Gálatas 3
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC
1 Kamolu toaa 'i Geleisia molu oewanea tasa! Tii ne lubasi kamolu ma molu ka lea na 'amolu sulia toolangaidooa 'e'ete nai? Nau ku faatai folaa sui naa 'ana malutana mae lana sa Disas Kraes 'ana 'airarafolo!
1 Ó insensatos gálatas! Quem vos fascinou a vós, ante cujos olhos foi apresentada a imagem de Jesus Cristo crucificado?
2 Molu faarongo nau fasi 'ana tii si doo 'urii: 'Uri bae, God nia falea Anoedoo Abu nia fuamolu suli molu ade sulia taki sa Mosis bae, ma nao suli bae molu rongo si Faarongoa Diana bae sulia sa Disas Kraes ma molu ka manata mamana ai?
2 Apenas isto quero saber de vós: recebestes o Espírito pelas práticas da lei ou pela aceitação da fé?
3 Kamolu tae molu ka oewanea 'asia naa! Kamolu molu safalia sui naa tooa falu nee 'ana tetedea nia Anoedoo Abu. Sui 'i tari'ina, kamolu molu ka sasi naa uri 'isi lana lae 'ana tetede nia wane.
3 Sois assim tão levianos? Depois de terdes começado pelo Espírito, quereis agora acabar pela carne?
4 Kamolu molu liu mai lao 'afitaia baita 'oro baki uri maana manata mamana laa kamolu 'ana sa Disas. Lea sa ta doo fua mange gwana bae kamolu molu ka susuu ta'aa gwamolu 'uri nai fainia?
4 Ter feito tais experiências em vão! Se é que foi em vão!
5 God nia falea Anoedoo Abu nia fuamolu ma ka ilia doo kwaibalatana ni kwele lae ki ai 'i matangamolu suli ne kamolu molu adea sulia taki, ma nao suli ne molu manata mamana 'ana si faarongoa diana bae molu rongoa sulia sa Disas Kraes?
5 Aquele que vos dá o Espírito e realiza milagres entre vós, acaso o faz pela prática da lei, ou pela aceitação da fé?
6 Molu manata fasi sulia sa 'Abraham waa bae Kekeda laa Abu 'e bae 'urii suli nia “Nia manata mamana 'ana God, nia ne God ka saea nia wane 'o'olo.”
6 Foi este o caso de Abraão: ele creu em Deus e isto lhe foi levado em conta de justiça {Gn 15,6}.
7 Nia 'uri nai, kamolu molu ka saitoma diana ai ne, toaa ne da manata mamana 'ana God, kera lau 'ana ne kwalafaa mamana sa 'Abraham.
7 Sabei, pois: só os que têm fé é que são filhos de Abraão.
8 Na Kekeda laa Abu nia lio nununa mai ne totoo God nia kai saea toaa nao lau Diu ki kera toaa 'o'olo, suli kera da kai manata mamana 'ani nia. 'I seeri na kekeda laa Abu ka bae folaa mai sulia si Faarongoa diana nai fua sa 'Abraham 'ana taue ka bae 'urii, “Nau totoo kwai falea diana lae fua toae ki sui guu 'ani 'oe.”
8 Prevendo a Escritura que Deus justificaria os povos pagãos pela fé, anunciou esta boa nova a Abraão: Em ti todos os povos serão abençoados {Gn 18,18}.
9 Doo ne adea guu, toaa ne da manata mamana 'ana Kraes, God kai falea diana lae fuada ka mala lau guu bae nia ilia fua sa 'Abraham suli 'e manata mamana 'ana God.
9 De modo que os homens de fé são abençoados com a bênção de Abraão, homem de fé.
10 Toaa ne da fiitona ade lae sulia taki 'e falea 'o'oloe fuada, kera da naofia kwakwaea nia God fuada. Suli na Kekeda laa Abu 'e bae mai 'urii, “Na wane ne nao si ade tiifau sulia doo neki taki nia saea, nia naofia kwakwaea God fuana.”
10 Todos os que se apóiam nas práticas legais estão sob um regime de maldição. Pois está escrito: Maldito aquele que não cumpre todas as prescrições do livro da lei {Dt 27,26}.
