Atos 28

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ma si kada kameli meli tara 'i sara, meli ka dao toi na auaua nai meli dao ai nai kera 'ailia 'ana 'i Malta.
1 Estando já salvos, soubemos então que a ilha se chamava Malta.
2 Toaa 'i seeri ki, kera ade diana 'asia naa fuameli. Ma si kada nai lau guu na ute 'aru, ma ka gwagwari'olaa 'asia naa, ma kera daka 'ukunia ere, ma daka gwale kameli sui gu kau.
2 Os indígenas trataram-nos com extraordinária benevolência. Acenderam uma grande fogueira e em torno dela nos recolheram, em vista da chuva que caía e do frio que fazia.
3 Ma si kada sa Bol 'e konia na tafutafu nai 'ana sara 'ai ki uri alu lana lao ere, tii fa baekwa nai ka ruu mai fasi lao tafutafu nai 'ana sara 'ai nai ki suli na 'a'ako lana ere, ma ka 'ala ka tarutaru naa 'ana 'aba sa Bol, ma ka nao si luka gwai.
3 Paulo ajuntou um feixe de gravetos e o pôs na fogueira. Nisto uma víbora, que fugira ao fogo, mordeu-lhe a mão.
4 Kada toaa nai ada fera nai kera suai fa baekwa nai nia dau tarutaru gwana 'ana 'aba sa Bol, kera daka bae fuada kwailiu 'urii, “Toana fere 'ae, sa wala nee alamia waa sauwane 'oto ne. Sui boroi 'ana nia ka mauri mai fasi lao asi nee, na akalo nee satana sa ‘Duu mae’ nao si dooria guu nia ka mauri lau.”
4 Quando os indígenas viram a serpente pendendo da sua mão, diziam uns aos outros: Sem dúvida, este homem é homicida, pois, tendo escapado ao mar, a justiça não o deixa viver.
5 Ma sui sa Bol ka tagarangainia na baekwa nai uri lao ere, ma nao ta doo si ili nia guu.
5 Ele, porém, sacudindo a víbora no fogo, não sofreu mal algum.
6 Ma kera daka lilio uri 'aba sa Bol ade ka ubu, ma nao ka 'asi lukatai naa 'i saegano, ma ka mae. Sui kada kera kwaimaasi ka tau, ma nao tasi doo si ili nia, kera daka bulasia manatada kera daka 'urii, “Toa ne 'ae, nia ta god naa ne!”
6 Julgavam os indígenas que ele viesse a inchar, e que subitamente caísse morto. Mas, depois de esperarem muito tempo, vendo que não lhe acontecia mal nenhum, mudaram de parecer e disseram: Ele é um deus.
7 Ma si kula nai nao si tau guu faasia si gano sa Bablias waa gwaungai 'ana auaua nai. Nia ka gwale diana 'asia naa 'ani kameli, ma kameli meli ka too fainia suli olu fa dani ki.
7 Havia na vizinhança sítios pertencentes ao principal da ilha, chamado Públio. Este homem nos hospedou por três dias em sua casa, tratando-nos bem.
8 Ma si kada nai, na maa sa Bablias 'e matai 'ana 'a'ako lae, ma nia ka laetainia 'abu. Ma sa Bol ka ruu siana lao kadaluma nia, ka foa, ma ka alua 'abana faafia, ma nia ka 'akwaa naa.
8 Ora, o pai desse Públio achava-se acamado com febre e sofrendo de disenteria. Paulo foi visitá-lo e, orando e impondo-lhe as mãos, sarou-o.
9 Kada nai toae ki kera suana si doo nai, waa matai ki sui guu lao auaua nai, kera daka lea lau gu mai siana sa Bol, ma nia ka gura kera.
9 Depois desse fato, vieram ter com ele todos os habitantes da ilha que se achavam doentes, e foram curados. Tiveram assim conosco toda sorte de considerações e,
10 Toaa nai ki kera daka falea na doo 'oro ki fuameli. Ma kada kameli meli kwaimaasi uri lea lae lao baru, kera daka alua naa doo 'oro nai kameli meli kwai 'atoi ai ki 'ana lao lea laa kameli.
10 quando estávamos para navegar, proveram-nos do que era necessário.
