Lucas 8
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs ACF
1 'I burina ki lau guu, sa Disas ka lea naa uri maefera baita ki ma maefera tu'uu ki sui gu 'ana uri faarongo lae 'ana faarongoa diana sulia 'initoaa God. Ma na akwala ma roo waa sarenga nia baki daka lea kwaimani lau gu fai nia.
1 E aconteceu, depois disto, que andava de cidade em cidade, e de aldeia em aldeia, pregando e anunciando o evangelho do reino de Deus; e os doze iam com ele,
2 Na wela keni baki sa Disas taria anoedoo ta'aa ki faasi kera ma tai ai bae nia guraa tai mataia 'e'ete ki lau faasi kera, da lea kwaimani lau gu fai nia. Ai nai ki ne: ni Meri faasia maefera 'i Magdala bae sa Disas taria fiu anoedoo ta'aa baki faasia,
2 E algumas mulheres que haviam sido curadas de espíritos malignos e de enfermidades: Maria, chamada Madalena, da qual saíram sete demônios;
3 ni Dioana, 'afe sa Kusa waa baita kera bae toaa da rao lao beu sa Herod waa 'inito, ni Susana, ma tai ai 'oro lau gu 'uri nai. Wela keni nai ki da falea si malefo faasia suadooa kera ki tala'ada, fua ka 'adomia sa Disas fai waa kwairooi nia ki.
3 E Joana, mulher de Cuza, procurador de Herodes, e Suzana, e muitas outras que o serviam com seus bens.
4 Kada toaa da lea ki mai fasi maefera baita nai ki sui gu 'ana da koni sia sa Disas, nia ka unu sulia tii si tarifulaa ka 'urii,
4 E, ajuntando-se uma grande multidão, e vindo de todas as cidades ter com ele, disse por parábola:
5 “Totoo tii waa nai lea ka fasia naa ola wiiti nia. Kada nia afutaa migana wiiti nia ki, tai miga doo ka 'asia lao taale ni liu lae lao ole. 'Uri nai, waa ki liu daka dalia gu 'ada, ma tai doo ai na saaro lolofo ki 'i mamangaa koso mai daka 'ani lau gu 'ada.
5 Um semeador saiu a semear a sua semente e, quando semeava, caiu alguma junto do caminho, e foi pisada, e as aves do céu a comeram;
6 Aia, tai miga doo daka 'asia gu 'ada lao si saegano 'e faula, daka bulao mai daka tae guu sulia si kada kukuru, sui 'ali'ali daka kuku lau gu 'ada, sulia si saegano nai 'e lalangafikoa.
6 E outra caiu sobre pedra e, nascida, secou-se, pois que não tinha umidade;
7 Ma tai miga doo daka 'asia gu 'ada matangana lalano kwakware ki, ma lalano nai ka buru na 'ana ki faafida.
7 E outra caiu entre espinhos e crescendo com ela os espinhos, a sufocaram;
8 Ma sui, tai miga doo lau daka 'asia fafona si saegano diane, ma daka tae diana daka fungu naa 'ana fuaedoo 'oro ki.”
8 E outra caiu em boa terra, e, nascida, produziu fruto, a cento por um. Dizendo ele estas coisas, clamava: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
9 Aia, waa kwairooi sa Disas ki da ledi nia uri ka 'inifitaa malutana si tarifulaa nai fuada.
9 E os seus discípulos o interrogaram, dizendo: Que parábola é esta?
10 Nia luu kera ka bae 'urii, “Kada 'i nao God nao si faatai folaa 'ua 'ana dongana 'initoaa nia fua toaa 'i nao. Ma sui 'i tari'ina God nia faatai folaa naa 'ana dongana 'initoaa nai fuamolu waa kwairooi nau ki. Ma toaa neki sui gu 'ana, na tarifulaa neki naa ne kwai unu sulia fuada kada kwai falebaea sulia dongana 'initoaa nai. Uria kera ka bubungia boroi doo neki da fuli ki ka nao dasi liofiloda guu, ma daka fafurongo boroi nao dasi rongo filoa guu si doo ne God ilia ki nee.”
