Atos 18

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Uri nai guu, sa Bol ka lea naa faasia 'i 'Atens, ka tasa na uria fera 'i Koren.
1 Depois disso, Paulo saiu de Atenas e foi para a cidade de Corinto.
2 'I seeri, nia ka dao tona tii waa 'i Diu satana sa 'Akuila ne futa laona bali lolofaa 'i Bontas. Nia lea mai faasia 'i 'Italii fai 'afe nia ni Brisila, suli ne na waa 'inito satana sa Klodias 'e ilia toaa 'i Diu ki tiifau kera daka lea faasia 'i Rom. 'Uri nai, sa Bol lea ka dao siadaru.
2 Encontrou ali um judeu chamado Áquila, que era da província do Ponto. Fazia pouco tempo que ele tinha chegado da Itália com Priscila, a sua esposa. Eles tinham saído de lá porque o imperador Cláudio havia mandado que todos os judeus fossem embora de Roma. Paulo foi visitá-los
3 Ma nia ka too ma ka rao 'ana fai kera, suli keerua daru ilia tii raoa guu 'ana saungai lana babale ki 'ana tede uri fofoli lae ai.
3 e acabou ficando ali para trabalhar com eles, porque a profissão de Paulo e a deles era a mesma, isto é, fazer barracas.
4 Ma nia ka bae fainia na toaa ki laona beu ni ofu lae 'ana Sabati ki, uri ka bulasia manatana toaa 'i Diu ki ma toaa 'i Grik ki lau guu.
4 E todos os sábados ele falava na sinagoga e procurava convencer os judeus e os não judeus.
5 Ma si kada sa Saelas fai sa Timotii keerua dao mai faasia 'i Masedonia, sa Bol ka luka na 'ana raoa nia. Ma 'ana kada ki sui guu nia ka faarongo 'ana Faarongoa Diana nee, ma ka toolangai folaa ai fuada kera Diu ki ne sa Disas nia naa ne na Kraes.
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da província da Macedônia, Paulo começou a dar todo o seu tempo para anunciar a mensagem. Ele afirmava aos judeus que Jesus é o Messias .
6 Ma 'ana kada kera olisi rakesasu 'ani nia, ma kera daka saea doo ta'ae ki suli nia, nia ka faatai fuada 'ana tafusi lana lolo ki faasia maku nia ki, ma ka bae 'urii fuada, “Lea kamolu si too 'ana mauria falu faasia God, bali kamolu naa nai! Nao lau na garo laa nau. Ma 'ita tari'ina ka oli 'alaa, nau kwai lea na 'aku siana toaa nao lau Diu ki.”
6 Mas alguns deles ficaram contra Paulo e o xingaram. Então, em sinal de protesto, ele sacudiu o pó das suas roupas e disse: — Se vocês se perderem, os culpados serão vocês mesmos. A responsabilidade não será minha. De agora em diante vou anunciar a mensagem aos não judeus.
7 Ma nia ka lea na faasi kera, ka lea ka too naa 'i luma tii waa nai nao lau Diu ne satana sa Taetas Diastas, na waa ne nia foosia lau gu God. Na luma nia too lau guu 'i ninimana beu ni ofu laa Diu ki.
7 Então ele saiu de lá e foi morar na casa de um homem chamado Tício Justo, um não judeu que adorava a Deus. A casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Ma sa Krisbas, na waa gwaungai 'ana beu ni ofu laa 'i seeri, nia ka manata mamana 'ana Aofia fainia na bara wela nia. Ma tai toaa 'oro lau guu 'i Koren, kera rongo bae lana sa Bol, ma kera daka manata mamana daka siuabu.
8 Crispo, que era o chefe da sinagoga, também creu no Senhor Jesus, e todas as pessoas da sua casa também creram. Muitas pessoas da cidade de Corinto ouviram a mensagem, creram e foram batizadas.
9 Sui lao tii fa rodo nai sa Bol ka suana tii fafaataia, ma na Aofia ka bae 'urii fuana, “Nao 'osi mau ma 'osi luka 'ana faarongo lada lae. Nao 'osi luka 'ana raoa 'oe.
