Marcos 14

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Roo fa sato naa ne tio, sui ka dao 'ana Fangatasae, ma na Fafangaa ni 'ani lana beret nao isi ai. Ma na waa baita ni foa ki, fainia waa toolangaidoo ki 'ana taki, kera daka alu tii manataa sui naa, fua dau agwa lae 'ana sa Disas ma saungi lana uri ka mae naa.
1 Faltavam dois dias para a Festa da Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento . Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito de prender Jesus em segredo e matá-lo.
2 Sui, kera daka bae 'urii, “Nao kolu si dau nia lau noni Fafangaa nee, ade lea toaa nee daka firu lau gwada fai kolu.”
2 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
3 Si kada sa Disas 'e nii 'i Betanii, ma ka fanga 'ana luma kera sa Saemon, waa nai furo 'e saungia 'i nao sui sa Disas ka guraa, tii wela keni nai ka lea mai ka dao. Na wela keni nai 'e ngali mai tii bii waiwai moko diana nai 'ana kafona naad taifilia naa ma liu lana ka baita tasa, ma ka nii mai lao kufi 'alabasta iriroa diana nai. Dao nia ka 'ifingia bii waiwai nai, ka kistainia naa waiwai moko diana nai lao gwauna sa Disas.
3 Jesus estava no povoado de Betânia, sentado à mesa na casa de Simão, o Leproso. Então uma mulher chegou com um frasco feito de alabastro , cheio de perfume de nardo puro, muito caro. Ela quebrou o gargalo do frasco e derramou o perfume na cabeça de Jesus.
4 'I seeri, bali 'ana toaa ne da suai si doo nai, daka bae rakesasu daka 'urii fuada kwailiu, “Nia saketoa gwana waiwai moko diana loko nai rowaa!
4 Alguns que estavam ali ficaram zangados e disseram uns aos outros: — Que desperdício!
5 Doo lea sae nia faafoli ai ma ka ngali malefo baita 'asia naa uri maana loko. Lea 'uri nai mone, nia ka falea malefo nai fua 'adomi lana toaa siofaa ki na.” Ma kera daka ngatafia naa wela keni nai.
5 Esse perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentas moedas de prata , que poderiam ser dadas aos pobres. Eles criticavam a mulher com dureza,
6 Sa Disas ka bae 'urii fuada, “Alu too 'ana nia ilia 'ana na! Nao molu si bae tona lau 'uri nai. Si doo diane ne nia ilia na fuaku nee.
6 mas Jesus disse:
7 Na toaa siofaa ki da too siamolu ka lelea firi gwana. Ma lelea tasi kada boroi molu doori 'adomi lada, molu ka ilia gwamolu. Ma ni nau, tara ku too fai kamolu si tau guu.
7 Pois os pobres estarão sempre com vocês, e, em qualquer ocasião que vocês quiserem, poderão ajudá-los. Mas eu não estarei sempre com vocês.
8 Ni wala nee, si doo nia bobola fainia ka ilia fuaku naa ne nia ilia sui naa nai. Nia kistainia waiwai moko diana nee 'i noniku uri ka ade akau na 'ana noniku maasia alu laku lao kilu gwau ne, uri lelea ku mae boroi nia ilia sui na 'ani nau.
8 Ela fez tudo o que pôde, pois antes da minha morte veio perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
9 Si doo mamana ku saea fuamolu 'e 'urii, 'ana si kula ki sui gwana ne kera dai bae sulia na Faarongoa Diana nee ai lao fera ne 'i saegano, si doo ne ni wala nee ilia fuaku kera dai bae lau guu sulia 'i seeri, uri manata toi lae.”
9 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
10 Sui sa Diudas 'Iskariot, na waa bae 'ana akwala ma roo waa ni kwairooi baki sa Disas, ka lea naa siana waa baita ni foa ki. Ma nia ka bae na 'urii fuada, “Nau kwai falea sa Disas fuamolu.”