11 Nia tio folaa sui naa nai, ne 'afitai ta wane ka 'o'olo 'i maana God 'ana ade lae sulia taki. Suli na Kekeda laa Abu nia bae lau gu mai 'urii, “Na wane ne nia 'o'olo 'i maana God suli nia manata mamana 'ana God, nia ne nia mauri mamana.”
11 Que ninguém é justificado pela lei perante Deus é evidente, porque o justo viverá pela fé {Hab 2,4}.
12 Na malutana ade lae sulia taki nia 'e'ete lau gwana faasia malutana manata mamana lae 'ana God. Si baea sulia nia 'urii, “Na wane nia ade tiifau sulia bae lana taki taari nia ka mauri mamana.”
12 Ora, a lei não provém da fé e sim {do cumprimento}: quem observar estes preceitos viverá por eles {Lv 18,5}.
13 Na kwakwaea ne taki 'e falea fua wane 'oia taki, nia ne Kraes 'e lafu kolu faasia ma ka alu 'ana faafi nia. Suli na Kekeda laa Abu 'e bae mai 'urii sulia, “Lea ta wane nia mae 'ana 'airarafolo, nia maelia kwakwaea God fuana.”
13 Cristo remiu-nos da maldição da lei, fazendo-se por nós maldição, pois está escrito: Maldito todo aquele que é suspenso no madeiro {Dt 21,23}.
14 Kraes nia maelia kwakwaea God ma ka olitai kolu mai uri na diana laa bae God nia falea fua sa 'Abraham ka lea lau guu fua toaa nao lau Diu ki suli da manata mamana 'ana Kraes Disas. Uri 'i seeri, kolu sui guu kolu ka too 'ana Anoedoo Abu bae God 'e alangainia mai.
14 Assim a bênção de Abraão se estende aos gentios, em Cristo Jesus, e pela fé recebemos o Espírito prometido.
15 Toolaku ki 'ana Kraes 'ae, nau kwai faabolatainia si doo nai sulia si ade laa kolu saitomana sui naa lao tooa kolu ki. Lea ta roo wane daru alaofu ngasi naa faafia tasi doo 'i matangadaru, nia 'afitai naa fua ta wane 'ani keerua ka talana lau 'i tala'ana. Talafana lau guu alangaia nia God fua sa 'Abraham ma fua wela nia nai.
15 Irmãos, vou apresentar-vos uma comparação de ordem humana. Se um testamento for feito em boa e devida forma, por quem quer que seja, ninguém o pode anular ou acrescentar-lhe alguma coisa.
16 God nia alangai fua sa 'Abraham ma fua wela nia. Na Kekeda laa Abu nai nao si saea lau, “Na wela 'oe ki,” uri ka toolangainia wane 'oro ki. Nia bae lau 'ana 'urii, “Na wela 'oe,” ne toolangainia tii wane guu, ma na wane nai naa ne Kraes.
16 Ora, as promessas foram feitas a Abraão e à sua descendência. Não diz: aos seus descendentes, como se fossem muitos, mas fala de um só: e a tua descendência {Gn 12,7}, isto é, a Cristo.
17 Malutana si baea nai ku saea nai nia 'urii: God nia alangai sui naa fua sa 'Abraham ka ngasi naa. Lelea mai God nia ka falea taki fua toaa nia 'ana faitalanga ma olu taafuli fa ngali ki sui naa 'i burina alangaia nai boroi, na taki 'afitai ka talana naa tasi doo 'ana alangaia nai God fua sa 'Abraham.
17 Afirmo, portanto: a lei, que veio quatrocentos e trinta anos mais tarde, não pode anular o testamento feito por Deus em boa e devida forma e não pode tornar sem efeito a promessa.
18 Aia, lea sa God nia ka falea doo diane ki fuakolu suli ne kolu ade sulia bae lana taki, nia ka nao si falea naa fuakolu sulia alangaia nia. Sui ma God nia fale tatakwai 'ana diana lae fua sa 'Abraham sulia alangaia nia fuana.
18 Porque, se a herança se obtivesse pela lei, já não proviria da promessa. Ora, pela promessa é que Deus deu o seu favor a Abraão.
