João 13
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH
1 Si kada nai guu sui na Fangatasae ka liu naa, sa Disas 'e saitomana si kada nia 'e dao naa uri faasi lana fera ne 'i saegano ma oli lae naa sia Maa nia. Nia 'e liosau mai 'ana toa nia nai lao fera ne 'i saegano ka dao na 'uri nai, ma nia ka liosau 'ana toa nia lelea ka dao 'ana mae lana.
1 Faltava somente um dia para a Festa da Páscoa . Jesus sabia que tinha chegado a hora de deixar este mundo e ir para o Pai. Ele sempre havia amado os seus que estavam neste mundo e os amou até o fim.
2 'I seeri, sa Disas fainia toa kwairooi nia ki, daka fanga kwaimani naa 'i saulafi, ma sa Saetan ka alua naa si lio uri fale lana sa Disas 'i 'abana malimae ki lao liona sa Diudas 'alakwa sa Saemon 'Iskariot.
2 Jesus e os seus discípulos estavam jantando. O Diabo já havia posto na cabeça de Judas, filho de Simão Iscariotes, a ideia de trair Jesus.
3 Sa Disas nia saitomana ne Maa nia 'e falea sui naa rigitaa ki 'i 'abana uri 'inito lae 'ana si doo ki sui. Ma nia ka saitomana ne God 'e fale nia mai, ma nia kai oli na kau sia God.
3 Jesus sabia que o Pai lhe tinha dado todo o poder. E sabia também que tinha vindo de Deus e ia para Deus.
4 'I seeri sa Disas ka tatae 'i langi fasi fanga lae, ka tangasua maku baita nai nia ruufia. Sui nia ka ngalia taolo nai ka karofolo ai 'i salafana.
4 Então se levantou, tirou a sua capa , pegou uma toalha e amarrou na cintura.
5 Sui nia ka kistainia kafo lao 'aitao baita nai, nia ka taufia naa 'aena toa kwairooi nia ki, sui ka ngalia taolo nai salafana ka usua lau guu 'ana 'aeda ki.
5 Em seguida pôs água numa bacia e começou a lavar os pés dos discípulos e a enxugá-los com a toalha.
6 Ma si kada nia sa kai taufia guu 'aena sa Saemon Bita, sa Bita ka bae 'urii fuana, “Nee wala Aofia, 'oe tara 'oko taufia lau gu 'aeku nee?”
6 Quando chegou perto de Simão Pedro, este lhe perguntou: — Vai lavar os meus pés, Senhor?
7 Ma sa Disas ka luua ka 'urii, “Si kada nai, 'oe ulafusia 'ua gwamu si doo ne nau ku ilia 'ani 'oe ne. Ma sui boroi 'ana, 'oe totoo kau 'okoi saitomana malutana.”
7 Jesus respondeu:
8 Sa Bita ka bae 'urii, “Nau ku ote nau 'oko taufia 'aeku!”
8 — O senhor nunca lavará os meus pés! — disse Pedro.
9 Sa Bita 'e luua ka 'urii, “'Ee nao Aofia, 'o taufia lau guu gwauku fai 'abaku.”
9 — Então, Senhor, não lave somente os meus pés; lave também as minhas mãos e a minha cabeça! — pediu Simão Pedro.
10 Sa Disas ka bae 'urii, “Waa ne taunoni sui naa, 'aena gwana ne nia kai taufia, suli nonina 'e falu gwana. Kamolu molu falu gwamolua, ma sui ta nao lau kamolu sui ne molu falu.”
10 Aí Jesus disse:
11 Sa Disas 'e saea kera da falu si sui guu, suli nia saitomana sui naa waa ne kai fale nia 'i 'abana malimae ki.
11 Jesus sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: “Todos menos um.”
12 Si kada sa Disas nia taufia 'aeda ki lelea ka sui naa, nia ka ruufia lau gwana maku nia. Sui nia oli ka gooru lau gwana fai kera. Nia ka ledi kera ka 'urii, “Nee, kamolu saitomana malutana si doo nai ku ilia fuamolu nai?
12 Depois de lavar os pés dos seus discípulos, Jesus vestiu de novo a capa, sentou-se outra vez à mesa e perguntou:
13 Si doo nai toolangai lana 'e 'urii: Kamolu ne molu saea nau na waa ni toolangaidoo kamolu ma na Aofia kamolu, nia 'o'olo gwana nai. Nau na waa ni toolangaidoo kamolu ma na Aofia kamolu naa ne.