10 E ele disse: A vós vos é dado conhecer os mistérios do reino de Deus, mas aos outros por parábolas, para que vendo, não vejam, e ouvindo, não entendam.
11 Sa Disas ka bae lau 'urii, “Na malutana tarifulaa bae nia 'urii bae: Na migana wiiti ni fasi lana baki, kera talafana si baea nia God.
11 Esta é, pois, a parábola: A semente é a palavra de Deus;
12 Ma miga doo baki da 'asida lao taala ni liua lao ole, kera talafana toae ki kada kera rongoa si baea nia God, ma sui Saetan lea mai ka taga lau gu 'ana ai fasi lao manata lada uri ka nao dasi faamamanea lau God ade ka faamauri kera.
12 E os que estão junto do caminho, estes são os que ouvem; depois vem o diabo, e tira-lhes do coração a palavra, para que não se salvem, crendo;
13 Ma na migana wiiti bae da 'asia lao si saegano 'e faula, kera talafana toae ki kada kera rongoa si baea nia God, ma kera 'ali'ali daka ala faafia daka ele nada sulia ma sui ka nao si lalisusu 'ua guu lao mauria kera ki. Ma kera ka faamamanea guu sulia si kada kukuru. Ma si kada kera dao toi 'afitaia ki faafia, kera daka luka lau gu 'ada ai.
13 E os que estão sobre pedra, estes são os que, ouvindo a palavra, a recebem com alegria, mas, como não têm raiz, apenas crêem por algum tempo, e no tempo da tentação se desviam;
14 Na miga doo baki da 'asia 'i matangana lalano kwakware baki, kera talafana toae ki kada da rongoa si baea nia God, sui da oli kau na manata lada ka isifufuli lau gu 'ana sulia doo 'e'ete 'oro lao molaagali, mala 'ana malefo ma elelea sala. Ma doo nai ki ka adea mauria kera ki ka nao si rafo uri fungu lae 'ana ta fuaedoo fua God.
14 E a que caiu entre espinhos, esses são os que ouviram e, indo pordiante, são sufocados com os cuidados e riquezas e deleites da vida, e não dão fruto com perfeição;
15 Aia, na miga doo baki da 'asia lao si saegano diana, kera talafana toae ki kada kera rongoa si baea nia God, ma daka dau ngasi faafia fai manata dianaa ma manata mamanaa lao lioda. Ma daka noni maabe daka susuu ta'aa na fainia lelea daka dao toi guu dianaa 'oro ka tasa 'i gwauna.”
15 E a que caiu em boa terra, esses são os que, ouvindo a palavra, a conservam num coração honesto e bom, e dão fruto com perseverança.
16 Sa Disas ka bae lau 'urii, “Doo nao toae ki si ilia ne faasaru lana kwesu ma sui lea daka agwaa 'ada fara ta tiu ma nao fara ifitai. Doo dai ilia 'ada ne faasaru lana kwesu sui daka urungaa ka uu 'i langi, uri ka saru folaa fua toaa da ruu ki mai luma daka suai.
16 E ninguém, acendendo uma candeia, a cobre com algum vaso, ou a põe debaixo da cama; mas põe-na no velador, para que os que entram vejam a luz.
17 “Nau ku bae 'uri nai sulia totoo tafa dani, doo tio saufini neki dai alu faatai ai, ma doo agwa neki dai too folaa fua toae ki daka suai.