11 Burina olu madama ki sui naa, kameli meli ka lea lao ta baru naa ne 'ita mai faasia 'i 'Aleksandria. Roo gwaidoo 'ana 'ai 'ana roo akalo ne kera 'ai satada 'ana sa Kasto ma sa Bolaks ne kera inia 'i maana baru nai. Na baru nai nia too lau guu 'i Malta si kada 'ana uni koburu ma ute nai.
11 Ao termo de três meses, embarcamos num navio de Alexandria, que havia passado o inverno na ilha. Este navio levava por insígnias os Dióscuros.
12 Ma kameli meli ka dao 'ana fera 'i Sirakas, ma meli ka too 'i seeri suli olu fa dani.
12 Fizemos escala em Siracusa, onde ficamos três dias.
13 Sui kameli meli ka lea naa lelea meli ka dao 'i Regiam. Sui tio dani, na koburu ka too 'alaa na mai. Tio dani lau guu, kameli meli ka lea lelea meli ka dao naa 'ana maefera 'i Buteoli.
13 De lá, seguindo a costa, atingimos Régio. No dia seguinte, soprava o vento sul e chegamos em dois dias a Pozzuoli.
14 Kameli meli ka dao tona tai waa ne kera manata mamana 'ana sa Disas kera too 'i seeri, ma kera daka gani kameli uri meli ka too fai kera suli ta fiu fa dani. Sui, kameli meli kafi lea uri 'i Rom 'ana tala 'i tolo.
14 Ali encontramos irmãos que nos rogaram que ficássemos na sua companhia sete dias. Em seguida, nos dirigimos a Roma.
15 Ma tai waa ne kera manata mamana kera too 'i Rom, kera rongo kameli meli dao naa, kera daka lea mai maakwali kameli 'ana roo maefera nai ki kera 'ailia 'ana “Usia 'i 'Abias” ma “Olu Luma Toaa Dao ki.” Ma kada sa Bol 'e suada, nia ka tangoa God, ma nia ka manata ele ma manata lana ka diana.
15 Os irmãos de Roma foram informados de nossa chegada e vieram ao nosso encontro até o Foro de Ápio e as Três Tavernas. Ao vê-los, Paulo deu graças a Deus e se sentiu animado.
16 Kada kameli meli dao 'i Rom, kera daka faolomainia sa Bol ka too 'ana taifilia lao luma fainia tii waa ni omee uri ka fofolo suusia.
16 Chegados que fomos a Roma, foi concedida licença a Paulo para que ficasse em casa própria com um soldado que o guardava.
17 Kameli meli dao meli ka too naa suli olu fa dani ki, sui sa Bol ka saea mai toa gwaungai Diu ki ne kera too 'i Rom uri daka bae kwaimani. Kada kera koni mai ka sui, nia ka bae 'urii fuada, “Toafuta ki 'ae, nau kwasi ilia guu tasi doo ta'aa fuana toaa kolu ki, ma nao nau kwasi saketoa guu na birangaa kia ki ne kolu ngalia faasia na kokoo kia ki mai. Ma sui toa gwaungai Diu ki daka dau nau 'i Durusalem, ma kera daka fale nau fua toa 'i Rom ki.
17 Três dias depois, Paulo convocou os judeus mais notáveis. Estando reunidos, disse-lhes: Irmãos, sem cometer nada contra o povo nem contra os costumes de nossos pais, fui preso em Jerusalém e entregue nas mãos dos romanos.
18 Ma kada toa Rom ki kera ledi nau, kera daka dooria luke laku faasia lao lookafo, suli nao kera dasi dao toi guu tasi garo laa ne nau ku ilia ka bobola fainia nau ku maelia.
18 Estes, depois de terem instruído o meu processo, quiseram soltar-me, visto não achar em mim crime algum que merecesse morte.
19 Ma sui, na toaa Diu ki 'i seki daka nao dasi faolomai nau. 'I seeri nau ku gani naa uri lea lae 'ua guu siana waa 'inito 'i Rom. Nao lau duungana nau ku too 'ana tasi doo ni kwaali lana toaa kolu faafia.
19 Mas, opondo-se a isso os judeus, vi-me obrigado a apelar para César, sem intentar contudo acusar de alguma coisa a minha nação.
20 Nia ne, nau ku 'aili kamolu mai, uri nau ku suamolu, ma nau ku bae fai kamolu. Suli kera karo nau 'ana seni uri maana nau ku manata mamana 'ana waa ne toaa 'i 'Israel ki kera kwaimaasi maasi nia 'ana fiitooa, nia dao naa.”