10 Judas Iscariotes, que era um dos doze discípulos, foi falar com os chefes dos sacerdotes para combinar como entregaria Jesus a eles.
11 Ma kera daka ele 'asia naa suli doo nai nia saea, ma daka alangai naa uri faa lana si malefo fuana uri si doo nai. Ma sa Diudas ka safali nani naa uri tasi kada diana fua nia ka falea sa Disas fuada.
11 Quando ouviram o que ele disse, eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele. Assim Judas começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus.
12 'Afa dani totoonao 'ana Fafangaa bae ni 'ani lana beret nao isi ai, ma otofana lau guu si kada bae fua saungi lana kale sifsif bae 'ana Fangatasae, toa kwairooi baki sa Disas daka ledi nia. Ma daka 'urii, “'I fai ne 'oe dooria kameli lea meli kai kwaimaakwali 'ana doo ki ai uri 'oko fanga 'ana Fangatasae ne ai?”
12 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , em que os judeus matavam carneirinhos para comemorarem a Páscoa , os discípulos perguntaram a Jesus: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da Páscoa para o senhor?
13 Sa Disas ka bae 'urii fua ta roo waa ada, “Muru lea fasi kau 'i nao lao fera loko 'i Durusalem. Tara muru dao tona tii waa nia ngalia tii kufidoo fungu 'ana kafo. Kada kamuru dao tona 'uri nai, muru ka lea na 'i burina
13 Então Jesus enviou dois discípulos com a seguinte ordem:
14 uri luma ne nia dao ka ruu 'i laona. Muru ka bae na 'urii fua waa nai 'ana luma, ‘Na waa toolangaidoo 'e ledi mai uri kadaluma tee bae nia fainia waa kwairooi nia ki dai fanga ai 'ana 'ani lana Fangatasae.’
14 e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre manda perguntar: “Onde fica a sala em que eu e os meus discípulos vamos comer o jantar da Páscoa?”
15 Ma tara waa nai kai faatainia tii kadaluma 'i langi, kula doo ki sui naa nii ai. 'Uri nai guu, muru ka raodoo na fuakolu 'i seeri.”
15 Então ele mostrará a vocês no andar de cima uma sala grande, mobiliada e arrumada para o jantar. Preparem ali tudo para nós.
16 Na roo waa kwairooi nai ki daru ka lea naa lao fera 'i Durusalem. Ma keeru daru ka liotoi doo ki fuli ka 'uria 'ua gu doo nai sa Disas saea ki kau fuadaru. Ma keeru ka raodoo na fuada maasia Fangatasae.
16 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
17 Ma 'i saulafi gu mai, sa Disas ka dao na mai fainia akwala ma roo waa sarenga ni kwairooi nia ki.
17 Quando anoiteceu, Jesus chegou com os doze discípulos.
18 Ma si kada kera dau 'ana fanga lae 'ada, sa Disas ka bae na 'urii, “Si doo mamana ku saea fuamolu 'e 'urii, tii waa 'amolu nia kai fale nau 'i 'abana malimae ki. Waa nai 'e fanga kwaimani gwana fai nau 'i seki.”
18 Enquanto estavam à mesa, no meio do jantar, ele disse:
19 Ma 'uri nai guu toa kwairooi nai sa Disas ki daka safali liodila naa, ma daka ledi too tii waa naa 'ana sa Disas daka 'urii, “Ade sae nau gwana 'oto nai wala?”
19 Eles ficaram tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu, está?
20 Sa Disas 'e luu kera ka 'urii, “Ta waa 'amolu akwala ma roo waa sarenga ni kwairooi nau neki naa nai, ma nia waa nai 'e kurumainia lau guu si beret nia laona kufidoo ni fanga nee fai nau 'i seki nai.
20 Jesus respondeu:
21 Ma ni nau 'Alakwa nia Wane, nau kwai mae naa uri si baea bae suli nau lao kekeda laa Abu ka mamana naa. Ma sui ta, na waa nai kai fale nau, 'Alakwa nia Wane, 'i 'abana malimae gu ne kai ta'aa ka tasa fuana! Ma lelea sae waa nai ka nao si futa 'ua gu mai mone, ka diana.”
