Marcos 13
Barasana-Eduria NT (BSN_TBL) vs AAI
1 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñar'i, budiasuju Jesús ĩ buerimasa rãca. To ĩ ũmato bajirone, ado bajiro ĩre gotiyuju ĩ buerimasʉ: —¡Gotimasiorimasʉ, ĩaña! Quẽnarivi ñaja. Gʉ̃ta quẽnase rãca quẽnaro quẽnoñuma ĩna —Jesúre ĩre yiyuju.
1 Jesu Tafaror Bar bihamiy ana veya, ana bai’ufununayah orot ta eo, “Bai’obaiyenayan kwi’itin! Kabay gewagewasin maiyow naatu bar hiwowowab ana’itin gewasin maiyow.”
2 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Jairivi ti ñaboajaquẽne, mʉa ĩarivi ñaro cõrone cagueroca ecorʉaroja. To bajiri adi viaye gajea gʉ̃ta joere gajea jesabeticõarʉaroja —ĩre yiyuju Jesús.
2 Jesu iya’afut eo, “Iti bar gagamin kwi’i’itin boro men kafa’imo kabay ta ana efanamaim kwana’itinimih, etei boro nihururuw nara’iy nasawar.”
3 Tijʉ bero, Olivo vãme cʉti buro joejʉ rujiyuju Jesús. Ti buro riojojʉa ñañuju Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi. To ĩ rujirone, gãjerã ĩna mano ĩacõari, ĩ buerimasa, Pedro, Santiago, Juan, to yicõari Andrés, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna: —¿Divato cagueroca ecoroti Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Jesús ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasirãti yʉa? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Adi macarʉcʉro jediato yaja”, yimasirãti yʉa? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.
3 Jesu yen in Olive Oyaw tafan Tafaror Bar batabat rounane imaim mare ma’am basit Peter, James, John naatu Andrew wa’iwa’iramaim hina biyan hitit,
4 — ausente —
4 hibatiy, “Kuo anowar mar boro biy iti sawar hinamatar? Naatu ina’inanen boro abisa ni’obaiyi ana so’ob veya ina ebiyubin.”
5 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Roori ñarʉarãja mʉa, “Socarãne, gãjerã manire yitoroma” yirã.
5 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Mata toniwa’an men yait ta nan nikubibiruwimih.
6 Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã. To bajiro ĩna yisocasere jãjarã masa ĩnare ajisʉyaboarʉarãma.
6 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu’uban iti!’ Naatu moumurih maiyow boro hinanawiyih hai ef hinasair.
7 To bajicõari, mʉa tʉana, to yicõari, gajeroana quẽne, gãjerã rãca ĩna gãmerã sĩasere ajirʉarãja mʉa. Tire ajicõari, güibetirʉarãja mʉa. “Bajirʉaroja” Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja. To bajiro ĩna gãmerã yiñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro jediro me bajirʉaroja.
7 Baiyow nidun iti yubinamaim o ef yokamaim kwananonowar men kwanabir, sawar iti na’atube boro hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i natit.
8 Cojo sitana gaje sitana rãca gãmerã sĩarʉarãma. Bʉto sita saberʉaroja. To yicõari, cojo maca me ñioñarʉaroja. To bajiri, rojose tãmʉosʉorʉarãma masa. Ĩna tãmʉose rẽtobʉsaro rojose tãmʉoroana yirãma yuja.
8 Tafaram ta boro namisir tafaram ta hairi hiniyow, aiwob ta boro aiwob ta hairi hiniyow. Nati’imaim iriyoy tafaram etei boro nab, naatu baimar kakafin boro namatar. Iti sawar hinamamatar i babin taubumih kek ebobotukwar na’atube.
9 Quẽnaro tʉoĩama mʉa: Mʉare ñejecõari, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. Tojʉ mʉare bajerʉarãma. To yicõari, yʉ ocare mʉa gotimasiojare, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To bajiro mʉare ĩna yijare, yʉ oca quẽnasere ĩnare gotirʉarãja mʉa.
9 Kwa i kwanakaifi gewas mata toniwa’an, kwa boro hinafatumi naatu hinabuwi kwanan baibabatiyi isan, Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi, bonawiyenayah hai ukwarih naatu aiwob nahimaim kwanabat ayu wabu’umaim tur Gewasin hai tur kwana’owen.