17 Porque não há coisa oculta que não haja de manifestar-se, nem escondida que não haja de saber-se e vir à luz.
18 “Nia 'uri nai, kamolu molu ka fafurongo diana 'ua guu uria si baea nee sulia 'initoaa God, sulia waa ne susuu ka dau fafo 'ana ta kaa kula tu'uu boroi 'ana si baea mamana neki ku faarongo kamolu ai, God kai faa 'ana ka 'idu lau 'i fafona. Ma waa ne nao si dau fafo guu 'ana ta kula ai, ta kaa saitomadooa ne nia kwaifii 'ana sae sa nia too boroi ai, God kai tagalangainia lau gu 'ana faasia.”
18 Vede, pois, como ouvis; porque a qualquer que tiver lhe será dado, e a qualquer que não tiver até o que parece ter lhe será tirado.
19 'Ana kada nai guu, gaa nia fai saasina sa Disas ki daka dao na mai. Kera daka doori bae fai nia, sui ma ka 'afitai fuada uri lea karangi lana mai, sulia toaa 'oro 'asia naa da koni kalia sa Disas 'i seeri.
19 E foram ter com ele sua mãe e seus irmãos, e não podiam aproximar-se dele, por causa da multidão.
20 Ma tii waa lao konia nai ka bae 'urii fuana, “Gaa 'oe fai saasimu ki loko da dao daka nii gu 'ada mai maa, ma daka doori bae fai 'oe.”
20 E foi-lhe dito: Estão lá fora tua mãe e teus irmãos, que querem ver-te.
21 Sa Disas abulo ka bae 'urii fua konia nai tiifau, “Toaa ne kera rongoa si baea nia God ma daka ade sulia, kera 'ana ne gaa nau ki ma toolaku ki.”
21 Mas, respondendo ele, disse-lhes: Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a executam.
22 Tii si kada, sa Disas fai waa kwairooi nia ki da tae lao tii baru nai nia ka bae 'urii fuada, “Kolu toofolo naa uri bali 'osi loko nai.” Nia bae 'uri nai sui, kera ka lea na kau.
22 E aconteceu que, num daqueles dias, entrou num barco com seus discípulos, e disse-lhes: Passemos para o outro lado do lago. E partiram.
23 Ma kera lea kau 'uri nai lelea guu sa Disas 'asi nia tio ka maleu na 'ana. Kada nia maleu 'ana, tii mae taba'elo nai ka tae lao 'osi talingai nai ma koburu ka too naa. Ma baru kera nai ka fungu 'ana kafo lelea karangi kera da kai kuruu naa.
23 E, navegando eles, adormeceu; e sobreveio uma tempestade de vento no lago, e enchiam-se de água, estando em perigo.
24 'I seeri, waa kwairooi nia ki lea daka faa ada nia daka bae 'urii, “Arai nee 'ae, ma kolu kai funu naa ne wala!”Na nununa kakale baru fua lea lae ai 'i matakwa fua dee lae.|src="HK00208B_892x641.jpg" size="col" ref="Luk 8:24"
24 E, chegando-se a ele, o despertaram, dizendo: Mestre, Mestre, perecemos. E ele, levantando-se, repreendeu o vento e a fúria da água; e cessaram, e fez-se bonança.
25 Sui sa Disas liu ka ledia waa kwairooi nia ki ka bae 'urii fuada, “Nee rowaa, ma tee ne adea ka nao molu si faamamane nau 'amolu?”
25 E disse-lhes: Onde está a vossa fé? E eles, temendo, maravilharam-se, dizendo uns aos outros: Quem é este, que até aos ventos e à água manda, e lhe obedecem?
26 Sui sa Disas fai waa kwairooi nia ki daka faafolo lau kau daka dao naa 'ana bali fera nai 'i Gerasa, ne too ai daka liofolo lau gu kau uri Galilii 'ana bali 'osi loko 'ana 'osi nai.
26 E navegaram para a terra dos gadarenos, que está defronte da Galiléia.
27 Kada sa Disas dao ka koso 'i sara, nia ka todaa naa tii waa fasi maefera nai 'i seeri, ne anoedoo ta'aa ki da burosi nia ka tau na mai, ma nia ka too dadara ki gu 'ana. Ma waa nai ka nao si tio guu 'i fera, ka tio ki gu 'ana lao faaluma ni alu wane ki.
