Atos 16
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVI
1 Sa Bol 'e lea ka dao 'ana maefera 'i Debii, sui nia ka tasa ka dao 'i Listra. Tii waa manata mamana ne satana sa Timotii ne nia too 'i seeri. Gaa nia sa Timotii na ai Diu ma na ai manata mamana lau guu. Aia, na maa nia sa Timotii na waa 'i Grik 'ana.
1 Chegou a Derbe e depois a Listra, onde vivia um discípulo chamado Timóteo. Sua mãe era uma judia convertida e seu pai era grego.
2 Na bara waisaasina nai 'i Listra ma 'i 'Aekoniam 'ana bali 'ana manata mamana lae, kera daka ele 'asia naa sulia ma daka saea nia waa birangana diana.
2 Os irmãos de Listra e Icônio davam bom testemunho dele.
3 Ma sa Bol ka 'iri'unga 'ana sa Timotii, suli 'e dooria sa Timotii ka lea kwaimani fai nia 'ana raoe uri toaa Diu ki nao dasi mamagutainia. Na toaa Diu nai ki kera too 'ana lolofaa nai da saitomana sui gwada ne maa sa Timotii na waa Grik 'ana ma ka nao si 'iri'unga guu 'ana sa Timotii.
3 Paulo, querendo levá-lo na viagem, circuncidou-o por causa dos judeus que viviam naquela região, pois todos sabiam que seu pai era grego.
4 Si kada sa Bol fai kera da lea daka liu 'ana maefere ki, kera daka bae sulia doo baki toa gwaungai ki ma 'aboosol ki 'i Durusalem da alu mai uri toaa nao lau Diu ki bae da manata mamana naa daka ade sulia.
4 Nas cidades por onde passavam, transmitiam as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém, para que fossem obedecidas.
5 Ma kera daka faangasia figua nia God ki, ma na toaa manata mamana ki daka 'oro ka 'idu 'afa dani ki sui gwana.
5 Assim as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número cada dia.
6 Ma sa Bol fai toaa kwaimani nia ki kera lea daka liu laona bali lolofaa 'i Frigia ma 'i Geleisia, suli na Anoedoo Abu 'e suusi kera nao dasi faarongo lau 'ana faarongoa diana nee lao bali lolofaa 'i 'Eisia.
6 Paulo e seus companheiros viajaram pela região da Frígia e da Galácia, tendo sido impedidos pelo Espírito Santo de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Si kada kera dao ninimana bali lolofaa 'i Maesia, kera daka sasi uri sae daka lea kau 'i Bitinia. Ma sui, na Anoedoo Abu bae sa Disas ka nao si faolomainia.
7 Quando chegaram à fronteira da Mísia, tentaram entrar na Bitínia, mas o Espírito de Jesus os impediu.
8 'Uri nai, kera daka tasa nada faasia 'i Maesia daka lea nada uri Troas.
8 Então, contornaram a Mísia e desceram a Trôade.
9 'Afa rodo nai kera da too 'i seeri, sa Bol nia suana tii fafaataia. Lao fafaataia nai, nia suana tii waa nai fasi bali lolofaa 'i Masedonia. Waa nai 'e uu ka ai kwai amasi mai ka 'urii, “'O lea mai uri Masedonia uri 'oko 'adomi kameli!”
9 Durante a noite Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia estava em pé e lhe suplicava: "Passe à Macedônia e ajude-nos".
10 Si kada sa Bol nia suana fafaataia nai sui, kameli meli ngali 'okodoo kameli ki meli ka lea naa uri bali lolofaa 'i Masedonia, suli kameli meli saitomana God nia doori kameli uri meli ka lea meli ka faarongo lau guu 'ana faarongoa diana nee fua toaa nai ki seeri.
10 Depois que Paulo teve essa visão, preparamo-nos imediatamente para partir para a Macedônia, concluindo que Deus nos tinha chamado para lhes pregar o evangelho.
11 Sui kameli meli ka faasia 'i Troas meli ka tae lao baru meli faa uua selo meli ka faafolo naa uri auaua 'i Samotres. Sui tio dani meli ka lea lau uri 'i Niabolis.
