Marcos 2

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ma 'i burina ta bara fa dani 'e sui, sa Disas ka oli lau mai uria 'i Kabaneam. Ma kera daka faarongolado ai saea nia too gwana 'i luma nai nia 'ita dao kai too ki ai 'ana maefera nai.
1 Dias depois, Jesus entrou de novo em Cafarnaum, e logo se ouviu dizer que ele estava em casa.
2 'Uri nai, toaa 'oro nai ki kera daka koni lau gu mai siana sa Disas, daka koni lelea lao luma nai ka fungu naa ma 'i maa boroi ka fungu naa lau guu. Ma sa Disas ka faarongo kera naa 'ana bae lana God.
2 Muitos se reuniram ali, a ponto de não haver lugar nem mesmo junto à porta. E Jesus anunciava-lhes a palavra.
3 Ma si kada nai lau guu, ta fai waa nai ki daka ngalia mai tii waa 'afumae kwaea nai daka dao lau gu fainia.
3 Trouxeram-lhe, então, um paralítico, carregado por quatro homens.
4 Kera daka ilitoi ngali lana kau sa wala nai siana sa Disas ka 'afitai, suli konia baita nai kwaisuusi fuada. 'Uri nai guu, kera lea daka raa 'i fafo lume fainia sa wala nai. Kera daka tafangia tii malekwadaa baita 'i fafona luma nai daka kosolangainia kau fainia doo nai nia tio fafona nai, ka koso kau uri saegano siana sa Disas.
4 E, não podendo aproximar-se de Jesus, por causa da multidão, removeram o telhado no ponto correspondente ao lugar onde Jesus se encontrava e, pela abertura, desceram o leito em que o paralítico estava deitado.
5 Ma si kada sa Disas nia lio filoa faamamane laa kera, nia ka bae 'urii fua waa 'afumae kwaea nai, “Wala 'alakwa nau, nau ku manata lukea abulo ta'aa laa 'oe ki.” Kera da faakosoa kau na wane siana sa Disas.|src="LB00305B.jpg" size="col" ref="Maak 2:5"
5 Vendo-lhes a fé, Jesus disse ao paralítico:
6 Ma si kada nai lau guu, tai waa ni toolangaidoo ki 'ana taki, kera da nii lau guu 'i seeri. Ma kera daka manata 'urii,
6 Alguns escribas estavam sentados ali e pensavam em seu coração:
7 “Si doo 'e abu 'asia naa ne sa wala nee saea nai. Na wane gwana 'uri nia, 'e 'afitai ka faorana manata luke lana abulo ta'aa lae ki. God taifilia gu ne kai manata lukea abulo ta'aa lae ki. Nia faabolatainia naa fai God nai!”
7 — Como ele se atreve a falar assim? Isto é blasfêmia! Quem pode perdoar pecados, a não ser um, que é Deus?
8 Ma sui, sa Disas ka saitomana 'ali'ali 'ua guu 'ana manata lada nai, nia ka bae 'urii fuada, “'E nao si diana fua kamolu ka manata ta'aa 'uri nai suli si doo nai.
8 E Jesus, percebendo imediatamente em seu espírito que eles assim pensavam, disse-lhes:
9 Tee gu ne walude gwana fua sae lana fua sa wala nee? Bae lae 'urii fuana, ‘Abulo ta'aa laa 'oe ki nau ku manata lukea naa,’ ma nao bae lae 'urii fuana, ‘Tatae 'oko ngalia ifitai 'oe, 'oko fali 'oko lea 'amua?’
9 O que é mais fácil? Dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados”, ou dizer: “Levante-se, tome o seu leito e ande”?
10 Nau kwai guraa sa wala nee uri ka faatainia siamolu ne nau 'Alakwa nia Wane, ku too 'ana rigitaa fua manata luke lana abulo ta'aa lae ki seki lao ano nee.”
10 Mas isto é para que vocês saibam que o Filho do Homem tem autoridade sobre a terra para perdoar pecados. E disse ao paralítico:
11 “Nau ku saea fuamu, 'o tatae 'oko ngalia ifitai 'oe, 'oko lea 'amu 'i luma kamu.”
