'urii, “Na manata mamana laa kamolu 'e tu'uu 'asia guu, 'utaa ne molu ka bae 'asia naa suli beret nai?
8 Jesus, penetrando nos seus pensamentos, disse-lhes: Homens de pouca fé! Por que julgais que vos falei por não terdes pão?
9 Kamolu doo nao molu si saitomaku 'ua gu nee? Ma kamolu manata buro na 'amolu 'ana lima fa beret baki nau ku saarea 'ana lima tooni wane baki, ma molu ka taungia kukudu 'oro baki ka fungu 'ana fanga bae ore ki 'oto nee?
9 Ainda não compreendeis? Nem vos lembrais dos cinco pães e dos cinco mil homens, e de quantos cestos recolhestes?
10 Alamia molu manata buro lau guu 'ana fiu fa beret baki nau ku saarea 'ana faitooni wane baki fai nia kukudu 'oro baki molu taungia ka fungu 'ana fanga bae ore 'oto nee?
10 Nem dos sete pães para os quatro mil homens e de quantos cestos enchestes?
11 'Utaa ne nao molu si saitomana tee ki ne nau ku bae ki sulia? Nao lau na beret ne nau ku bae sulia. Doo ne nau ku saea 'aku ne molu ka fiia si lio kera nee Faarisii ki fai nia Sadiusii ki, ne mala rao lana isi lao kumu 'ana beret.”
11 Por que não compreendeis que não é do pão que eu vos falava, quando vos disse: Guardai-vos do fermento dos fariseus e dos saduceus?
12 Burina nia bae 'uri nai sui, na toa kwairooi ki kera dafi saitomana tee ne sa Disas nia bae sulia. Nia bae lau 'ana sulia na toolangaidoo laa Faarisii ki fai nia Sadiusii ki.
12 Então entenderam que não dissera que se guardassem do fermento do pão, mas da doutrina dos fariseus e dos saduceus.
13 Kada sa Disas nia dao 'ana bali lolofaa 'i Sisaria Filibae, nia ka ledia naa toa kwairooi nia ki ka 'urii, “'Urii ma wane ki kera saea nau, 'Alakwa nia wane, nau sa tii nee?”
13 Chegando ao território de Cesaréia de Filipe, Jesus perguntou a seus discípulos: No dizer do povo, quem é o Filho do Homem?
14 Kera luu nia daka bae 'urii, “Tai wane kera saea 'oe sa Dion waa faasiuabu bae ne 'oe mauri lau nee, ma tai wane kera saea 'oe sa 'Ilaeja ne 'oe oli lau mai nee. Ma tai wane lau kera daka saea 'oe sa Dioromaea, ma nao ta waa 'ana brofet baki 'i nao ne.”
14 Responderam: Uns dizem que é João Batista; outros, Elias; outros, Jeremias ou um dos profetas.
15 Sui sa Disas ka ledi kera lau ka 'urii, “Ma sui kamolu mone, molu saea nau sa tii nee?”
15 Disse-lhes Jesus: E vós quem dizeis que eu sou?
16 Sa Saemon Bita 'e luu nia ka 'urii, “Ni 'oe na Kraes bae naa ne. 'Oe naa bae God fili 'oe uri faamauri lana toaa nia ki, ma ni 'oe naa ne 'Alakwa nia God mauri firi.”
16 Simão Pedro respondeu: Tu és o Cristo, o Filho de Deus vivo!
17 Sa Disas ka bae na 'urii fuana, “'Oe sa Saemon 'alakwa nee sa Dion, 'e diana tasa fuamu. Suli nao lau wane gwana ne nia faatainia doo nai fuamu. Maa nau 'i salo ne nia faatainia fuamu nai.
17 Jesus então lhe disse: Feliz és, Simão, filho de Jonas, porque não foi a carne nem o sangue que te revelou isto, mas meu Pai que está nos céus.
18 Nau ku saea fuamu, ni 'oe sa Bita, ma ni nau kwai fulia na konia manata mamana nau 'i fafona maefau nai, ma na rigita lana maea tara nia nao si bobola fai nia siitasa lae faafia.
18 E eu te declaro: tu és Pedro, e sobre esta pedra edificarei a minha Igreja; as portas do inferno não prevalecerão contra ela.
