Marcos 4
Barasana-Eduria NT (BSN_TBL) vs AAI
1 Quẽna ʉtabʉcʉra tʉ ejacõari, masare gotimasioñuju Jesús. Masa jãjarãbʉsa ĩna rẽjaquearo ĩacõari, cũmuajʉ vasãjacõari, rujiyuju Jesús. Masajʉama, ʉtabʉcʉra tʉ ñañujarã ĩna.
1 Iban maiye Jesu harew Galilee sisibinamaim ana bai’ubaiyen bai tit. Sabuw i himour kwanekwan imih i wa afe’en yen mare naatu sabuw harew sisibin dones yan himarir
2 To bajicõari, cojo queti me tʉoĩacõari, “Ado bajiro bajisere bajiro bajiaja” ĩnare yigotigʉ ñari, ado bajise gotiyuju:
2 naatu i oroubonamaim sawar moumurih na’in i’obaiyih eo.
3 —Adi queti mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa. Sĩgʉ̃ oterimasʉ vesejʉ ote ajere otegʉ vacʉmi.
3 “Kwananowar! Masaw bowayan ana masawamaim ub tanumamih in.
4 Vese ejacõari, ote ajere ĩ reabaterone, gajeye maajʉ vẽjaquearoja. To bajiri minia ejacõari, tire bareacõarãma ĩna.
4 Naatu ana ub tata’asi’asiy ana maramaim ub afa i ef yan hira’iy, naatu mamu hina hibow hi’aa.
5 Gajeyema, gʉ̃ta joejʉ reajeoroja. Tijʉ, mojoroaca sita ti ñajare, guaro ti judidaboajaquẽne, muiju, asisĩocõagʉ̃mi. To bajicõari, oco manijare, sĩnireacoatoja ti.
5 Ub afa i karakarar yan kamar men gagamin yanamaim hira’iy, naatu saisewat hikuboubunih hiyen, anayabin me kikimin baban inu’in.
6 — ausente —
6 Imih veya yen rararan ana mar ana fora’abinamaim, nati ub hikukubounih i hi’arat himorob, anayabin ah wairoron i men ra’iy me babanika.
7 Gajeyema, jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaquearoja. To bajicõari, ti judiboajaquẽne, jotajʉa bʉcʉaveocoatoja ti. To bajiri rica cʉtibetoja ti.
7 Ub afa i fotan kokor wanawanan hira’iy, naatu ro’oh men matar, anayabin fotan yen fafa rab isuk.
8 Gajeyema, sita quẽnarojʉ vẽjaquearoja. To baji, judibʉcʉacõari, quẽnase ñacõari, jairo rica cʉtiroja. Cojotõ, treinta ñaricari rica cʉtiroja. Gajetõ, sesenta ñaricari, gajetõ, cien ñaricari rica cʉtiroja.
8 Baise ub afa i me gewasin yan hira’iy, naatu hikubounih hiyen hibiw, afa i magamagar 30 na’atube, afa i rubirubih 60 na’atube, naatu afa i hiwai re 100 na’atube.”
9 Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur nanowar ininotanot.”
10 Tijʉ bero, Jesús sĩgʉ̃ne ĩ ñaro, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã, gãjerã ĩre ajisʉyarã rãca ĩ tʉ rẽjacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã: —¿Gotimasiore queti yʉare mʉ gotise, no yire ũni ñati ti? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
10 Jesu akisin ma’am ana maramaim ana bai’ufununayah nah 12 naatu sabuw afa iyab tur hinonowar hina hibatiy oroubon anayabin so’ob isan.
11 To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ: —“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona, yʉa ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” ĩna yimasibeticatire Dios sʉorine ajimasiaja mʉama. To bajiboarine gãjerãjʉama, Dios ĩ bojabetijare, tire ajimasibeama.
11 Naatu iuwih, “God ana aiwob ana buriburin i hibai kwa hit. Baise iyab no ufunamaim tema’am sawar etei i boro oroubonamaim hina’uwih.