21 Pois o
22 Ma si kada nai kera fanga naa, sa Disas ka samo mai uri fa beret nai ka tangoa God, sui ka niia naa. 'Uri nai sui nia ka faa kau fua toa kwairooi nia ki, ka bae 'urii, “Ngalia molu ka 'ania. Noniku naa ne.”
22 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
23 Sui lau guu, nia ka samo mai uri mae waen ni kuufi lana nai ka tangoa God, sui ka faa kau fuada. Ma kera sui guu daka kuu ai.
23 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, e todos beberam do vinho.
24 Nia ka bae 'urii, “Na 'abuku naa ne, ne igwa fua toaa 'oro ki sui, ma ka igwa uri faangasi lana alangaia God.
24 Então Jesus disse:
25 Ku faarongo mamana 'ani kamolu, 'ita 'i tari'ina ka oli 'alaa, tara nau kusi kuufia lau waen nee lelea ka dao naa 'afa dani nau kwai kuufia lau lao 'initoaa God.”
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
26 Kera daka nguulia tii fa nguu 'i seeri lelea ka sui, kera daka lea naa uri fa uo bae 'i 'Olif.
26 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
27 Sa Disas 'e bae lau gu fuada ka 'urii, “Kamolu tara molu kai tafi faasi nau ka sui guu. Suli na kekeda laa Abu 'e saea sui naa ka 'urii,
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 “Sui boroi 'ana ka 'uri nai, 'i burina nau kwai tatae fasi maea, nau kwai lea 'i nao kwai maasi kamolu 'i Galilii.”
28 Mas, depois que eu for ressuscitado, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Ma sa Bita 'e luu nia ka 'urii, “Lelea toa nee daka tafi tiifau boroi 'ada faasi 'oe, nau gu ne 'afitai 'asia naa ku tafi faasi 'oe!”
29 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem!
30 Ma sa Disas ka bae 'urii fuana, “Nau ku saea fuamu waa nau. Lao fa rodo ne 'i tari'ina 'ua gu ne, ni 'oe tara 'oko tofe nau 'ana olu si kada fatai, sui karai ruana kafi 'ai.”
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Ma sa Bita ka bae susuala ka 'urii, “Nau lelea daka saumaeli nau boroi fai 'oe, 'afitai nau ku tofe 'oe wala!”
31 Mas Pedro repetia com insistência: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
32 'Uri nai sui, sa Disas fainia toa kwairooi nia ki, daka lea naa uri tii si kula satana 'i Getsamani. Dao 'i seeri, sa Disas ka bae 'urii fuada, “Kamolu too 'amolu 'i seki. Nau kwai foa 'akua nai.”
32 Jesus e os discípulos foram a um lugar chamado Getsêmani. E Jesus lhes disse:
33 Sui nia ka talaia sa Bita, sa Demes, ma sa Dion daka lea fainia. Ma na liodila lae fainia isifufuli lae baita 'asia naa ka toli na faafi nia.
33 Então Jesus foi, levando consigo Pedro, Tiago e João. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
34 Ma nia ka bae 'urii fuada, “Nau, na liodila lae fainia isifufuli laa baita 'asia naa 'e toli faafi nau. Kamolu too 'i seki, molu ka folo.”
34 e disse a eles:
35 Nia lea kau nao si tau 'asia gu faasi kera, ka booruru na 'i saegano. Nia ka foa naa uri sae lea 'e walude gwana, nia ka nao si liu lau laona fii laa baita nai.
35 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e pediu a Deus que, se possível, afastasse dele aquela hora de sofrimento.
36 Ma nia ka foa ka bae 'urii, “Maa 'ae, 'oe nao tasi doo si 'afitai fuamu. 'Idua 'amu fii laa nee faasi nau wala, uri nao kusi liu lau 'i laona. Sui boroi 'ana, doo ki ka fuli 'ana suli doori lamu. Nao lau suli doori laku.”