11 — Eu digo a você: Levante-se, pegue o seu leito e vá para casa.
12 Ma sa wala nai ka tatae, 'ali'ali ka ngalia ifitai nia, daka suana sui gwada nia lea na 'ana. Ma kera daka kwele 'asia naa, daka sae'inito 'ana God, ma daka bae 'urii, “Doo nao kolu si suai ki 'ua mai ne rowaa!”
12 Ele se levantou e, no mesmo instante, pegando o leito, retirou-se à vista de todos, a ponto de todos se admirarem e darem glória a Deus, dizendo: — Jamais vimos coisa assim!
13 Sa Disas ka oli lau ninimana 'osi bae 'i Galilii. Ma toaa 'oro nai ki daka koni lau gu mai siana, ma nia ka safali toolangaidoo siada.
13 De novo, Jesus foi para junto do mar, e toda a multidão vinha ao encontro dele, e ele os ensinava.
14 Ma si kada nia 'iia kau ninimana 'osi nai, nia ka suana sa Lifae, na 'alakwa sa 'Alfias. Sa Lifae, nia too 'ana 'i seeri lao si beu tu'uu ni foli takisi laa nai, suli nia rao 'i seeri. Ma sa Disas ka bae 'urii fuana, “'O lea mai buriku.” Ma sa Lifae ka tatae, ma ka lea na 'ana fainia.
14 Quando ia passando, viu Levi, filho de Alfeu, sentado na coletoria e lhe disse: Ele se levantou e o seguiu.
15 Ma si kada sa Disas fainia toa kwairooi nia ki da fanga 'i luma sa Lifae, toaa ni koni lana malefo 'ana takisi ki fainia tai toaa abulo ta'aa 'oro ki lau guu, kera da fanga kwaimani 'i seeri fainia. Toaa 'e'ete 'oro ne da kwairooi naa fainia sa Disas 'ana si kada nai.
15 Achando-se Jesus à mesa, na casa de Levi, estavam junto com ele e com os seus discípulos muitos publicanos e pecadores; porque estes eram muitos e também o seguiam.
16 Tai Faarisii ki ni toolangaidoo lae 'ana taki sa Mosis, kera daka suana naa sa Disas nia fanga kwaimani fainia toa abulo ta'aa nai ki fainia toa ni koni lana malefo 'ana takisi ki. 'Uri nai guu, Faarisii ki daka bae 'urii fua toa kwairooi sa Disas ki, “Nia nao si too fua nia ka fanga kwaimani fainia toaa da abulo ta'aa 'urii ki ne.”
16 Os escribas dos fariseus, vendo Jesus comer em companhia dos pecadores e publicanos, perguntavam aos discípulos dele: — Por que ele come e bebe com os publicanos e pecadores?
17 Ma kada sa Disas nia rongoa si doo nai, nia ka bae 'urii fuada, “Waa ne too diana gwana doo nao si kwai 'atoi guu 'ana waa ni kwai gurai lae ne. Waa ne matai ne nia kwai 'atoi 'ana waa ni kwai gurai lae uri ka gura nia. Nau nao kwasi lea lau mai uri toaa da 'o'olo naa ne. Toaa abulo ta'aa ki lau 'ana ne nau ku lea mai uri kera.”
17 Tendo ouvido isto, Jesus lhes respondeu:
18 'Ana tii si kada, tai toa kwairooi sa Dion waa ni faasiuabu fainia toa kwairooi Faarisii ki, kera da too ni abufanga laa 'ada. Ma tai waa daka lea mai daka bae 'urii fua sa Disas, “Toa kwairooi sa Dion ki fainia toa kwairooi Faarisii ki, kera da abufanga 'ada. Nia nao si too fua toa kwairooi 'oe ki ka nao dasi abufanga gu 'urii.”