11 Partindo de Trôade, navegamos diretamente para Samotrácia e, no dia seguinte, para Neápolis.
12 Too 'i seeri meli ka lea na tala 'i tolo uri 'i Filibae, na maefera nai na maefera baita fua lolofaa 'i Masedonia ne toaa Rom ki da saungainia daka too ai. Kameli meli ka too seeri suli ta bara fa sato lau sui meli kafi lea lau.
12 Dali partimos para Filipos, na Macedônia, que é colônia romana e a principal cidade daquele distrito. Ali ficamos vários dias.
13 Aia, 'ana Sabat kameli meli lea faasia 'i see, meli ka lea na uri ninimana tii kafo nai, suli meli manatoi sae si kula kera toaa Diu ki fua foa lae 'e nii seeri. Sui, kameli ka gooru saegano meli ka bae naa fua 'aini keni nai da koni 'i seeri.
13 No sábado saímos da cidade e fomos para a beira do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com as mulheres que se haviam reunido ali.
14 Tii ai 'ana ai nai ki da fafurongoa bae lameli 'i seeri ne ni Lidia. Nia ai faasia maefera baita 'i Taeataera. Nia ai kai saungainia maku gogosala ni foli lana ki ma na ai ni foosi lana God lau guu. Na God 'e 'ifingia manata lana ni Lidia ka 'ifi uri ade lae sulia si baea nai sa Bol 'e bae sulia nai.
14 Uma das que ouviam era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, vendedora de tecido de púrpura, da cidade de Tiatira. O Senhor abriu seu coração para atender à mensagem de Paulo.
15 'Uri nai guu, ni nia fai bara wela nia sui guu daka siuabu tiifau naa. Ma nia ka bae fifii na fuameli ka 'urii, “Lea sa molu faamamanea naa ne nau ku manata mamana naa 'ana Aofia, nau ku dooria molu lea mai molu ka too 'i luma nau.” Kameli meli ka too naa 'i luma nia suli bae lana nai.
15 Tendo sido batizada, bem como os de sua casa, ela nos convidou, dizendo: "Se os senhores me consideram uma crente no Senhor, venham ficar em minha casa". E nos convenceu.
16 Tii si kada meli lea uri tii si kula ni foa laa nai, meli toda 'ana tii saari nai anoedoo ta'aa 'e burosi nia. Gwa ai ni rao tatakwai lae nai, na anoedoo ta'aa nai adea nia ka faarongo 'ana doo ki 'i nao sui dafi fuli ki. Na ai nai ka ngalia malefo oro 'asia naa fua waa baita nia nai 'ana rao lae 'ana doo nai.
16 Certo dia, indo nós para o lugar de oração, encontramos uma escrava que tinha um espírito pelo qual predizia o futuro. Ela ganhava muito dinheiro para os seus senhores com adivinhações.
17 Ma na wela keni nai ka lea na buri sa Bol fai kameli ma ka kokoo baita ka 'urii, “Na toa nee, toa da rao fua God 'initoa tasa nee ne. Kera ne da faarongo kamolu 'ana doo ne God ilia uri faamauri lamolu.”
17 Essa moça seguia a Paulo e a nós, gritando: "Estes homens são servos do Deus Altíssimo e lhes anunciam o caminho da salvação".
18 Nia ilia doo nai 'ana kada 'oro ki lelea sa Bol ka rongo toi ka ta'aa 'asia naa, nia toriabulo kau ka bae 'urii fua anoedoo ta'aa nai, “'Ana satana sa Disas Kraes, nau ku saea 'oe ruu mai faasia wela keni nee!” Si kada nai ua guu, na anoedoo ta'aa nai ka ruu na mai 'i maa.
18 Ela continuou fazendo isso por muitos dias. Finalmente, Paulo ficou indignado, voltou-se e disse ao espírito: "Em nome de Jesus Cristo eu lhe ordeno que saia dela! " No mesmo instante o espírito a deixou.
19 Na waa baita ki fua saari nai kera da saitomana na raoa nai talana anoedoo nai 'e sui naa ma ka nao dasi ngali naa tasi malefo uria, kera daka daua sa Bol fai sa Saelas daka tara keerua na kau siana toa gwaungai ki maana usie.
19 Percebendo que a sua esperança de lucro tinha se acabado, os donos da escrava agarraram Paulo e Silas e os arrastaram para a praça principal, diante das autoridades.