36 Ele orava assim:
37 Sui nia oli mai 'e dao siana olu waa kwairooi nia baki, kera daka maleu 'ada. Ma nia ka bae 'urii fua sa Bita, “Saemon 'ae, 'utaa ne 'oko maleu gwamu wala? Bobola fainia sae ta tii si kada rodo tu'uu boroi 'oko folo mone 'amu ai.”
37 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
38 Sui nia ka bae 'urii fuada, “Kamolu folo 'ana foa lae, uri ka nao molu si 'asi kamolu lau laona ilitooe. Na mangoewane 'e dooria gwana si doo diane, ma sui ta noniwane ne makeso 'asia naa.”
38 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
39 'Uri nai sui, nia ka faasi kera, lea ka foa lau gwana, ka saea lau guu tii si baea bae.
39 Jesus foi outra vez e orou, dizendo as mesmas palavras.
40 Sui nia oli mai ka dao lau gu siada. Ma kera daka maleu 'ua gwada, suli maada ki mamaleua 'asia naa. Kera daka ulafusia naa sae lana ta doo fuana.
40 Em seguida, voltou ao lugar onde os discípulos estavam e os encontrou de novo dormindo. Eles estavam com muito sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos. E não sabiam o que responder a Jesus.
41 Oluna si kada nia oli mai ka dao lau gu siada, nia ka bae 'urii fuada, “Kamolu too molu ka maleu na 'amolua 'ua nee? Nia bobola na nai. Si kada bae dao gu nai. Suai fasi, nau 'Alakwa nia Wane, kera fale nau naa 'i 'abana toa ta'aa ki nai.
41 Quando voltou pela terceira vez, Jesus perguntou:
42 Molu tatae kolu lea naa. Waa bae fua fale laku 'i 'abana malimae ki ne dao naa nee!”
42 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
43 Si kada sa Disas kai bae gwana 'uri nai, sa Diudas, waa bae gwana 'ana akwala ma roo waa kwairooi nia ki, ka dao na mai fainia toa 'oro nai. Na waa baita ni foa ki, waa toolangaidoo ki, ma waa gwaungai ki ne fale kera daka lea mai. Ma toa nai daka dao sui gu mai fainia 'ile ki ma kile ni firu ki 'abada.
43 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes, pelos mestres da Lei e pelos líderes judeus.
44 Ma sa Diudas, waa nai kai fale sa Disas fuada, ka faarongo kera sui na mai 'ana si mamalafooa ni lio lae uria, ka bae mai 'urii fuada, “Lelea waa molu suai nau ku nonoia, waa nai kamolu dooria naa nai. Kada molu suai 'uri nai, molu ka dau nia molu ka talaia naa.”
44 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam e levem bem seguro o homem que eu beijar, pois é ele.”
45 Aia, kada kera dao guu, sa Diudas ka fali kau sia sa Disas ka bae na 'urii, “Nee Waa Toolangaidoo!” Ma ka nonoia naa.
45 Logo que chegou perto de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 Toa bae daka daua na sa Disas, ma daka karo nia naa.
46 Então eles pegaram Jesus e o prenderam.
47 Ma si kada nai guu, tii waa 'ana waa da uu karangi 'i seeri ki, 'e lafua 'ila nia ka kwaea naa 'ana waa 'e rao fua waa foa ni gwau, ka siki muusia guu alingana sa wala nai.
47 Mas um dos que estavam ali tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
48 Sa Disas ka ledi 'urii 'ana toa bae, “Nee rowaa, nau ta waa ku talai garo 'ana toae fua taga lae 'ana fera nee 'oto ne? Nia ne molu ka lae mai uri dau laku 'urii fainia 'ile ki ma kile ni firu ki nee?
48 Então Jesus disse para aquela gente:
49 Nau tee bae saku toolangaidoo mai fuamolu ka tau naa lao Beukaua loko, ma sui ka nao molu si dau nau guu. Ma sui ta, si doo ne kamolu ilia nee nia fuli 'ana 'urii, uri si baea bae lao kekeda laa Abu ka mamana.”
