Marcos 1
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NAA
1 Na Faarongoa Diana nee sulia sa Disas Kraes na 'Alakwa God, na safali lana mai 'e 'urii:
1 Princípio do evangelho de Jesus Cristo, Filho de Deus.
2 Nia safali mai mala bae sa 'Aesaea na brofet nia kedaa mai si baea God 'e saea fua Kraes ma ka bae 'urii,
2 Como está escrito na profecia de Isaías: “Eis que envio o meu mensageiro adiante de você, o qual preparará o seu caminho.
3 Tii waa nia 'ai laona fera kwasi fuana toae ki.
3 Voz do que clama no deserto: Preparem o caminho do Senhor, endireitem as suas veredas.”
4 — ausente —
4 E foi assim que João Batista apareceu no deserto, pregando batismo de arrependimento para remissão de pecados.
5 — ausente —
5 E toda a região da Judeia e todos os moradores de Jerusalém iam até ele. E, confessando os seus pecados, eram batizados por ele no rio Jordão.
6 — ausente —
6 A roupa de João era feita de pelos de camelo. Ele usava um cinto de couro e se alimentava de gafanhotos e mel silvestre.
7 Ma sa Dion ka bae lau gu 'urii fuana toaa nai ki, “Tii waa nia kai dao mai buriku, ne nia 'e tetede tasa ka talu nau fatai, ma nau boroi ka nao kwasi bobola fainia uri ku 'agwaoro ku lukea sadol nia.
7 E João pregava, dizendo: — Depois de mim vem aquele que é mais poderoso do que eu, do qual não sou digno de, curvando-me, desamarrar as correias das suas sandálias.
8 Tasi doo lau guu, nau ku faasiuabu kamolu gwaku 'ana kafo, ma sui waa nai mone nia kai faasiuabu kamolu 'ana Anoedoo Abu 'ua guu.”
8 Eu batizei vocês com água; ele, porém, os batizará com o Espírito Santo.
9 Nao si tau lau guu buri doo nai ki, sa Disas 'e too mai 'i Naasaret lao bali lolofaa 'i Galilii lea mai ka dao naa. Ma sa Dion ka faasiuabu nia naa lao kafo nai 'i Diodan.
9 Naqueles dias, Jesus veio de Nazaré da Galileia e foi batizado por João no rio Jordão.
10 Ma si kada sa Disas nia tatae mai fasi lao kafo, nia lio 'alaa ka suana salo loo nia 'ifi. Ma na Anoedoo Abu ka koso mai mala 'ana fa bole ka dau na faafi sa Disas.
10 Logo ao sair da água, Jesus viu os céus se abrindo e o Espírito descendo como pomba sobre ele.
11 Ma tii si lingee doo 'e talo mai fasi 'i salo ka bae 'urii, “'Oe 'alakwa nau naa ne 'oe tii fa wela 'autania nau ne ku liosau 'ani 'oe. Manata laku 'e ele 'asia naa suli 'oe.”
11 Então veio uma voz dos céus, que dizia: — Você é o meu Filho amado; em você me agrado.
12 Ma 'ali'ali 'ua guu buri sa Disas nia siuabu, na Anoedoo Abu ka talai naa sa Disas uri lao fera kwasi nai.
12 E logo o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Ma nia ka too 'i seeri suli faitaafuli fa dani, ma sa Saetan ka ilitona. Na doo kwasi da too 'ana fai'ae ki, kera ni lau guu 'i seeri, ma sui boroi 'ana 'ensel ki kera lea mai daka 'adomi nia.
13 onde ficou durante quarenta dias, sendo tentado por Satanás. Estava com as feras, e os anjos o serviam.
14 'I burina kera daua naa sa Dion uri alu lana laona lookafo, sa Disas ka oli na mai lao bali lolofaa nai 'i Galilii, ma nia ka faarongo talo naa sulia na faarongoa diana God.
14 Depois de João ter sido preso, Jesus foi para a Galileia, pregando o evangelho de Deus.
15 Ma nia ka bae 'urii, “Nia dao naa 'ana si kada bae kera bae mai sulia ne. 'Initoaa God 'e nii karangi na siana toae ki. Molu bulasi manataa fasi abulo ta'aa laa kamolu ki, molu ka faamamanea na faarongoa diana nee.”
15 Ele dizia:
16 Kada sa Disas 'e 'iia 'osi 'i Galilii, nia ka suana sa Saemon fainia toolana sa 'Andru. Keerua roo waa ni dee lae ki. Keeru daru dee 'adarua 'ana furai keeru laona 'osi nai.
16 Caminhando junto ao mar da Galileia, Jesus viu os irmãos Simão e André, que lançavam a rede ao mar, porque eram pescadores.
17 Ma sa Disas ka bae 'urii fuadaru, “Muru lea mai fai nau uri nau ku toolangainia dee lae siamuru, uri muru ka deea mai wane ki fuaku.”