10 Tire adi macarʉcʉro ñarã masa ñaro cõrone gotimasiojeo ecorʉaroja.
10 Baise wan tur gewasin tafaram wanawanan sabuw etei isah kwanabinan.
11 Mʉare ñejecõari, ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaejaro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibeja mʉa. “Ñagõña” mʉare ĩna yirirĩmarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro gotirʉarãja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
11 Naatu hinafatumi baibabatiy isan kwananan men tur isan kwaniyababan kwanabirumih, tur o ana veya abisa a notamaim etitit i kwanao, anayabin men kwa kwao’omih, baise Anun Kakafiyin.
12 Quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Yʉ yere ajiterãre güiose ĩna yisere ĩarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ rĩa ñaboarine, “Ĩnare sĩato” yirã, ñejerotirʉarãma ĩna. To yicõari, jacʉa quẽne, “Yʉa rĩare sĩato” yirã, ĩna rĩare ñejerotirʉarãma. Ĩna rĩajʉa quẽne, ĩna jacʉare ajijũnisinicõari, gãjerãre sĩarotirʉarãma ĩna.
12 “Oro’orot boro taiyuwih taituwah babah hinao hinamorob, regaregah boro natunatuh babah hinao hinamorob, kek boro hinitafasar hinah tamah babah hinao hinamorob.
13 Yʉ ocare mʉa goticudijare, jediro masa mʉare ĩaterʉarãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenarema, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varoti ñaboarere ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios —ĩnare yiyuju Jesús.
13 Sabuw etei boro hinifa’ifa’i anayabin ayu isou, baise orot yait nabatabatkikin yomaninamaim boro yawas nab.
14 Quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Adi macarʉcʉro jedirirodo, sĩgʉ̃, “Diore rʉ̃cʉbʉobeticõato ĩna” yigʉ, Dios ĩ bojabetire yirʉcʉmi. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ ñasere masirʉarãja mʉa. (Yʉ, Marcos, adi paperare Jesús ĩ gotisere yʉ ucasere ĩacõari, ajimasiña.) To bajiri Dios ĩ bojabetire ĩ yisere ĩacõari, “Jerusalén maca ti jedirotirʉ̃mʉ cõñaro bajiaja”, yimasirʉarãja mʉa. To bajiro bajirirʉ̃mʉ Judea sitana gʉ̃tayucʉjʉ guaro rudicoajaro ĩna.
14 “Gurugurusen ana sawar itinin birubir kakafin marasika nati’imaim men batabat boro nabatabat kwana’i’itin ana veya, sabuw iyab Judea tema’am boro hinabihir hin oyawamaim hinatit, o yait kubiyab iti tur anayabin i naso’ob.
15 Sĩgʉ̃ ĩ ya vi joejʉ jesagʉma, rujiacõari, ĩ ya vi jubeajʉ gajeyeũni ñasere juaátĩmabetirʉcʉmi.
15 Orot yait ana bar afe’en ema’am men narubir o nare ana bar wanawanan narun ana sawar nabow.
16 Gãji, vesejʉ moañagʉ̃, ĩ ye sudire juagʉ tudiatĩmabetirʉcʉmi, rujarĩmarone yʉ ejaroti ñajare.
16 Orot yait ma masaw ebob men namatabir bar ana faifuw nabaimih,
17 Rõmia macʉ sãñarã, ũjurã cʉorã quẽne, rojose tãmʉorʉarãma ĩna, ũmatĩmabetica yirã.
17 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu kek tibitotomanen boro yababan gagamin maiyow hinab!
18 “Bʉto oco quedirirʉ̃mʉre bajibeticõato” yirã, Diore sẽnicõa ñarũgũña.
18 Kwanayoyoban saise iti sawar men yakukur ana veya namatar.
19 To bajiro bajirirʉ̃mʉri bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa. Adi macarʉcʉro ñasʉoriarʉ̃mʉri masa rojose ĩna tãmʉoadire rẽtoro tãmʉorʉarãma ĩna. Rojose ĩna tãmʉoro bero, to bajise rojose tãmʉobetirʉarãma yuja.