19 Uri tee ne God ka falea mai taki? God nia falea mai taki burina alangaia nia, uri ka faatai folaa 'ana abulo ta'aa lae lelea ka dao 'ana si kada na waa bae God alangainia kai futa lao kwalafaa sa 'Abraham nia ka dao ai. Na taki nai, na 'ensel ki da falea 'i 'abana sa Mosis ka ngali mai ka falea fua toae ki.
19 Então que é a lei? É um complemento ajuntado em vista das transgressões, até que viesse a descendência a quem fora feita a promessa; foi promulgada por anjos, passando por um intermediário.
20 Aia, ma si kada God nia alangai fua sa 'Abraham, nia nao si kwai 'atoi naa 'ana ta wane uri ngali lana mai bae lana, suli nia tala ilia naa si doo nai 'i tala'ana.
20 Mas não há intermediário, tratando-se de uma só pessoa, e Deus é um só.
21 Aia nia 'uri nai, nia toolangainia taki sa Mosis nia malimae 'ana Alangaia nia ki God nai? Nao! Nia nao si 'uri nai! Suli lea sa na taki ka falea naa maurie fuakolu, 'i seeri tara na toae ki kera daka 'o'olo naa 'i maana God 'ana ade lae sulia taki.
21 Portanto, é a lei contrária às promessas de Deus? De nenhum modo. Se fosse dada uma lei que pudesse vivificar, em verdade a justiça viria pela lei;
22 Ma na Kekeda laa Abu nia saea na abulo ta'aa lae nia dau faafia wane sui guu ma na doo ki sui guu ka nao dasi tala'ana naa ade sulia taki. Nia ne adea God ka alangainia mauria firi fua wane ne manata mamana 'ana sa Disas Kraes.
22 mas a Escritura encerrou tudo sob o império do pecado, para que a promessa mediante a fé em Jesus Cristo fosse dada aos que crêem.
23 Si kada sui fatai kafi dao 'ana si kada fua manata mamana lae 'ana sa Disas Kraes, na taki 'e suasuli kolu Diu ki lelea mai ka dao 'ana si kada God nia faatainia lea laa falu fua manata mamana laa nai 'ana Kraes.
23 Antes que viesse a fé, estávamos encerrados sob a vigilância de uma lei, esperando a revelação da fé.
24 'I seeri na taki ka suasuli kolu lelea mai Kraes ka dao. Si kada Kraes nia dao naa, kolu kolu ka 'o'olo naa 'i maana God 'ana manata mamana lae 'ana Kraes.
24 Assim a lei se nos tornou pedagogo encarregado de levar-nos a Cristo, para sermos justificados pela fé.
25 Na taki nia nao si suasuli kolu naa, suli 'i tari'ina, kolu kolu too na 'akolu 'ana manata mamana lae 'ana Kraes.
25 Mas, depois que veio a fé, já não dependemos de pedagogo,
26 Kamolu sui guu kamolu wela nia ki God naa, suli molu manata mamana 'ana Kraes Disas.
26 porque todos sois filhos de Deus pela fé em Jesus Cristo.
27 Kamolu sui guu molu siuabu sui naa 'ana 'ado kwaimanie fai Kraes, ma 'i seeri na mauria kamolu ki ka mala naa 'ana Kraes.
27 Todos vós que fostes batizados em Cristo, vos revestistes de Cristo.
28 'I seeri ka nao si 'e'ete guu fua toaa Diu ki ma toaa nao lau Diu ki. Ka nao si 'e'ete guu fua wane ki ma keni ki, ka nao si 'e'ete gu fua toaa rao tatakwai ki ma toaa too sakwadoloa ki. Kamolu sui guu, kamolu tiidoe naa lao 'ado kwaimani laa kamolu fai Kraes Disas.
28 Já não há judeu nem grego, nem escravo nem livre, nem homem nem mulher, pois todos vós sois um em Cristo Jesus.
29 Kamolu sui guu kamolu kwalafaa nia sa 'Abraham naa ne molu ngalia lau guu doo diana neki God alangainia mai fua sa 'Abraham, suli ne kamolu toaa nia Kraes naa.
29 Ora, se sois de Cristo, então sois verdadeiramente a descendência de Abraão, herdeiros segundo a promessa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.