9 Certa noite Paulo teve uma visão, e nela o Senhor disse:
10 Suli nau ku nii gwaku fai 'oe. 'Afitai ta waa ka ilia ta doo fua saketo lamu, suli na toaa nau ki da 'oro gwada lao maefera nena.”
10 porque eu estou com você. Ninguém poderá lhe fazer nenhum mal, pois muitas pessoas desta cidade são minhas.
11 Uri nai, sa Bol ka too 'i seeri sulia tii fa ngali ma ono madama ki lau uri toolangai lana bae lana God fua toae ki.
11 E Paulo ficou ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus àquela gente.
12 Ma 'ana kada ne waa 'inito 'i Rom 'e alua sa Galio ka gwaungai fua bali lolofaa 'i Gris, na toaa Diu ki kera daka koni, ma kera daka daua sa Bol, ma daka ngalia fua lao koot 'i naofana sa Galio.
12 Quando Gálio se tornou o governador da província da Acaia, os judeus se juntaram contra Paulo. Eles o agarraram, o levaram ao tribunal
13 Ma kera daka kwaali nia daka 'urii, “Sa wala nee nia ilili uri talai lana toaa ki uri kera daka foosia God 'ana birangaa ne 'e'ete faasia taki kameli ki ne.”
13 e disseram ao Governador: — Este homem está querendo convencer o povo a adorar a Deus de um modo que é contra a nossa
14 Ma si kada sa Bol dooria ka bae, sa Galio ka bae 'urii fua toaa Diu ki, “Lea sa kamolu toaa Diu ki molu olisusuu faafia tasi doo ne garo baita 'asia naa, tara nia manataa gwana uri nau ku fafurongoa baea kamolu.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Judeus, se isso fosse alguma falta grave ou um grande crime, seria justo que eu tivesse paciência para escutá-los.
15 Sui ma, na olisusuua kamolu nee, nia lea 'ana suli si baea ki, ma si satae doo ki, ma na taki kamolu ki tala'amolu lau gwana ne. Nia uri nai, molu tala 'olosia lau gwamolu. Suli nau nao kwasi dooria lau keto lamolu faafia doo 'uri nai ki.”
15 Mas, como é só uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam vocês mesmos. Eu não vou ser juiz nesses assuntos.
16 'Uri nai nia ka saea fuada sui guu uri kera daka lea nada fasi lao beu ni koot laa nai.
16 Em seguida os expulsou do tribunal.
17 'Ana kada nai, na toaa Grik ki daka daua sa Sostenes, na waa gwaungai 'ana beu ni ofu laa nai, ma kera daka kwae nia 'i maana beu ni koot laa nai. Ma sui, sa Galio ka nao si 'oga nia guu.
17 Então eles agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e o surraram diante do tribunal. Porém Gálio não se importou com isso.
18 Sa Bol ka too 'i Koren fai toaa manata mamana ki sulia tai fa dani 'oro lau. Sui nia fai sa 'Akuila fai ni Brisila daka faasia 'i Koren, kera daka faafolo lau gwada 'ana baru uri bali fera 'i Siria uri Senkria. Ma 'i nao sui fatai kera dafi faafolo faasia 'i Senkria, sa Bol nia sufi kokori 'ana ifuna uri ka faatainia tii alangaia nia ilia fua God.
18 Paulo ficou muitos dias com os cristãos em Corinto. Depois se despediu deles e embarcou num navio para a província da Síria, junto com Priscila e o seu marido Áquila. Antes de embarcar em Cencreia, ele rapou a cabeça como sinal de que havia cumprido uma promessa que tinha feito a Deus.
19 Kada kera dao 'i 'Efesas, sa Bol ka faasia ni Brisila fai sa 'Akuila, nia ka lea laona beu ni ofu laa kera toaa Diu ki.