12 To bajiri, gotimasiore queti rãca gotimasioaja yʉ, ado bajiro bajirã ĩna ñajare: Adi macarʉcʉroaye rĩrene tʉoĩarã ñari, yʉ yiĩosere ĩacõari, to yicõari, yʉ gotisere ajicõari, “To bajiro manire yigotigʉ yami”, manire yimasibeama. To bajiro bajirã ñari, rojose ĩna yisere tʉoĩavasoacõari, “Yʉare masirioya”, Diore yisẽnibeama. To bajiri yirẽto ecobosabetirʉarãma ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús.
12 Saise,
13 Bero, quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Oterimasʉ ĩ bajire quetire mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasibetijama, gajeye yʉ gotirotire quẽne ajimasimenaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
13 Naatu Jesu i’uwih, “Kwa iti oroubon naniyan men kwanabaib na’at oroubon afa auman naniyah boro mi’itube kwanaso’ob?
14 To yigʉne, ado bajiro ti quetire ĩnare gotirẽtobuyuju Jesús: —Oterimasʉma, yʉ gotimasisere gotimasiocudirimasʉre bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi.
14 Masaw bowayan i God ana tur ub na’atube ta’asiy re.
15 Ote aje, maajʉ vẽjaquearere, minia ĩna barere yʉ yijama, “Ʉjʉ Dios quẽnaro ĩ yirona ĩna ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” yʉ yigotimasiosere ĩna ajiboasere, vãtia ʉjʉ ejacõari guaro ĩ masiriosere yigʉ yibʉ yʉ —yiyuju.
15 Sabuw afa i ub ef yan ta’asi’asiyen hire’erebe, God ana tur tenonowar ufunamaim, Satan boro nan abisa re hai yawasamaim tatanum boro nabosair.
16 —Gʉ̃ta joejʉ vẽjaqueacõari, guaro judibʉcʉaboarere, muiju ĩ asisĩorere yʉ yijama, yʉ yere ajicõari, quẽnaro variquẽnase rãca ajirã ñaboarine, yoaro mene tire ĩna quejerotire, to yicõari, yʉ gotisere ajirã ĩna ñajare, gãjerã rojose ĩnare ĩna yijama, yoaro mene yʉ ocare ĩna ajitʉjarotire yigʉ yibʉ.
16 Afa i ub karakarar yanamaim hire’erebe, tur gewasin tenonowar ana veya i boro matah nakabiy ereyasisir auman hinab.
17 — ausente —
17 Baise i an wairoroh en, imih boro men maninaka nawainabih, anayabin tur gewasin hibaib isan ahay waf naatu bai’akir kakafin wanawanan hinarur ana maramaim i boro saisewat hinare.
18 Jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaqueacõari, judiboarere jotajʉa ti bʉcʉaveorere yʉ yijama, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, adi macarʉcʉro ti bajisejʉare tʉoĩarejairã ñari, to yicõari, gajeyeũni bojatʉoĩarã ñari, yʉ yejʉare ĩna tʉoĩatʉjacõari, yʉ bojarore bajiro yimenare yigʉ yibʉ yʉ.
18 Naatu baise ub afa i fotan kokor wanawanan hire’erebe, i tur gewasin tenonowar,
19 — ausente —
19 baise i hai yababan biyah ana yasisir isan, totobuyoy ana baitenbibiren, naatu hai kok sawar ta ta men gewasih erun, tur gewasin hai yawasamaim erabirab, imih men ebiwamih.
20 Sita quẽnarojʉ vẽjaqueare judibʉcʉacõari, quẽnase rica cʉtirere cojotõ treinta ñaricari, gajetõ sesenta ñaricari, gajetõ cien ñaricari rica cʉtirere yʉ yijama, yʉ gotmasiosere ajimasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã yʉ ocare ĩna gotimasiose sʉori, gãjerã masa quẽne yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ yibʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
20 Naatu sabuw afa i ub me gewasin yanamaim hire’ere’ebe, tur hinowar hibasit hibai naatu hai yawasamaim ro’on matar, afa i 30, afa 60, naatu afa i 100.”