49 Eu estava com vocês todos os dias, ensinando no pátio do Templo, e vocês não me prenderam. Mas isso está acontecendo para se cumprir o que as
50 'Uri nai guu, toa kwairooi nia bae tiifau kera daka tafi na faasi nia.
50 Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
51 Ma tii fa waa kafi daraa nai 'e kwairooi mai 'ana sa Disas 'e nii lau gu 'i seeri, ka ofi gwana 'ana si maku folo. Aia, si kada kera daua guu sa Disas 'uri nai,
51 Um jovem, enrolado num lençol, seguia Jesus. Alguns tentaram prendê-lo,
52 sa wala nai tona 'e tafi guu si maku nia ka luke, nia ka tafi dadara na 'ana faasia.
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 Kera ka talaia naa sa Disas uri beu nia waa foa ni gwau. Ma waa baita ni foa ki, toa gwaungai ki fainia toa toolangaidoo ki 'ana taki, kera daka koni sui na 'i seeri.
53 Em seguida, levaram Jesus até a casa do Grande Sacerdote , onde estavam reunidos os chefes dos sacerdotes, alguns líderes dos judeus e alguns mestres da Lei.
54 Ma sa Bita nia 'isi tau kau 'i buri lelea kau ka ruu lau guu laona lalo nai 'ana beu nai waa foa ni gwau. Nia gwagwari ka sara 'ana noni era nai 'i seeri fainia toa da fofolo ki.
54 Pedro seguiu Jesus de longe e entrou no pátio da casa do Grande Sacerdote. Ele sentou-se perto do fogo, com os guardas, para se esquentar.
55 Na waa baita ni foa nai ki fai na gwaungaia ki tiifau naa, kera daka sasi naa uri dao lae tona tasi doo ne sa Disas ilia ka garo uri kera daka saumaeli nia na faafia, ma sui ka nao guu.
55 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando encontrar alguma acusação contra Jesus a fim de o condenarem à morte. Mas não conseguiram nenhuma.
56 Ma toa 'oro kera daka ilitoi suke lae faafia sa Disas, ma sui doo da saea ki ka nao si tio guu 'ana tii tio laa.
56 Muitos diziam mentiras contra ele, mas as suas histórias não combinavam umas com as outras.
57 Sui tai waa kera tatae lau guu, daka tako 'ana si ununua nai daka bae 'urii,
57 Alguns se levantaram e acusaram Jesus com mentiras. Eles diziam:
58 “Kameli, si doo meli rongo nia tala saea 'e 'urii, ‘Nau kwai okosia Beukaua nee wane gwana saungainia nee, sui nau kwai saungainia ta Beukaua lau guu, ne nao lau doo wane gwana saungainia, lao ta olu fa sato gwana.’”
58 — Nós ouvimos quando ele disse: “Vou destruir este Templo que foi construído por seres humanos e, em três dias, levantarei outro que não será construído por seres humanos.”
59 Ma sui kera boroi, si tala baea nai da tatae mai fainia ka 'oroa lau guu ka nao si alu lau guu tii si doo.
59 Mesmo assim as suas histórias não combinavam umas com as outras.
60 Ma na waa foa ni gwau nai tatae ka uu naa 'i maana konia nai ka ledia sa Disas ka 'urii, “Nee wala, 'oe nao 'osi too gu 'ana tasi doo ni sae lana suli doo nai ki da saea suli 'oe nai?”
60 Aí o Grande Sacerdote se levantou no meio de todos e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender dessa acusação?
61 Ma sui sa Disas ka taaro gwana, ka nao si luua guu. Na waa foa ni gwau nai ka ledia lau ka 'urii, “Nee wala, 'oe nee na Kraes bae 'Alakwa nia God naa nee?”
