Lucas 18
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NAA
1 Sa Disas nia unu sulia tii tarifulaa fuana waa kwairooi nia ki, uri ka faatainia siada kera ka foa firi ma nao dasi lukasia.
1 Jesus lhes contou uma parábola para mostrar que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Nia ka bae 'urii, “Totoo tii si kada waa nai fua kwae lana kwautoa ki ka too 'ana lao maefera baita nai. Nia ka nao si faabaitaa gu God, ma ka nao si sae'inito guu 'ana ta waa 'ana molaagali.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não temia a Deus, nem respeitava ninguém.
3 Ma tii gwa ai 'oru 'i lao maefera baita nai, ka 'aekwale nia mai sulia kudu uri radi'ae lana lae ma ka bae 'urii fuana, ‘Nau ku dooria 'oko 'olosia doo nau ki ne malimae nau 'e kaubarea.’
3 Havia também, naquela mesma cidade, uma viúva que sempre o procurava, dizendo: “Julgue a minha causa contra o meu adversário.”
4 Tasi kada tau ne gwa 'oru nai too kai ili 'uri nai sulia, ma sui boroi waa nai ka nao si ala gu faafia ili lana si doo nai. Sui boroi 'ana lelea kau waa nai ka manata lau 'urii 'i tala'ana, ‘Nau, sui boroi 'ana nao kusi faabaitaa God fai kusi sae'inito 'ana waa 'ana molaagali,
4 Por algum tempo, ele não a quis atender, mas depois pensou assim: “É bem verdade que eu não temo a Deus, nem respeito ninguém.
5 nau kui 'olosia fasi kwautoa nee fua gwa ai 'oru nee wala, sulia nia 'aekwale nau 'asia na mai sulia kudu ne!’”
5 Porém, como esta viúva fica me incomodando, vou julgar a sua causa, para não acontecer que, por fim, venha a molestar-me.”
6 Aia, sa Disas na Aofia ka bae 'urii, “Molu rongo fasi 'amolu si doo nai waa ni kwae lana kwautoa nai saea nai, boroi 'ana nia waa ade lana ta'aa gu 'ana.
6 Então o Senhor disse:
7 Waa nai ka noni'ela boroi lelea oli ka kwaea guu kwautoa nai fuana gwa ai 'oru nai, sulia nia nao si luka 'ana radi lae kalia. Aia ma God, nia kai ilia guu si doo ne toaa fifilia nia ki da angisia siana 'afa sato ma fa rodo, 'afitai ka nao. God 'afitai ka dora lau mai uria ili lana si doo ne 'o'olo fuada!
7 Será que Deus não fará justiça aos seus escolhidos, que a ele clamam dia e noite, embora pareça demorado em defendê-los?
8 Nau ku faarongo kamolu, God kai 'ali'ali 'ua guu uri ili lana si doo ne 'o'olo fuada. Ma sui ta, kada nau 'Alakwa nia Wane, kwai oli mai kwai dao lau lao molaagali, alamia nau kwai suana toaa 'oro ki kera kai faamamane nau, ma nao ka nao guu?”
8 Digo a vocês que, depressa, lhes fará justiça. Contudo, quando o Filho do Homem vier, será que ainda encontrará fé sobre a terra?
9 Sa Disas ka unu lau sulia si tarifulaa 'urii fuana toaa da fiitoda ki tala'ada ma daka sae 'o'olo lada 'i tala'ada ma daka mamagutainia toae ki. Nia ka 'urii,
9 Jesus também contou esta parábola para alguns que confiavam em si mesmos, por se considerarem justos, e desprezavam os outros:
10 “Totoo, tii roo waa nai ki daru ka lea 'adarua uri foa lae 'i lao Beukaua loo. Ta waa na Faarisii, ma ta ruana waa nia waa fua koni lana malefo 'ana takisi.
10 — Dois homens foram ao templo para orar: um era fariseu e o outro era publicano.
11 Aia, na Faarisii nai nia lea kau dao uu ka foa 'ana taifilia ka bae 'urii, ‘God 'ae, nau ku tango 'oe nau waa nao kusi mala 'ana tai waa ne, ne da beli daka ooe ma daka ilia doo ta'aa 'oro ki, ma daka kaubarea 'afee ma araie. Nau nao kusi mala 'ana waa ta'aa loko ni koni lana malefo 'ana takisi.
11 O fariseu ficou em pé e orava de si para si mesmo, desta forma: “Ó Deus, graças te dou porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros, nem ainda como este publicano.
12 Nau waa ku abufanga 'ana roo fa dani lao fa wiiki ki sui gu ne, ma ku falea tangafulu nau fuamu ta kada si nao guu.’
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo o que ganho.”