20 Kera daka talai keerua naa siana Madistret 'i Rom ki. Ma daka bae 'urii, “Na roo waa neki, keerua roo waa Diu ki ne daru safalia firua nee laona fera kolu nee.
20 E, levando-os aos magistrados, disseram: "Estes homens são judeus e estão perturbando a nossa cidade,
21 Keerua daru toolangaidoo suli birangaa nao si lea suli taki kolu ki ne. Suli kolu toaa Rom ki 'afitai 'asia naa kolu ka ili sulia birangaa keerua!”
21 propagando costumes que a nós, romanos, não é permitido aceitar nem praticar".
22 Aia, na toaa 'oro nai da koni 'i seeri daka koni na faafi keerua sui guu. Ma na Madistret ki daka saea fua toaa ni omee ki uri daka karia naa maku sa Bol ma sa Saelas ki, ma kera daka nangasi keerua naa.
22 A multidão ajuntou-se contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que se lhes tirassem as roupas e fossem açoitados.
23 Burina kera da nangasi baita 'ani keerua, kera daka alu keerua naa laona lookafo. Sui, kera daka saea fua waa nai fofolo suusia lookafo nai uri ka fonoki ngasi suusi keerua.
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu instrução para vigiá-los com cuidado.
24 Ma na waa fofolo nai nia ka rongo sulia si baea nai, nia ka talai keerua lea ka alu keerua ua guu lao kadaluma lalo nai, sui ka silifainia 'aedaru ki matangana aba ai nai ki daka ala ngasi faafida.Na nununa sa Bol fai sa Saelas ne kera baki faafia 'ae daru.|src="LB00337B_892x720_580x468.jpg" size="col" ref="'Aks 16:24"
24 Tendo recebido tais ordens, ele os lançou no cárcere interior e lhes prendeu os pés no tronco.
25 Aia, dao bobola fainia tofungana rodo, sa Bol fai sa Saelas keerua daru ka foa ma daru ka nguu ni tango lana 'adarua God. Ma na toa ne da too lau guu laona lookafo nai daka fafurongo keerua naa.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas estavam orando e cantando hinos a Deus; os outros presos os ouviam.
26 Da tona boroi, na anuanu baita nai ka 'igia naa lookafo nai, ma na ngado lana luma nai boroi ka 'igi sui naa. Ma na babe ki 'ana luma nai daka 'ifi tiifau naa. 'I seeri, na seni nai ki 'abana toaa nai ki laona lookafo nai daka luke tiifau naa fasi 'abada ki.
26 De repente, houve um terremoto tão violento que os alicerces da prisão foram abalados. Imediatamente todas as portas se abriram, e as correntes de todos se soltaram.
27 Na waa ni fofolo nai 'e ada ka suai mae ki da 'ifi tiifau gwada, ma ka manata toi sae na toa baki da kani faafida bae da saka tiifau naa. Nia ka lafua mai 'ila ni firu nia nai sa kai saumaeli nia naa 'i tala'ana ai, suli 'e saitomana na waa gwaungai nia ki dai saungi nia lea toa nai ki da tafi mamana naa.
27 O carcereiro acordou e, vendo abertas as portas da prisão, desembainhou sua espada para se matar, porque pensava que os presos tivessem fugido.
28 Sa Bol ka ai baita ka bae 'urii, “Nao 'osi ade ta doo uri nai 'ani 'oe tala'amu! Kameli too sui gwamelia nee!”
28 Mas Paulo gritou: "Não faça isso! Estamos todos aqui! "
29 Na waa fofolo nai ka saea kau waa ki daka ngali mai kwesu fuana, sui nia ka ruu susuala kau ma ka mau ka lelebe naa. Ma nia ka lae kau ka booruru naa 'aena sa Bol fai sa Saelas.
29 O carcereiro pediu luz, entrou correndo e, trêmulo, prostrou-se diante de Paulo e Silas.
30 Sui nia ka talai keerua naa uri maa ka ledi keerua naa. Ka 'urii, “Nee wala roo waa baita neki, tee gu ne nau kwai ilia uri God ka faamauri nau?”