17 Jesus lhes disse:
18 Ma kada nai 'ua guu, keeru ka faasia furai keeru nai ka tio na 'i seeri, daru ka lea na 'adaru fainia.
18 Então eles deixaram imediatamente as redes e o seguiram.
19 Sui, sa Disas nia taa lea tu'uu lau gu kau, ka suana lau guu sa Demes fainia sa Dion, roo 'alakwa sa Sebedii ki. Keeru too gwadaru laona kaa baru nai, ma daru ka roo 'adaru 'ana kaura lana furai keerua.Na nununa roo wane daru kauraa 'adaru furai keerua ki.|src="LB00211B_892x605_580x393.jpg" size="col" ref="Maak 1:19"
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, que estavam no barco consertando as redes,
20 Ma si kada sa Disas 'e suadaru, nia ka 'aili keeru lau guu. Keeru daru ka faasia maa keeru sa Sebedii lao gwa baru nai fainia na toa ni rao ki, ma ni keeru daru ka lea na 'adaru fai sa Disas.
20 e logo os chamou. E eles seguiram Jesus, deixando o seu pai Zebedeu no barco com os empregados.
21 Sa Disas fainia waa kwairooi nia ki, kera dao 'ana maefera 'i Kabaneam. Ma dao 'afa dani Sabati nai, sa Disas nia ka lea naa laona beu ni ofu laa nai, ka toolangaidoo naa fua toaa 'oro 'i seeri ki.
21 Depois, entraram em Cafarnaum, e, logo no sábado, Jesus foi ensinar na sinagoga.
22 Si kada kera rongoa doo nai ki nia bae sulia lelea ka sui, kera daka kwele 'asia naa 'ana toolangaidoo laa nia, suli kera da saitomana sa Disas nia toolangaidoo fainia rigitaa God. Nao si 'uria lau toa saitoma doo kera ki 'ana taki sa Mosis, ne da toolangaidoo gwada fainia saitoma doo lana wane ma rigitaa kera 'i tala 'ada.
22 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque os ensinava como alguém que tem autoridade e não como os escribas.
23 Ma si kada nai, tii waa nai anoedoo ta'aa burosia, 'e nii lau gu lao beu ni ofu laa nai. Ma waa nai ka akwa baita ka bae 'urii,
23 E logo apareceu na sinagoga um homem possuído de espírito imundo, o qual gritou:
24 “Disas 'ae! 'Oe na waa 'i Naasaret! Tee ne 'oi ilia 'ameli nee wala? Alamia 'oe dooria naa faafunui lameli lae 'oto nee! Nau ku saitomamu gwaku, 'oe na Waa Abu God ne!”
24 — O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
25 Sa Disas ka ngatafia na anoedoo ta'aa nai ka 'urii, “'Oe taaro 'amu wala, 'o ruu mai maa fasi sa wala nena!”
25 Mas Jesus o repreendeu, dizendo:
26 Ma na anoedoo ta'aa nai ka ilia sa wala nai ka akwa baita, ka lelebe baita, sui na anoedoo ta'aa nai ka lea na fasi sa wala nai.
26 Então o espírito imundo, agitando-o violentamente e gritando em alta voz, saiu dele.
27 Ma toaa nai da koni 'i seeri ki, daka kwele 'asia naa, daka ledi kera kwailiu daka 'urii, “Rowane 'ae, ma tee naa ne 'urii? Ma toolangaidoo laa falu 'ana nee! Sa wala nee nia bae fainia rigitaa totoo 'ana! Tee ne nia odua anoedoo ta'aa ki, ma daka roo gu suli bae lana nee!”
27 Todos se admiraram, a ponto de perguntarem entre si: — Que é isto? Uma nova doutrina! Com autoridade ele ordena aos espíritos imundos, e eles lhe obedecem!
28 'I seeri guu, 'ali'ali faarongo lae suli sa Disas ka talo naa laona bali lolofaa nai 'i Galilii.
28 E a fama de Jesus se espalhou depressa em todas as direções, por toda a região da Galileia.
29 Si kada sa Disas fainia sa Demes ma sa Dion, kera faasia beu ni ofu laa nai, kera daka lea 'i luma kera sa Saemon fainia sa 'Andru.
29 E, saindo da sinagoga, foram, com Tiago e João, para a casa de Simão e André.
30 Kada sa Disas 'e dao naa 'i luma nai, kera daka faarongo nia, ne 'initai fungo sa Saemon nia 'e matai 'ana 'a'ako lae, ka tio gwana 'i luma.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre; e logo deram essa notícia a Jesus.
31 Sa Disas lea ka dao siana 'initai nai ka dau 'i 'abana, ka tataea. Ma na 'a'ako laa nai ka sui na faasia, ma 'initai nai lea ka rao fanga na 'ana fuada.