13 “Aia, ma waa ni koni lana malefo 'ana takisi nai, nia dao ka uu tau gu 'ana kau ka nao si lio 'alaa gu uri salo ka noni susuala ka gwautoli gu 'ana. Ma nia ka faatainia na oli kukuru laa nia, 'e fida 'i maa ruruuna ka bae 'urii, ‘God 'ae, manatai nau mai waa ku abulo ta'aa 'urii!’”
13 O publicano, estando em pé, longe, nem mesmo ousava levantar os olhos para o céu, mas batia no peito, dizendo: “Ó Deus, tem pena de mim, que sou pecador!”
14 Sui, sa Disas ka bae na 'urii, “Nau ku faarongo kamolu, waa abulo ta'aa nai 'ana ne God 'olosi nia ma koso ka lea na mai 'ana 'i luma kera, ma Faarisii nai ka nao guu. Sulia waa ne tafo nia tala'ana 'i langi God kai kosolangainia saegano, ma waa ne kosolangainia tala'ana 'i saegano, God kai tafo nia 'i langi.”
14 Digo a vocês que este desceu justificado para a sua casa, e não aquele. Porque todo o que se exalta será humilhado; mas o que se humilha será exaltado.
15 Tai toaa ki da ngalia mai kaala wela tu'uu ki siana sa Disas, uri ka samo toda ma ka falea dianaa fuada. Sui ma kada waa kwairooi nia ki kera suada, daka ngatafi kera.
15 Traziam também as crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos, ao verem isso, os repreendiam.
16 Ma sui boroi 'ana sa Disas 'e 'ailia mai kaala wela nai ki siana, ka bae 'urii fuana waa kwairooi nia ki, “Alu kaala wela tu'uu neki kera da lea 'ada mai siaku, nao kamolu si suusi kera lau. Sulia 'initoaa God doo nia 'ana waa ne manata mamana 'ani nau ilingia wela tu'uu ki.
16 Jesus, porém, chamando as crianças para junto de si, disse:
17 Nau ku faarongo kamolu, waa ne nao si faamamane nau mala wela tu'uu, nia 'afitai 'asia naa God ka 'inito 'ana mauria nia.”
17 Em verdade lhes digo: Quem não receber o Reino de Deus como uma criança de maneira nenhuma entrará nele.
18 Tii waa gwaungai 'ana Diu ki, nia ledia sa Disas ka bae 'urii, “Waa diana ni toolangaidoo 'ae, si tee diana gu ne nau kui ilia uria ku too 'aku 'ana mauria firi?”
18 Certo homem de destaque perguntou a Jesus: — Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
19 Sa Disas luua ka 'urii, “Tee ne adea 'oko saea nau waa diana? Taifilia God naa ne diana, nao lau ta waa.
19 Jesus respondeu:
20 'Oe 'o saitomana gu 'amu si baea fifii nia God bae nia 'urii, ‘Nao 'osi sauwane, ka nao 'osi kaubarea araie ma 'afee, ka nao 'osi beli, ka nao 'osi suke faafi ta waa, ma 'oko sae'inito 'ana maa 'oe fai gaa 'oe.’”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério”, “não mate”, “não furte”, “não dê falso testemunho”, “honre o seu pai e a sua mãe”.
21 Waa nai luua ka bae 'urii, “Nau, 'ita 'ua mai 'ana kada ku tu'uu, nau ku ade mai sulia taki nai ki tiifau lelea ka dao 'i tari'ina.”
21 Então o homem disse: — Tudo isso tenho observado desde a minha juventude.
22 Ma kada sa Disas rongoa nia ka bae 'urii fuana, “'Uri nai, tii si doo ne nao 'osi ilia 'ua. 'O lea kau 'oko foli 'ana 'okodoo 'oe ki tiifau, sui 'oko ngalia malefo ne 'oe todaa ai 'oko falea fuana toaa siofaa ki uri 'oko too 'amu 'ana suadooa lao fera 'i salo. Sui 'oko lea na mai buriku.”
22 Ouvindo isso, Jesus lhe disse:
23 Kada waa nai 'e rongoa si baea nai, na liona ka kii 'asia naa, sulia nia waa suadoo baita.
23 Mas, ouvindo ele estas palavras, ficou muito triste, porque era riquíssimo.
24 Ma kada sa Disas suana waa nai liona kii, nia ka bae 'urii, “Nia 'afitai tasa fuana waa suadoo baita ki daka ruu lao 'initoaa God.
24 Jesus, vendo-o assim triste, disse:
25 Nia 'afitai tasa fuana waa suadoo ka ruu lao 'initoaa God. 'E 'afitai ka talua lau lea sae kamel ka sasi uri ruu lae 'ana malesufua maana 'ogile.”