27 E, quando desceu para terra, saiu-lhe ao encontro, vindo da cidade, um homem que desde muito tempo estava possesso de demônios, e não andava vestido, nem habitava em qualquer casa, mas nos sepulcros.
28 — ausente —
28 E, quando viu a Jesus, prostrou-se diante dele, exclamando, e dizendo com grande voz: Que tenho eu contigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Peço-te que não me atormentes.
29 — ausente —
29 Porque tinha ordenado ao espírito imundo que saísse daquele homem; pois já havia muito tempo que o arrebatava. E guardavamno preso, com grilhões e cadeias; mas, quebrando as prisões, era impelido pelo demônio para os desertos.
30 Sa Disas ka ledi 'urii 'ani nia, “Satamu sa tii nee?”
30 E perguntou-lhe Jesus, dizendo: Qual é o teu nome? E ele disse: Legião; porque tinham entrado nele muitos demônios.
31 Na anoedoo ta'aa nai ki daka ledia sa Disas uri ka nao si odu kera lau fua lao kilu liu 'ana kwakwaea.
31 E rogavam-lhe que os não mandasse para o abismo.
32 Ma kada nai lau guu, tii ferae boso nai kai 'eli gu 'ana sulia si raofaia nai. 'I seeri, anoedoo ta'aa nai ki, kera daka ledia naa sa Disas uri nia ka odu kera 'ana fua lao boso nai ki. Sa Disas ka kwaifaolomai fuada.
32 E andava ali pastando no monte uma vara de muitos porcos; e rogaram-lhe que lhes concedesse entrar neles; e concedeu-lho.
33 Na anoedoo ta'aa baki da lea gu kau fasi sa wala bae, daka ruufia naa ferae boso bae tiifau. Aia, na ferae boso bae tiifau kera tii fa gwasule laa daka liutoli tiifau sulia 'oba 'afitai bae daka lofo tiifau lao 'osi koso fubae, daka kuu daka mae tiifau.
33 E, tendo saído os demônios do homem, entraram nos porcos, e a manada precipitou-se de um despenhadeiro no lago, e afogou-se.
34 Toaa ni sangoni boso nai ki daka suai doo nai fuli 'uri nai, kera tiifau daka tafi naa uri lao maefera baite nai. Lea kau dao daka faarongo talo naa sulia doo nai fua toae ki lao maefera nai ma 'ana kasi maefera tu'uu ki kalia 'i seeri.
34 E aqueles que os guardavam, vendo o que acontecera, fugiram, e foram anunciá-lo na cidade e nos campos.
35 Toaa nai ki da rongoa si doo nai, kera ka lea na mai uri kula nai si doo nai fuli kau ai fua lio 'isi lae ai. Ma kada da lea mai dao seeri sia sa Disas, daka suana waa nai anoedoo ta'aa nai ki lea faasi nia nai, 'e manata naa ka ofi ka gooru ngado too kai fafurongoa 'ana sa Disas ma kera daka mau lau gu 'ada.
35 E saíram a ver o que tinha acontecido, e vieram ter com Jesus. Acharam então o homem, de quem haviam saído os demônios, vestido, e em seu juízo, assentado aos pés de Jesus; e temeram.
36 Ma toaa ne da tala suana mai sa wala nai nia too 'ana anoedoo ta'aa ki ma daka tala suana sa Disas taria anoedoo ta'aa nai ki faasi nia, kera unu sulia fuli lana doo nai ki siana toaa ne da koni mai 'i seeri.
36 E os que tinham visto contaram-lhes também como fora salvo aquele endemoninhado.
37 Sui guu, toaa nai ki sui gu 'ana bali lolofaa nai Gerasa daka odua naa sa Disas uri ka lea 'ana fasi seeri, sulia da mau 'asia naa 'ana doo nai 'e fuli nai. Sa Disas ka raa lao baru daka oli lau gu 'ada uri bali loko 'ana 'osi.