13 Vocês me chamam de “Mestre” e de “Senhor” e têm razão, pois eu sou mesmo.
14 Ma sui ta, nau na waa ni toolangaidoo kamolu ma na Aofia kamolu boroi nai ku taufia gwaku 'aemolu ki nai. Doo ne adea guu, 'i matangamolu nee, kamolu molu ka taufia 'aena toolamolu, ma toolamolu ki daka taufia lau gu 'aemolu.
14 Se eu, o Senhor e o Mestre, lavei os pés de vocês, então vocês devem lavar os pés uns dos outros.
15 Nau ku ilia si doo nai uri kamolu suai molu ka ilia lau guu, 'uri nai ku ilia nai.
15 Pois eu dei o exemplo para que vocês façam o que eu fiz.
16 Ku faarongo mamana 'ani kamolu, na waa ni rao 'e nao si 'initoa si talua waa baita ne nia rao fuana. Ma na waa ne da odua gwada uri lae kau ka faarongo, 'e nao si 'initoa si talua waa baita ne odu nia kau.
16 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o empregado não é mais importante do que o patrão, e o mensageiro não é mais importante do que aquele que o enviou.
17 Kamolu molu saitomana naa doo neki ku toolangainia siamolu nai. Aia, lea kamolu molu lea kau molu ka ilia naa, tara kamolu kai ele tasa.
17 Já que vocês conhecem esta verdade, serão felizes se a praticarem.
18 “Nau nao kwasi saea lau ni kamolu sui guu. Nau ku saitomana gwaku toa ne ku fili kera sui naa. Aia, ma waa ne kai 'ole nau boroi, nia kai ilia naa uri si baea bae lao kekeda laa abu ka mamana naa, bae nia bae 'urii, ‘Na waa ne miri fanga kwaimani gwaaria, nia naa ne malimae 'ani nau.’
18 — Não estou falando de vocês todos; eu conheço aqueles que escolhi. Pois tem de se cumprir o que as
19 Nau ku faarongo kamolu naa 'ana si doo nai 'ana taue 'ua guu, uri lea si doo nai ka dao boroi mai, kamolu ka faamamanea naa ne ‘Nau Naa Ne’.
19 Digo isso a vocês agora, antes que aconteça, para que, quando acontecer, vocês creiam que “
20 Si doo mamane ku saea fuamolu ne, tii gwana ne nia gwalea waa nau ku falea mai, waa nai nia gwale nau lau guu. Ma tii gwana ne gwale nau, nia gwalea lau guu waa ne nia fale nau mai.”
20 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem receber aquele que eu enviar estará também me recebendo; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Burina sa Disas nia saea si doo nai, na manata lana ka isifufuli, nia ka bae folaa siada ka 'urii, “Ku faarongo mamana 'ani kamolu. Tii waa 'ani kamolu nia 'olemaelaku naa.”
21 Depois de dizer isso, Jesus ficou muito aflito e declarou abertamente aos discípulos:
22 Si kada nai na toa kwairooi ki kera daka bubungi kera kwailiu, suli kera nao dasi saitomana lau gwada sa tii ne sa Disas nia fuutona nai.
22 Então eles olharam uns para os outros, sem saber de quem ele estava falando.
23 Si kada nai, ta waa 'ana toa kwairooi nia ki, waa bae nia liosau 'ani nia, 'e gooru karangia kau sa Disas.
23 Ao lado de Jesus estava sentado um deles, a quem Jesus amava.
24 Ma sa Saemon Bita ka kwaikaru kau fua sa wala nai, uri sa wala nai ka ledia kau sa Disas uri tii 'ani kera nai nia fuutoi nai.
24 Simão Pedro fez um sinal para ele e disse: — Pergunte de quem o Mestre está falando.
25 Na waa kwairooi bae sa Disas liosau 'ani nia bae ka fuuaro kau fua sa Disas ka 'urii, “Nee wala Aofia, ma sa tii gu nai 'oe bae 'oko fuutoi nai?”Na nununa sa Disas si kada 'e fanga kwaimani 'isi naa fai toa kwairooi nia ki.|src="LB00320B_892x616_580x400.jpg" size="col" ref="Dion 13:25"
25 Então aquele discípulo chegou mais perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quem é ele?
26 Sa Disas 'e luu nia ka 'urii, “Na waa nai ne tara nau kwai felengainia si beret nee lao titiu 'ana sulu fuu sui kwai faa fuana ka 'ani. Waa ne 'o suana tara ku ilia si doo nai 'ani nia, nia waa nai naa nai.” 'I seeri guu, sa Disas ka felengainia naa si beret nai laona titiu sulu nai, sui ka faa kau fua sa Diudas 'alakwa nai sa Saemon 'Iskariot.