18 Ora, os discípulos de João e os fariseus estavam jejuando. Algumas pessoas foram perguntar a Jesus: — Por que os discípulos de João e os discípulos dos fariseus jejuam, mas os seus discípulos não jejuam?
19 Ma sa Disas ka luu kera ka 'urii, “Nia nao si walude fua ruana nia ki fungao daka abufanga gwada 'ana si kada ne nia 'e too kwaimani gwana fai kera 'ana lumae, ma kera daka too ni ele lae 'ada fainia.
19 Jesus respondeu:
20 Sui ta, nia kai dao 'ana tii fa sato ne totoo kera kai talaia naa fungao nai faasia ruana nia nai ki ai. Ma 'ana si kada nai kera kai talaia fungao faasi kera ai ne kera kai abufanga. Doo ne adea guu, nia nao si bobola fainia toa kwairooi nau ki kera daka abufanga kada ne nau ku too 'ua gwaku fai kera nee.”
20 No entanto, virão dias em que o noivo lhes será tirado, e então, naquele dia, eles vão jejuar.
21 Sui sa Disas ka bae lau 'urii, “Wane ki 'afitai daka ngalia siina maku falu uri tai lana faafia si malesufua 'ana maku kwali naa. Lelea kera ade 'uri nai, tara si kada kera taufia sii maku falu nai ma ka lugu, nia kai lafu lau gwana fasi malesufua nai. Aia, ma si malesufua nai kai reba ka talua lau fua 'i nao.
21 Ninguém costura um remendo de pano novo em roupa velha; porque o remendo novo tira um pedaço da roupa velha, e o buraco fica ainda maior.
22 Ka 'uri nai lau guu, wane ki 'afitai daka ongia waen falu fua laona kufidoo kwali. Lelea kera ade 'uri nai, tara si kada na waen falu nai 'e bila ma ka ngingisula mai, nia kai fogea kufidoo kwali nai. Ma na waen nai ka kistai ma na kufidoo nai boroi ka ta'aa naa. Doo ne adea guu, na waen falu daka ongia lau guu laona kufidoo falu.”
22 E ninguém põe vinho novo em odres velhos, porque, se fizer isso, o vinho romperá os odres e se perdem tanto o vinho como os odres. Mas põe-se vinho novo em odres novos.
23 'Ana tii fa dani Sabat, sa Disas fainia toa kwairooi nia ki, kera lea suli taala nai 'e liu laona ola wiiti nai. Kada kera liu laona ola nai, toa kwairooi nia ki kera daka falia fungi wiiti ki daka dau 'ana 'ani lana kau.
23 Aconteceu que, num sábado, Jesus atravessava as searas, e os seus discípulos, ao passar, começaram a colher espigas.
24 Ma na Faarisii ki daka liotoi, ma daka bae 'urii fua sa Disas, “Nee wala, ma tee ne adea toa 'oe nee daka ilia si doo 'e abu 'afa dani Sabat nee? Kamolu 'oia naa taki sa Mosis ne, molu ka falia wiiti nee 'ana Sabat nee!”Na nununa ola 'ana wiiti.|src="LB00101B.jpg" size="col" ref="Maak 2:24"
24 Então os fariseus disseram a Jesus: — Olhe! Por que eles estão fazendo o que não é lícito aos sábados?
25 — ausente —
25 Ele lhes respondeu:
26 — ausente —
26 Como entrou na Casa de Deus, no tempo do sumo sacerdote Abiatar, e comeu os pães da proposição, os quais só aos sacerdotes era lícito comer, e ainda deu esses pães aos seus companheiros?
27 Sui sa Disas ka bae lau gu 'urii fuana Faarisii ki, “God nia faa mai fa dani ni momola lae uri ka 'adomia wane. Ka nao nia si faa lau mai fa dani nai uri kulufi lana wane ka laeororo 'i farana.
27 E Jesus acrescentou:
28 Suli ni nau 'Alakwa nia Wane, nau ku too 'ana rigitaa fua sae lana doo ni ili lana 'ana Sabat.”
28 Assim, o Filho do Homem é senhor também do sábado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.