37 E toda a multidão da terra dos gadarenos ao redor lhe rogou que se retirasse deles; porque estavam possuídos de grande temor. E entrando ele no barco, voltou.
38 Kada nai kera tatae dau lea naa, waa nai na anoedoo ta'aa ki lea na faasia nai, nia lea mai ka radi na kalia sa Disas uri ka lea na 'ana fai nia.
38 E aquele homem, de quem haviam saído os demônios, rogou-lhe que o deixasse estar com ele; mas Jesus o despediu, dizendo:
39 “'Oe oli 'amu sia toaa 'oe fera kamu. Lea kau dao 'oko faarongo kera 'ana doo talingai ne God nia ilia fuamu nai.” Sa wala nai ka oli naa 'i fera kera, ka lea kau dao ka ununu na sulia doo nai ki sa Disas ilia fuana nai.
39 Torna para tua casa, e conta quão grandes coisas te fez Deus. E ele foi apregoando por toda a cidade quão grandes coisas Jesus lhe tinha feito.
40 Kada sa Disas oli mai ka dao 'i bali 'osi nee, konia baita bae daka maasi nia ma daka ele 'asia naa uri sua lana ne nia dao mai.
40 E aconteceu que, quando voltou Jesus, a multidão o recebeu, porque todos o estavam esperando.
41 Tii waa baita ni sua lae sulia beu ni ofu laa kera toaa Diu ki seeri, ne satana sa Daeras, nia lea mai ka dao sia sa Disas. Nia dao ka booruru maa 'aena sa Disas, ka bae fifii naa fuana sa Disas uri ka lea fainia 'i luma kera,
41 E eis que chegou um homem de nome Jairo, que era príncipe da sinagoga; e, prostrando-se aos pés de Jesus, rogava-lhe que entrasse em sua casa;
42 sulia tii kafa wela keni saimamana nia nai 'e matai baita 'asia naa ka tio naa uri mae lana. Wela keni nai 'e baita ka dao guu 'ana taafuli fa ngali ma roo fa ngali sarenga ki.
42 Porque tinha uma filha única, quase de doze anos, que estava à morte. E indo ele, apertava-o a multidão.
43 Aia 'i seeri lau guu, tii wela keni na 'abusure saungi nia mai sulia taafuli fa ngali ma roo fa ngali sarenga ki, 'e nii lau gu lao konia nai. Na wela keni nai 'e tauwelaa sui na mai suadooa nia ki tiifau fua waa ni gura mataia ki, sui boroi nao mataia nai si sui guu faasi nia.
43 E uma mulher, que tinha um fluxo de sangue, havia doze anos, e gastara com os médicos todos os seus haveres, e por nenhum pudera ser curada,
44 'Afa dani nai, wela keni nai 'e fali mai burina sa Disas ka samo toi kau tatagwarana maku sa Disas. 'Uri nai, na 'abu nai 'ana 'abusure nai ka lalanga naa faasi nia asi kada nai 'ua guu.
44 Chegando por detrás dele, tocou na orla do seu vestido, e logo estancou o fluxo do seu sangue.
45 Sa Disas ka ledi 'urii, “Tii 'amolu bae dau toku kau bae?”
45 E disse Jesus: Quem é que me tocou? E, negando todos, disse Pedro e os que estavam com ele: Mestre, a multidão te aperta e te oprime, e dizes: Quem é que me tocou?
46 Sui boroi sa Disas ka bae 'urii, “Nao, waa bae dau toku kau, nau ku saitomana ku guraa na kau wane 'ana mamanaa nau bae.”