21 Quẽna gaje queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mani. Tiare jẽocõari, “Ñajediro ti vianare ʉ̃jʉbusuato” yirã, vecajʉ jeorãja mani. Tire bajiro bajiaja yʉ gotimasiose. “Ajimasibeticõato masa” yigʉ me, to bajise ĩnare gotiaja yʉ. “Quẽnaro riojo ajimasiato masa” yigʉ, gotirũgũaja.
21 Naatu i’uwih, “Kwa ramef kwabito’ab i noukwatamaim kwatatarafut? O gem babanamaim kwaya’iyai? Ai ana sisikofamaim kwasisikof?
22 Dios sʉorine masa ĩna ajimasibeticati jediro, quẽnaro ajimasirʉarãma.
22 Anayabin sawar abisa baibunuwenamaim ti’inu’in boro hinagatur, naatu sawar abisa wa’iwa’irih ti’inu’in boro hinatit hinibebeyan.
23 Tire, mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
23 O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar inanot!”
24 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa. Mʉa ajitirʉ̃nʉrũtuatore bajirone “Bʉtobʉsa ajimasiato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi Dios. Rẽtobʉsaro mʉare ĩ ejarẽmose ñajare, variquẽnarʉarãja mʉa.
24 Ibanak iuwih maiye, “Kwananowar gewas! O sabuw kufufufunih na’atube, nati fufun ta’imonamaim boro God o nafufuni, baise boro afe’enamaim naya’abar auman nafufuni.
25 To bajiri, no bojagʉ Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Quẽnarobʉsa ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere cõarʉcʉmi Dios. Gãjirema, ĩre ajigʉ ñaboarine, ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉbetijare, Dios ĩ rotise sʉorine ĩ ajimasiboasere masiriticõarʉcʉmi ĩ. To bajiri Diore masibetimasucõarʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
25 Yait aurin ema’am boro afe’en hinaya’abar hinitin, yait aurin en, abistanawat biyan ti’inu’in boro hinabosair.”
26 Quẽna ado bajiro masare gotimasioñuju Jesús: —No bojarã, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirãma, yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉñarã rĩne, ĩ sʉorine bʉtobʉsa ĩre bajiro quẽnaro yirã ñarũtuarʉarãma. To bajiro ĩna bajijama, ote aje ti judibʉcʉatore bajiro bajiama. Oterimasʉ otegʉmi.
26 Ibanak eo maiye, “God ana aiwob i orot ub me yan tatanum na’atube.
27 Otecõari, tocãrãca ñamiri, ʉ̃mʉari quẽne, ĩ cãnijaquẽne, ĩ cãnibetijaquẽne, no yibetoja ĩ otere. Ĩ codetirʉ̃nʉcõa ñabetiboajaquẽne, ti masurione judicõari, bʉcʉatoja. Ti bʉcʉamʉjasere, “Ado bajiro bʉcʉatʉsajʉ ti” yimasibetiboajaquẽne, bʉcʉamʉjacoatoja ti.
27 Fai mar in emimisir, i men so’ob ub i mi’itube kuboun yen erara’at.
28 Ĩ otere ti masurione judiroja ti. Rĩjoro rujasaviaca judisʉoroja. Bero, bʉcʉamʉjacõari jũ cʉtiroja. To bajicõari rica cʉtiroja.
28 Me akisin ub ituw eyey, wantoro’ot i boro nakufufun, naatu naiwan nayai, imaibo boro niw ro’on namatar.
29 Ti bʉcʉaro ĩacõari, juagʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
29 Naatu sanabey ibiyamur ana maramaim, masaw bowayan boro ana nikok nab natit nan natar.”
30 Quẽna ado bajiro gotiyuju Jesús: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja:
30 Naatu ibanak eo maiye, “God ana aiwob boro abisa’amaim tanayai tanao, o oroubon boro menatanamaim tanakubuna kwananowar?