19 Nau kwai falea rigitaa fuamu mala 'ana ta kii fuana 'initoaa God. Uri ta tee ne 'oe luia lao ano nee, si doo nai, God boroi nia luia lau guu 'i salo. Ma ta tee ne 'oe faolomainia lao ano nee, si doo nai, God boroi nia faolomainia lau guu 'i salo.”
19 Eu te darei as chaves do Reino dos céus: tudo o que ligares na terra será ligado nos céus, e tudo o que desligares na terra será desligado nos céus.
20 Sui sa Disas ka bae tetede fua toa kwairooi nia ki uri kera ka nao dasi faarongoa lau ta wane ne nia na Kraes.
20 Depois, ordenou aos seus discípulos que não dissessem a ninguém que ele era o Cristo.
21 'Ita 'i seeri ka lea naa, sa Disas nia safali ka bae folaa naa fua toa kwairooi nia ki. Nia ka bae 'urii, “Nau kwai lea naa uri Durusalem nai. Na toa gwaungai ki ma na waa baita ni foa ki, ma na toa toolangaidoo ki 'ana taki, totoo kau kera dai faafii nau ma dai saumaeli nau. Ma sui 'ana oluna fa dani nau ku mae, God kai tatae nau lau gwana faasia maea.”
21 Desde então, Jesus começou a manifestar a seus discípulos que precisava ir a Jerusalém e sofrer muito da parte dos anciãos, dos príncipes dos sacerdotes e dos escribas; seria morto e ressuscitaria ao terceiro dia.
22 Ma sa Bita ka talaia kau, ka ngatafi nia ka 'urii, “Aofia 'ae, God ka liliua kau si doo nai faasi 'oe! Ma doo nai ka too 'ana fasi fuli lae fuamu!”
22 Pedro então começou a interpelá-lo e protestar nestes termos: Que Deus não permita isto, Senhor! Isto não te acontecerá!
23 Ma sa Disas 'e toriabulo ka bae 'urii fua sa Bita, “Saetan, 'o oli 'amu 'i buriku! 'Oe sasi uri suusilaku ne, sulia na manata lamu nai doo nia wane gwana nai, nao lau faasia God.”
23 Mas Jesus, voltando-se para ele, disse-lhe: Afasta-te, Satanás! Tu és para mim um escândalo; teus pensamentos não são de Deus, mas dos homens!
24 Sui sa Disas ka bae 'urii fuana toa kwairooi nia ki, “Lea ta waa nia dooria kai lea mai 'i buriku, nia ka manata buro naa 'ani nia 'i tala'ana, ka noni maabe naa fua liu lae lao fii lae ki, talafana 'airarafolo nia ne nia ngalia uri mae lae 'i fafona.
24 Em seguida, Jesus disse a seus discípulos: Se alguém quiser vir comigo, renuncie-se a si mesmo, tome sua cruz e siga-me.
25 Waa ne dau ngasi 'ana faafia mauria nia, mauria nia kai funu, ma waa ne luka dangatai 'ana mauria nia fuaku, nia kai todaa mauria.
25 Porque aquele que quiser salvar a sua vida, perdê-la-á; mas aquele que tiver sacrificado a sua vida por minha causa, recobrá-la-á.
26 Lea waa ka too boroi 'ana doo 'oro lao fera ne 'i saegano, ma nia ka mae gwana, doo nai ki si falea gu ta dianaa fuana. Nao ta waa si tala 'ana foli lana mauria firi 'ana malefo.
26 Que servirá a um homem ganhar o mundo inteiro, se vem a prejudicar a sua vida? Ou que dará um homem em troca de sua vida?...
27 Nau ku saea doo neki 'urii sulia nau, na 'Alakwa nia wane, nau kwai dao mai fai nia 'ensel nau ki, fai nia 'initoaa Maa nau, ma nau kwai falea na kwaiara ma kwakwaea fua toaa ki sui guu faafia si doo neki sui guu kera ilia.
27 Porque o Filho do Homem há de vir na glória de seu Pai com seus anjos, e então recompensará a cada um segundo suas obras.
28 Doo mamane ku saea fuamolu 'e 'urii, tai wane 'amolu ne molu uu 'i seki molu kai mauri 'ua gwamolu kada nau 'Alakwa nia wane kwai dao mai fai nia 'initoaa nau.”
28 Em verdade vos declaro: muitos destes que aqui estão não verão a morte, sem que tenham visto o Filho do Homem voltar na majestade de seu Reino.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.