20 Por esse motivo, mandei chamar-vos, para vos ver e falar convosco. Porquanto, pela esperança de Israel, é que estou preso com esta corrente.
21 Sui na toaa nai ki Diu kera daka luua sa Bol daka 'urii, “Nao ta kekeda laa si dao guu siameli suli 'oe faasia 'i Diudia, ma nao ta waa 'ana waafuta kia ki si lea mai faasia 'i seeri fainia ta faarongo lae ma nao kera dasi saea guu tasi doo ta'aa suli 'oe 'ana faarongoe.
21 Responderam-lhe eles: Não temos recebido carta alguma da Judéia, que fale em ti, nem de lá tem vindo irmão algum que nos dissesse ou falasse mal de ti.
22 Ma sui kameli dooria rongoa manatamu, suli kameli meli saitomana lao fera ki sui guu kera da 'onionga 'ada sulia toaa manata mamana ne 'oe 'ado kwaimani fai kera nee.”
22 Quiséramos, porém, que tu mesmo nos dissesses o que pensas, pois o que nós sabemos dessa seita é que em toda parte lhe fazem oposição.
23 Ma kera daka 'olea naa fa dani fainia sa Bol, ma toaa 'oro ki kera daka lea mai 'ana fa dani nai uri kula nai sa Bol nia too ai. Ma nia ka safali 'uubongi lelea ka rorodoa, nia toolangaidoo, ma ka falea naa si baea sulia na 'initoaa God fuada. Ma nia ka ilili uri rokisi lana manatada suli sa Disas ne waa fifilia God ne nii lao na taki sa Mosis fainia na kekeda laa brofet ki.
23 Marcaram um dia e muitos foram procurá-lo no albergue onde se achava hospedado. A entrevista durou desde a manhã até a tarde. Paulo expôs-lhes o Reino de Deus e apresentou, sempre de novo, testemunhos destinados a convencê-los a respeito de Jesus, baseando-se na Lei de Moisés e nos profetas.
24 Ma tai toaa 'ada, kera daka manata mamana suli na bae lana nai. Ma sui tai bali 'ada nao kera dasi manata mamana.
24 Alguns se persuadiram pelas suas palavras, outros não acreditaram.
25 'Uri nai, si kada kera lea na 'ada, kera daka olisusuu matangada kwailiu burina naa sa Bol nia saea si baea 'isi nai, “Na Anoedoo Abu 'e bae diana 'asia naa 'ana brofet 'Aesaea fuana kokoo kamolu ki,
25 Não estando concordes entre si, retiraram-se, enquanto Paulo lhes fazia esta reflexão: Bem falou o Espírito Santo pelo profeta Isaías a vossos pais, dizendo:
26 ka bae ka 'urii,
26 Vai a este povo e dize-lhes: Com vossos ouvidos ouvireis, sem compreender. Com vossos olhos olhareis, sem enxergar.
27 Suli na manatamolu nia oewanea, ma molu ka bokotaa alingamolu ki, molu ka bokotaa maa molu ki,
27 Coração obstinado o deste povo, ouvido duro, olhos fechados, para não verem com a vista, nem ouvirem com o ouvido, nem entenderem com o coração, e se converterem e eu os curar {Is 6,9s.}.
28 — ausente —
28 Ficai, pois, sabendo que aos gentios é enviada agora esta salvação de Deus; e eles a ouvirão.
29 — ausente —
29 {Havendo dito isso, saíram dali os judeus, discutindo animosamente entre si.}
30 Ma sa Bol ka too suli roo fa ngali laulau ki 'ana luma nai nia folia 'i seeri. Nia ka talaia mai toaa ne kera lea mai siana ki uri bae lae fainia 'i luma nai.
30 Paulo permaneceu por dois anos inteiros no aposento alugado, e recebia a todos os que vinham procurá-lo.
31 Ma nia ka rakea 'asia naa 'ana bae faatalongai lana malutana 'initoaa God, ma toolangaidoo lae sulia sa Disas Kraes na Aofia, ma ka nao dasi luia gu raoa nai.
31 Pregava o Reino de Deus e ensinava as coisas a respeito do Senhor Jesus Cristo, com toda a liberdade e sem proibição.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.