31 Sĩgʉ̃ ĩ ya vesejʉre mostaza ajea otegʉmi. Gajeye ote aje rẽtoro rʉjaricaca ñaroja ti, mostaza ajeaca.
31 I ana itinin i momor ro’on kikimin maiyow na’atube, tafaramamaim iti ro’on i kikimin maiyow o boro me yan inatanum.
32 To bajiri ĩ oterica mojoricaca ñaboarine, ti judibʉcʉacoajama, ote yucʉ́ri rẽtobʉsaricʉ jairicʉ ñaroja tiʉ. Jairicʉ ti ñajare, tiʉ rʉjʉrijʉ minia ĩna ria cʉtirotijʉrire quẽnorãma ĩna —yigotimasioñuju Jesús.
32 Baise inatatanun ufunamaim, boro nara’at nayen masaw etei nanatabir, ai gagamin famefamen auman namatar, naatu famenamaim mamu boro hinan hinabatar.”
33 Gotimasiore queti rãca rĩne ĩnare gotimasiorũgũñuju Jesús, “Ĩna ajimasiro cõro ajimasiato” yigʉ. To bajiro yicõari, ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, quẽnaro ĩnare gotirẽtobujeocõañuju.
33 Oroubon maumurih na’in iti na’atube imaim binan sabuw hima hinowar, saife isah tirerereb naniyan hitab.
34 — ausente —
34 Sabuw isah i oroubonamaim eo hinonowar, baise nabinamaim oroubon hai yabih i ana bai’ufununayah eo hinonowar.
35 Tirʉ̃mʉ muiju ĩ rocasãro, ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Gajejacatʉajʉ jẽajaro mani —ĩnare yiyuju Jesús.
35 Nati veya ta’imon ana rabirab, i ana bai’ufununayah iuwih, “It i boro tanarabon harew rounane.”
36 To bajiri jãjarã masa Jesúre ajirã ejarãre, ĩ sãñaricũmuajʉne ĩ buerimasa rãca ĩnare jẽaveocoasujarã. To bajiri, gaje cũmuariana quẽne, ĩnare jẽasʉyasujarã.
36 Ana bai’ufununayah hire wa i afe’en ma’amamaim hisra’at. Naatu wa afa i nati’imaim auman hibatabat.
37 To ĩna jẽatone, bʉto mino vasuju. To bajicõari, bʉto sabeyuju. Ti saberone, cũmua sagueca yiro, rujacoarʉayuju.
37 Hirarabon wowog tafair tit, naatu yabat misir, harew wa wanawanan iwan yen awan kakaratan. Wa yabat wanawanan run|alt="boat in storm" src="CN01707B.TIF" size="col" loc="Mrk 4.37" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.37"
38 To ti bajiboajaquẽne, rʉjoa tutuoriajʉ rãca ĩ rʉjoare tutuocõari, cãnisãñañuju Jesús, cũmua gʉdejʉ. Ĩ cãniro ĩacõari, ĩre yujioyujarã ĩna: —Yʉa ʉjʉ, ¡rujareana yaja mani! ¿“To bajiro ti bajijama, quẽnacõaroja”, yati mʉ? —ĩre yiyujarã ĩna.
38 Jesu wa uranane ukwarin kunuwar yara’ah matan fot inu’in. Ana bai’ufununayah hibunibun misir hiu, “Bai’obaiyenayan it morob isan men kunotanot?”
39 To bajiro ĩna yirone, —¿No yirã bʉto güiati mʉa? “Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩabeaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús. To yigajanocõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —¡Mino tʉjaya! ¡Sabese quẽne tʉjaya mʉa! —yiyuju Jesús. To ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne, sabebesuju yuja.
39 Misir wowog naatu yabat kwarar eo, “Kwanutanub! Kwa’inbaibinub!” Naatu wowog morob ra’iy nuwarob eafuw.
40 — ausente —
40 Ana bai’ufununayah iuwih, “Aisim kwabirubir? Kwa men kwabitumatum?”
41 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, bʉto güicõa ñañujarã ĩna. To bajiri, ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã: —¿Ñimʉ ũgʉ̃ masʉ ñati ãni? Minore, to yicõari, sabesere ĩ tʉjarotijama, ĩre ajiaja —gãmerã yiyujarã Jesús buerimasa.
41 Ana bai’ufununayah hibir naatu taiyuwih hibabatiyih, “Iti orot i yait? Wowog naatu yabat hairi fanan hibai!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.