46 E disse Jesus: Alguém me tocou, porque bem conheci que de mim saiu virtude.
47 Kada wela keni bae 'e saitomana naa ne sa Disas 'e filoa gu 'ana doo ne fuli 'ani nia, nia ka mau 'asia naa ka lelebe mai ka dao na siana sa Disas ka booruru naa maa 'aena. Ma kada konia nai da bubu tetee 'ani nia, nia ka faarongo naa 'i maada sui guu 'ana doo ne adea nia ka samo toi kau tatagwarana maku sa Disas. Ma ka faarongo kera lau guu ne nia samo tona maku sa Disas ma nia ka 'akwaa 'ali'ali 'i seeri.
47 Então, vendo a mulher que não podia ocultar-se, aproximou-se tremendo e, prostrando-se ante ele, declarou-lhe diante de todo o povo a causa por que lhe havia tocado, e como logo sarara.
48 Ma sa Disas ka bae 'urii fua wela keni nai, “'Oe wela keni nee, God nia faa 'akwaa 'oe naa, sulia 'oe faamamana nau. Oli 'oko lea 'amu, nao 'osi manata 'oroa lau.”
48 E ele lhe disse: Tem bom ânimo, filha, a tua fé te salvou; vai em paz.
49 Kada sa Disas kai bae gu 'ana 'uri nai, waa 'e too mai luma sa Daeras ka lae mai uri nia ka dao naa. Waa nai ka bae 'urii fua sa Daeras, “Saari 'oe bae, nia nao'ana na mai. 'Oe nao 'osi faa 'abaruaa lau waa ni toolangaidoo.”
49 Estando ele ainda falando, chegou um dos do príncipe da sinagoga, dizendo: A tua filha já está morta, não incomodes o Mestre.
50 Sa Disas 'e rongo alinga 'ana faarongo laa nai, ka bae 'urii fua sa Daeras, “Nao 'osi mau, 'o faamamane nau 'amu tari'ina saari 'oe nia kai 'akwaa na.”
50 Jesus, porém, ouvindo-o, respondeu-lhe, dizendo: Não temas; crê somente, e será salva.
51 Kada sa Disas fai kera da lea kau daka dao naa maa luma kera sa Daeras, sa Disas ka luia kera sui guu daka too 'ada 'i maa, nia fai sa Bita, sa Dion, sa Demes, fainia maa nia fai gaa nia wela keni nai gu 'ana daka ruu kau 'i luma.
51 E, entrando em casa, a ninguém deixou entrar, senão a Pedro, e a Tiago, e a João, e ao pai e a mãe da menina.
52 Toaa nai sui guu da angi baita daka isisigwau guu asi kada nai. Sa Disas ka bae 'urii fuada, “Nao molu si angi lau 'urii, sulia wela keni nee nia nao si mae, nia maleu gu 'ana ne!”
52 E todos choravam, e a pranteavam; e ele disse: Não choreis; não está morta, mas dorme.
53 Kera da rongo si doo nai sa Disas saea, daka waelsi nia 'ada sulia da saitomana 'e mamana 'ua guu ne wela keni nai 'e mae naa.
53 E riam-se dele, sabendo que estava morta.
54 Sa Disas 'e fali kau ka rao uri 'abana wela keni fuu ka 'ai naa, ka bae 'urii, “'Oe wela keni nee, 'o tatae 'amua!”
54 Mas ele, pondo-os todos fora, e pegando-lhe na mão, clamou, dizendo: Levanta-te, menina.
55 'I seeri, wela keni nai mangona ka alatafa lau, ka tatae ka gooru naa. Sa Disas ka saea fuada lea daka fale tasi fanga nia ka 'ani.
55 E o seu espírito voltou, e ela logo se levantou; e Jesus mandou que lhe dessem de comer.
56 Na maa nia fai gaa nia wela keni nai, daru suai si doo nai daru ka kwele daru ka mae. Sui, sa Disas ka luia nao dasi unu sulia doo nai ki sia ta waa.
56 E seus pais ficaram maravilhados; e ele lhes mandou que a ninguém dissessem o que havia sucedido.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.