61 Mas Jesus ficou calado e não respondeu nada. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Você é o
62 Sa Disas 'e luu nia ka bae 'urii, “Iuka, nau naa ne. Ma ni 'oe nee tara 'oe suaku, 'Alakwa nia Wane, si kada nau kwai gooru 'i bali aolo nia God ne rigita tasa, uri 'inito lae, ma si kada nau kwai dao mai lao tofungana dasa loo ki mamangaa.”
62 Jesus respondeu:
63 Na waa foa ni gwau nai, rakena ngengeela liu ka karia gwana maku tikwa bae nia ofi ai. Nia ka bae na 'urii, “Tee lau ne kolu sasi fai talai lana mai waa ki uri bae lae lau suli sa wala nee?
63 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Não precisamos mais de testemunhas!
64 Tee kamolu rongo gwamolu nia tala faabolatainia fai God nai! Kamolu manata 'utaa?”
64 Vocês ouviram esta blasfêmia contra Deus! Então, o que resolvem? Todos estavam contra Jesus e aí o condenaram à morte.
65 Ma tai waa 'ada daka safalia naa ngisufi lana sa Disas. Kera daka karo suusia maana ma daka fidali nia naa. Ma daka bae na 'urii fuana, “'O bae ni brofet laa fasi mai fuameli!” Ma toa ni fofolo nai daka talaia kau daka dau na 'ana kwae lana.
65 Então alguns começaram a cuspir nele. Cobriam o rosto dele, davam bofetadas nele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe! E também os guardas o pegaram e lhe deram bofetadas.
66 Si kada sa Bita 'e nii gwana lao lalo fuu 'i saegano, ta tii saari 'ana saari nai ki da rao lao luma waa foa ni gwau ka liu kau siana.
66 Pedro ainda estava lá embaixo no pátio, quando apareceu uma das empregadas do Grande Sacerdote .
67 Ma si kada 'e suana sa Bita 'e sara 'ana noni ere, nia ka bubu ngasi 'ani nia ka bae 'urii, “'Oe waa bae 'o kwairooi lau gu mai fai sa Disas waa loko 'i Naasaret nee!”
67 Ela viu Pedro se esquentando perto do fogo, olhou bem para ele e disse: — Você também estava com Jesus de Nazaré.
68 Ma sa Bita ka tofe ka bae 'urii, “Nau ku ulafusia waa nai. Dodoloa guu ku saitomana doo ne 'oe bae sulia nai.” Nia bae 'uri nai sui, nia ka ruu kau ka 'iia naa tafaa nai 'ana maesakaa nai lea na uri maa.
68 Mas ele negou, dizendo: — Eu não o conheço. Não sei do que é que você está falando. E saiu para o corredor. Naquele momento, o galo cantou.
69 Ma si kada na saari bae 'e suana lau gu 'i seeri, nia ka bae 'urii fua toa da uu 'i seeri ki, “Sa wala nee ta waa lau gu 'ada ne!”
69 Quando a empregada viu Pedro ali, começou a dizer aos que estavam perto: — Este homem é um deles.
70 Ma sa Bita ruana ka tofe lau guu 'i seeri.
70 Mas ele negou outra vez. Pouco depois, as pessoas que estavam ali disseram de novo a Pedro: — Não há dúvida de que você é um deles, pois você também é da Galileia.
71 Sui sa Bita ka tofe ni maea ka 'urii, “Nau dodoloa mai 'ana God ku suke kamolu ne! Nau ku ulafusia waa ne molu kai bae sulia nee!”
71 Aí Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem de quem vocês estão falando! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade!
72 Si kada nai 'ua guu, karai ruana ka 'ai naa. Ma sa Bita ka manata toi si baea bae sa Disas 'e saea mai fuana ka 'urii bae, “Tara 'oe 'amu olu fa tofe laku sui fatai karai ruana kafi 'ai.” Ma si kada sa Bita 'e manata toi si doo nai, nia ka angi lelea ka igigele guu.
72 Naquele instante o galo cantou pela segunda vez, e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro caiu em si e começou a chorar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.