25 Porque é mais fácil um camelo passar pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
26 Toaa nai da rongoa si baea nai, daka 'urii, “Nia 'afitai naa nai, uri ta waa ka todaa mauria firi!”
26 Os que ouviram isto perguntaram: — Sendo assim, quem pode ser salvo?
27 Ma sui sa Disas luu kera ka 'urii, “Doo ne 'afitai tasa naa fuana waa 'ana molaagali ka ilia, nia walude gu 'ana fua God ka ilia.”
27 Mas Jesus respondeu:
28 Ma sa Bita ka bae 'urii fuana sa Disas, “Kameli, meli lukasia naa suadooa kameli ki tiifau uri meli ka lea na 'ameli burimu!”
28 Então Pedro disse: — Eis que nós deixamos nossa casa e seguimos o senhor.
29 Sa Disas ka bae 'urii, “Iuka. Nau ku faarongo kamolu, waa ne lukasia luma nia, ma 'afe nia, ma toaa nia, ma maa nia ma gaa nia, ma wela nia ki, 'aengana 'initoaa God,
29 Jesus lhes respondeu:
30 waa nai kai too 'ana doo 'oro diana lau kada nia too lao molaagali nee, ma 'ana mauria firi 'i lao tooa falu ne nii 'ua mai.”
30 que não receba, no presente, muitas vezes mais e, no mundo por vir, receberá a vida eterna.
31 Ma kada sa Disas nia lea fainia waa kwairooi nia ki taifili kera, nia ka bae 'urii fuada, “Kolu lea kau 'i Durusalem uri kera ka ilia si doo baki na brofet kada 'i nao ki da kedaa mai suli nau, na 'Alakwa nia Wane, ka fuli naa nai.
31 Chamando os doze para um lado, Jesus lhes disse:
32 Bae, kera kai fale nau 'i 'abana toaa nao lau Diu ki, uri kera ka 'onionga 'ani nau, daka bae ta'aa fuaku, ma daka faa 'ide nau, ma daka ngisufi nau. Ma daka kwae nau, ma daka saumaeli nau naa.
32 Ele será entregue aos gentios, que vão zombar dele, insultá-lo e cuspir nele.
33 Ma lao oluna fa sato, nau kui mauri lau.”
33 Depois de açoitá-lo, eles o matarão, mas, ao terceiro dia, ressuscitará.
34 Ka 'uri nai boroi, waa kwairooi ki nao kera dasi filoa guu doo nai sa Disas saea fuada nai, sulia manata lada 'e sadi ka nao dasi saitomana.
34 Eles, porém, não entenderam nada disso. O significado dessas palavras lhes era encoberto, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Si kada sa Disas lea kau ka dao karangia maefera 'i Diorikoo, tii waa maana rodo nai 'e gooru 'i ninimana taala nai uria gani doo lae 'ana toae ki.
35 Aconteceu que, quando Jesus se aproximava de Jericó, um cego estava sentado à beira do caminho, pedindo esmolas.
36 Ma 'ana kada nai guu nia ka rongoa konia nai 'e liu, nia ka ledi kau 'urii, “Na tee ne 'uri nai?”
36 E, ouvindo o barulho da multidão que passava, perguntou o que era aquilo.
37 Kera luua daka bae 'urii, “Sa Disas waa bae fasi maefera 'i Naasaret ne tasa ka liu naa nee.”
37 Anunciaram-lhe que Jesus, o Nazareno, estava passando.
38 Ma waa maarodo nai ka 'ai na kau 'urii, “Wala Disas, 'oe waa bae fuli sa Defet naa na, 'o manatai nau mai!”
38 Então ele gritou: — Jesus, Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
39 'I seeri toaa nai da eta mai nao daka ngatafia naa uri nia ka too aroaro 'ana. Ma sui boroi nia fua kafi kokoo baita fatai nai, ma ka bae 'urii, “'Oe waa bae fuli sa Defet naa na, 'o manata toi nau mai!”
39 E os que iam na frente o repreendiam para que se calasse. Mas ele gritava cada vez mais: — Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
40 Ma sa Disas ka uu ngado 'i seeri ka saea fuada lea daka talaia mai siana. Kada nia lea mai ka dao karangi naa, sa Disas ka ledi 'urii 'ani nia,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. E, tendo ele chegado, Jesus perguntou:
41 “Nee, tee ne 'oe dooria nau kui ilia fuamu?”
41 — O que você quer que eu lhe faça? Ele respondeu: — Senhor, que eu possa ver de novo.
42 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “'Oe lilio 'amu wala, sulia ne 'oe faamamane nau.”
42 Jesus lhe disse:
43 Tona 'i seeri, sa wala nai maana ka 'ifi ka lilio naa. Ma nia ka lea kwaimani naa fainia sa Disas, ka tangoa naa God. Ma konia nai boroi daka tangoa lau guu God kada kera suana doo nai fuli.
43 Imediatamente ele passou a ver de novo e seguia Jesus, glorificando a Deus. Também todo o povo, vendo isto, dava louvores a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.