19 Eles chegaram à cidade de Éfeso, e Priscila e Áquila ficaram ali. Paulo entrou na sinagoga e falou com os judeus.
20 Sui na toaa nai ki kera daka gania uri nia ka too lau fai kera, ma sui nia ka nao si ala faafia.
20 Então lhe pediram que ficasse com eles mais tempo, porém ele não quis.
21 'Uri nai nia ka lea lau gwana, nia ka bae 'urii fuada, “Lea sae na kwaidooria God fuaku, nau kwai oli lau mai siamolu.” Sui nia ka faafolo naa 'ana baru faasia 'i 'Efesas.
21 E, quando foi embora, disse: — Eu voltarei, se Deus quiser. Então Paulo embarcou e partiu de Éfeso.
22 Kada nia dao naa 'i Sisaria, nia ka lea lau uri 'i Durusalem, nia dao ka fale si baea diana fua na figua nia God 'i seeri. Sui nia ka oli lau gwana uri 'i 'Antiok.
22 Quando desembarcou em Cesareia, foi logo para Jerusalém. Ali ele fez uma curta visita à igreja e depois seguiu para Antioquia da Síria. A terceira viagem missionária de Paulo
23 Ma 'i burina nia too 'i 'Antiok sulia bara fa dani sui, nia ka lea naa lelea ka talua naa bali lolofaa 'i Geleisia ma 'i Frigia fua faangado lana na toaa da manata mamana ki.
23 Depois de ficar algum tempo em Antioquia, ele foi embora. Atravessou a província da Galácia e o distrito da Frígia, indo de um lugar para outro e animando todos os cristãos.
24 Si kada nai, tii waa 'i Diu satana sa 'Abolos, ne futa laona fera 'i 'Aleksandria, nia lea mai uri 'i 'Efesas. Ni nia na waa bae lana diana, ma nia ka filo diana lau guu 'ana Kekeda laa Abu.
24 Um judeu chamado Apolo, nascido na cidade de Alexandria, havia chegado a Éfeso. Ele falava muito bem e tinha um conhecimento profundo das Escrituras Sagradas .
25 Ma nia ka saitomana lau guu na birangaa Aofia, ma nia ka bae tetede ka faa toolangaidoo 'o'olo sulia sa Disas. Sui ta, na birangana siuabu laa bae sa Dion nia ilia 'ana waa ki gwana ne nia saitomana.
25 Era também instruído no Caminho do Senhor , falava com grande entusiasmo, e o seu ensinamento a respeito de Jesus era correto; porém conhecia somente o batismo de João.
26 Ma nia ka safali bae noniraa naa fua toae ki laona beu ni ofu laa nai. Ma si kada ni Brisila fai sa 'Akuila keerua daru rongo nia, keerua daru ka talaia uri luma keerua daru ka faatai diana lau 'ana faa toolangaidooa nai suli God siana.
26 Ele começou a falar com coragem na sinagoga . Priscila e o seu marido Áquila o ouviram falar; então o levaram para a casa deles e lhe explicaram melhor o Caminho de Deus.
27 Ma sa 'Abolos ka doori lea naa uri maefera 'i Koren lao bali lolofaa 'i Gris. Ma na toaa ne kera manata mamana ki 'i 'Efesas, kera daka kekeda kau fua toaa 'i Koren uri daka maasia gwale lana kada nia dao kau siada. Si kada nia dao naa siada, nia ka 'adomi diana 'asia naa 'ani kera toaa nai ki da manata mamana ki nunufana ade dianaa God.
27 Quando Apolo resolveu ir para a província da Acaia, os cristãos de Éfeso o animaram e escreveram cartas para os irmãos de lá, pedindo que o recebessem bem. Chegando lá, ele ajudou muito aqueles que, pela graça de Deus, haviam crido.
28 Nia ka dao tona toaa Diu ki ne kera da olisusuu fai nia, ma nia ka bae tetedea ka talu kera sui guu, suli nia 'e faatainia na Kekeda laa Abu ki ne faamamanea sa Disas nia na Kraes bae naa.
28 Pois Apolo, com argumentos fortes, derrotava os judeus nas discussões públicas, provando pelas Escrituras Sagradas que Jesus é o Messias .

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.