26 — É aquele a quem vou dar um pedaço de pão passado no molho! — respondeu Jesus. Em seguida pegou um pedaço de pão, passou no molho e deu a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 Sa Diudas 'e 'ani si beret nai sui, sa Saetan ka ruufi nia naa. Ma sa Disas ka bae 'urii fuana, “'O ili 'ali'ali naa 'ana si doo bae 'o manata toi 'okoi ilia bae.”
27 E assim que Judas recebeu o pão, Satanás entrou nele. Então Jesus disse a Judas:
28 Sui ka nao ta waa 'ana toa kwairooi nai ki da fanga kwaimani nai si filoa guu si doo ne adea nia ka bae 'uri nai fua sa Diudas.
28 Nenhum dos que estavam à mesa entendeu por que Jesus disse isso.
29 Tai waa 'ani kera daka kwaifii 'ada sae sa Disas 'e saea si doo nai fua sa Diudas uri lea ka foli lau mai tai fanga fuada fua fanga kwaimania nai, suli sa Diudas ne lio suli wai malefo kera. Kera daka manata toi lea nao, alamia sa Disas 'e dooria uri sa Diudas ka faa kau tasi malefo fua 'adomi lana toaa siofaa ki ne ka bae 'uri nai fuana nai.
29 Como era Judas que tomava conta da bolsa do dinheiro, alguns pensaram que Jesus tinha mandado que ele comprasse alguma coisa para a festa ou desse alguma ajuda aos pobres.
30 Burina 'ua guu sa Diudas 'e 'ani si beret nai, nia 'ali'ali ka ruu na kau 'i maa. Ma 'i seeri faanoe ka rodo naa.
30 Judas recebeu o pão e saiu logo. E era noite.
31 Si kada sa Diudas nia lea naa, sa Disas ka bae 'urii, “Si kada bae uri faa'inito laku nau 'Alakwa nia Wane, nia ne dao naa nee. Ma si doo ne kai fuli 'ani nau nia kai faa'initoaa lau guu God.
31 Quando Judas saiu, Jesus disse:
32 Lea si doo ne kai fuli 'ani nau 'e faa'initoaa God, 'i seeri God boroi nia kai faa'inito nau lau guu 'ana si doo ne nia kai ilia. Ma God nia kai faa'inito 'ali'ali gwana 'ani nau, nao si tau lau.
32 E, se por meio dele a natureza gloriosa de Deus for revelada, então Deus revelará em si mesmo a natureza divina do Filho do Homem. E Deus fará isso agora mesmo.
33 Wela nau ki 'ae, nau kwai too fai kamolu si tau naa sui molu ka nanisi nau. Nau kwai faarongo kamolu lau guu 'ana si doo bae ku faarongoa mai 'ana toa gwaungai kera toaa Diu ki bae nau ku 'urii, ‘Kamolu 'afitai molu ka lea fai nau kula ne nau ku lea uria’
33 Meus filhos, não vou ficar com vocês por muito tempo. Vocês vão me procurar, mas eu digo agora o que já disse aos líderes judeus: vocês não podem ir para onde eu vou.
34 Si baea fifii falu nau ne ku falea fuamolu nia 'urii: Molu liosau 'ani kamolu kwailiu ka 'uria lau guu ne nau ku liosau 'ani kamolu.
34 Eu lhes dou este novo mandamento: amem uns aos outros. Assim como eu os amei, amem também uns aos outros.
35 Lelea kamolu molu liosau 'uri nai 'ani kamolu kwailiu, toae ki sui guu kera da kai lio saitomana ne kamolu na toa kwairooi nau.”
35 Se tiverem amor uns pelos outros, todos saberão que vocês são meus discípulos.
36 Sui sa Saemon Bita 'e ledia sa Disas ka 'urii, “Wala Aofia 'ae, 'i fai ne tara 'oe kai lea uria nai?”
36 Simão Pedro perguntou a Jesus: — Senhor, para onde é que o senhor vai? Jesus respondeu:
37 Sui sa Bita ka ledi lau 'urii, “Wala Aofia 'ae, tee ne adea ka 'afitai fuameli uri lea kwaimani lae na fai 'oe? Nau ta waa ku maasia gwaku mae lae fuamu ne wala.”
37 Pedro tornou a perguntar: — Senhor, por que eu não posso segui-lo agora? Eu estou pronto para morrer pelo senhor!
38 Sa Disas 'e luu nia ka bae 'urii, “Nee wala, 'oe bobola boroi fai mae lae fuaku nee? Si doo mamane ku saea mone fuamu 'e 'urii, 'oe tara 'o tofe nau 'ana olu si kada fatai sui karai kafi 'ai 'i 'ofaidani.”
38 — Está mesmo? — perguntou Jesus. — Pois eu afirmo a você que isto é verdade: antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.