31 Então, aproximando-se, Jesus pegou na mão dela e fez com que ela se levantasse. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Ma dao kada sato 'e suu naa 'i saulafia 'afa dani nai, 'ana sui lana fa dani sabat, toaa nai ki daka ngalia mai toaa 'oro da matai ki, ma toaa 'oro anoedoo ta'aa ki ruufida ki ma daka lea na mai siana sa Disas.
32 À tarde, depois do pôr do sol, trouxeram a Jesus todos os enfermos e endemoniados.
33 Ma toaa nai 'ana maefera nai daka koni tiifau na mai maana luma nai.
33 Toda a cidade estava reunida à porta da casa.
34 Ma sa Disas ka guraa toaa 'oro matai nai fasi mataia 'e'ete 'oro kera ki sui gwana. Ma nia ka taria lau guu anoedoo ta'aa 'oro. Sui nia ka saea fua anoedoo ta'aa nai ki nao dasi bae lau, suli kera saitomana sui naa ne nia 'Alakwa nia God.
34 E ele curou muitos que se achavam doentes de todo tipo de enfermidades. Também expulsou muitos demônios, não lhes permitindo que falassem, porque sabiam quem ele era.
35 Sa Disas nia ada 'ua lao 'uubongi rorodoa, ka faasia luma nai nia too ai ka lea naa uria tii si kula banitai nai, ka foa 'ana 'i seeri.
35 Tendo-se levantado de madrugada, quando ainda estava escuro, Jesus saiu e foi para um lugar deserto, e ali orava.
36 Ma sa Saemon fainia waa kwaimani nia ki kera daka nani na uri nia.
36 Simão e os que estavam com ele procuraram Jesus por toda parte.
37 Ma kada kera dao tona naa, kera daka bae 'urii fuana, “Toae ki sui gwana da nanisi 'oe ne wala.”
37 Quando o encontraram, lhe disseram: — Todos estão à sua procura.
38 Sa Disas 'e luu kera ka bae 'ana 'urii, “Kolu lea 'akolu lau uri tai maefera 'e'ete 'ana bali karangi loko ki gwana, uri nau ku toolangaidoo lau, suli si raoa ne nau ku lea mai uri ili lana.”
38 Jesus, porém, lhes disse:
39 'Uri nai, sa Disas ka lea 'ana maefera ki sui gwana laona bali lolofaa 'i Galilii, ma ka faatalongainia bae lana God laona beu ni ofu laa kera ki, ma ka taria anoedoo ta'aa ki faasia toae ki.
39 Então ele foi por toda a Galileia, pregando nas sinagogas deles e expulsando os demônios.
40 'Uri nai, tii waa furoa nai lau guu ka lea mai siana sa Disas ka booruru 'i 'aena, ka amasia ka 'urii, “Lea sa 'oe ala gwamu faafia, 'oko gura nau fasi uri ku 'akwaa 'aku.”
40 Um leproso se aproximou de Jesus e lhe pediu, de joelhos: — Se o senhor quiser, pode me purificar.
41 Sa Disas 'e manatainia 'asia naa sa wala nai, ka fale 'aba kau ka dau tona ka bae 'urii, “Nau ku ala gwaku faafia. Nau ku faa 'akwaa 'oe uri nonimu ka falu 'ana!”
41 E Jesus, profundamente compadecido, estendeu a mão, tocou nele e disse:
42 'Ana si kada nai 'ua guu, furo bae ka sigi na faasia ma nonina ka maafo tiifau naa.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu dele, e ele ficou limpo.
43 Sa Disas ka bae fifii fua sa wala nai ka 'urii,
43 E, advertindo-o severamente, logo o despediu.
44 “Nao 'osi faarongoa 'ua ta waa 'ana si doo nai ku ilia fuamu nai. Si doo 'oe ilia 'amu ne, lea kau 'oko faatainia nonimu siana waa ni foa uri ka iroa, ma 'oko faa afuafua ni koo lana talea God fuamu 'i 'abada, 'uri bae taki sa Mosis saea mai fua ili lana. 'I seeri, na waa ni foa ki daka faamamanea ne nonimu 'e maafo naa.” Sa Disas ka odua sa wala nai ka lea 'ua guu 'asi kada nai.
44 E lhe disse:
45 Ma sui, si kada sa wala nai 'e lea kau, nia ka ununu na 'ana suli si doo nai fuli 'ani nia siana toae ki sui gwana. Ma si ununua nai sa wala nai ka adea toaa 'oro 'asia naa daka lea mai sia sa Disas ma ka kwaisuusi 'ani nia si ruu gu kau lao maefere nai ki. 'Uri nai, nia ka too ki gwana kau 'i sara ma toae ki daka lea gwada kau siana ki.
45 Mas, tendo ele saído, começou a proclamar muitas coisas e a divulgar a notícia, a ponto de Jesus não poder mais entrar publicamente em nenhuma cidade. Por isso, permanecia fora, em lugares desertos. E de toda parte vinham ao encontro dele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.