30 Então levou-os para fora e perguntou: "Senhores, que devo fazer para ser salvo? "
31 Keerua luua daru ka 'urii, “'O manata mamana 'ana sa Disas na Aofia, uri God ka faamauri 'oe, 'oe fai bara wela 'oe sui guu.”
31 Eles responderam: "Creia no Senhor Jesus, e serão salvos, você e os de sua casa".
32 Sui keerua daru ka faarongo nia fai bara wela nia sui naa 'ana bae lana Aofia, ma kera daka manata mamana naa.
32 E pregaram a palavra de Deus, a ele e a todos os de sua casa.
33 'Ana si kada rodo nai 'ua guu, na waa fofolo nai ka talai keerua ka taufia naa mae maala keerua ki 'i nonida. Sui, nia fai toaa nia ki daka 'ali'ali daka siuabu ua guu.
33 Naquela mesma hora da noite o carcereiro lavou as feridas deles; em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Sui nia ka talaia sa Bol fai sa Saelas daka lea naa 'i luma nia ka sangoni keerua naa. Ma nia fai 'aebara nia daka ele 'asia naa suli da manata mamana 'ana God.
34 Então os levou para a sua casa, serviu-lhes uma refeição e com todos os de sua casa alegrou-se muito por haver crido em Deus.
35 Sui 'i 'uubongi naa, na Madistret nai ki 'i Rom daka faarongoa waa baita ki 'ana omee kera daka 'urii, “Molu lea molu ka faarongoa waa ni fofolo ki uri daka 'olosia roo waa baki uri daru ka lea 'adaru 'i maa fasi laona lookafo.”
35 Quando amanheceu, os magistrados mandaram os seus soldados ao carcereiro com esta ordem: "Solte estes homens".
36 'I seeri, waa ni fofolo nai ka faarongoa sa Bol ka 'urii, “Na Madistret ki da saea mai sa Saelas fai 'oe muru lea na 'amurua fasi lao lookafo nai. Nia uri nai, muru lea aroaro na 'amurua nai.”
36 O carcereiro disse a Paulo: "Os magistrados deram ordens para que você e Silas sejam libertados. Agora podem sair. Vão em paz".
37 Sui, sa Bol ka bae 'urii fua waa baita nai ki 'ana omee, “Kera nao dasi didi kaaria guu uri sui fatai dafi saea daka nangasi kaaria 'i maana waa 'oro ki, ma sui dafi alu kaaria laona lookafo. Ma sui kaaria roo waa 'i Rom ki lau gu ne. 'Uri nai tama, kera 'afitai daka agwatainia gwada ifingi lamiri 'i maa 'urii nai! Kaaria dooria fua Madistret ki daka tala lea 'ua gu mai seki daka talai kaaria 'ada kau uri maa!”
37 Mas Paulo disse aos soldados: "Sendo nós cidadãos romanos, eles nos açoitaram publicamente sem processo formal e nos lançaram na prisão. E agora querem livrar-se de nós secretamente? Não! Venham eles mesmos e nos libertem".
38 Na waa baita nai ki 'ana omee daka faarongoa naa Madistret nai ki 'ana si baea nai. Kada kera rongo ne sa Bol fai sa Saelas keerua roo waa 'i Rom ki lau guu, kera daka mau 'asia naa.
38 Os soldados relataram isso aos magistrados, os quais, ouvindo que Paulo e Silas eram romanos, ficaram atemorizados.
39 Ma daka lea mai sia daru daka bae kwaimantai na fuadaru. Sui kera daka talai keerua na mai faasia laona lookafo nai, daka bae 'urii fuadaru, “Ii 'e, muru lea na 'amuru fasi seki roo waa.”
39 Vieram para se desculpar diante deles e, conduzindo-os para fora da prisão, pediram-lhes que saíssem da cidade.
40 Kada sa Bol fai sa Saelas daru ruu faasia lookafo, keerua daru ka lea na luma ni Lidia. Keerua daru ka dao tona lau guu toaa manata mamana ki 'i seeri, ma daru ka bae lau guu sulia si baea ni kwai'adomi lae ki fuada. Uri nai sui keerua daru ka lea naa fasi seeri 'i Filibae.
40 Depois de saírem da prisão, Paulo e Silas foram à casa de Lídia, onde se encontraram com os irmãos e os encorajaram. E então partiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.