19 Anayabin iti bai’akir kakafin boun emamatar i aneika God tafaram bimatar iti na’atube men matar naatu boro men namatar maiye.
20 “Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato masa” Dios ĩ yibetijama, sĩgʉ̃ catirʉyarocʉ manibogʉmi. “Yʉ yarã ñaña mʉa” ĩ yirere cʉdiriarãre ĩamaigʉ̃ ñari, “Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato ĩna”, yirʉcʉmi Dios.
20 Baise Regah nati veya men tayayakabum na’at, sabuw boro men yawas hitab, baise i ana sabuw rurubiniyih isah iti veya yakabum.
21 To bajiro bajiñarirodorire, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ejayumi” gãjerã ĩna yijama, ĩnare ajibeja mʉa. To yicõari, gãjerãjʉama, “Tone ñagʉ̃mi. Ejayuju” mʉare ĩna yijaquẽne, ĩnare ajibeja mʉa.
21 Naatu nati ana veya orot yait isa nao, ‘Kwanuw Keriso enan kwa’itin’, o iban ‘Iti ema’am!’ Men kwanitumitum.
22 Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yirã. To bajiro yirã, ĩaĩañamani yiĩorʉarãma, masare yitorã. To bajiro yirʉarãma, “‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Dios ĩ yirere cʉdirã, manijʉare ajitirʉ̃nʉato” yirã.
22 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab orot na’atube boro hinatit ina’inan ta ta, naatu baifofofor fairih hinasinaf sabuw hinabonawiyih hai ef hinasair, naatu hai ef nama’am na’at God ana roubinen sabuw auman boro hai ef hinawasa’ir.
23 Tire mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ti bajiroto rĩjoro jediro mʉare gotijeobʉ yʉ.
23 Sawar iti etei isah ao kwanonowarabo namatar, imih kwanakaifi gewas!
24 Tire rojose ĩna tãmʉogajanoro berone, gaje vãme rojose bajirʉaroja. Muiju ʉ̃mʉagʉ asibetirʉcʉmi yuja. Ñamiagʉ quẽne busubetirʉcʉmi.
24 Baise nati bai’akir hinamamatar ana veya,
25 Ñocoa quẽne, vẽjacoarʉarãma. To yicõari, õ vecaye jediro nʉrʉarʉaroja.
25 daman auyomane boro hinihururuw hinare,
26 To bajiro ti bajiro, Dios ĩ roticõagʉ̃ õ vecajʉ yʉ rujiadore ĩarʉarãma masa. Yʉ masise rãca, oco bueri vatoajʉ yʉ busubatorujiadire ĩarʉarãma.
26 “Nati ana veya’amaim Orot Natun boro kasakasaw wanawananamaim nanan kwana’itin ana fair bonamanamarin auman.
27 To cõrone, “Yʉ yarã ñaña” Dios ĩ yirere cʉdiriarãre jʉdoaga soje, jũnaga soje, varuaga soje, gajejacatʉa varuaga soje ñarã jedirore “Juarẽoato” yigʉ, ángel mesare cõarʉcʉja yʉ. To yʉ yijare, yʉ yarã ñaro cõrone juarẽorʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.
27 I boro ana tounamatar niyafarih hinatit tafaram tutufin wanawanan ana huhun etei kwafe’en imaim hinarun hinatit God ana roubiniyen sabuw hinabow hinan yomanin hinatit.
28 To yicõari, quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ. Higuera vãme cʉtiʉre tʉoĩaña mʉa. Higuera vãme cʉtiricʉ gajecu bʉcʉamʉjacõari, jũ mameaja. Tire ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja cʉ̃ma ti ejaroti”, yimasiaja mani, jud'io masa.
28 “Ai fofou rourinamaim ebi’obaiyi kwana’itin, ai famefamenamaim rourin narusasar kwana’i’itin kwa boro kwanao ai abeb ana veya tit,
29 Mʉare yʉ gotisere bajiro bajisere ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja Jesús ĩ vadiroti”, yimasirʉarãja mʉa.
29 ef i nati ta’imon sawar iti hinamatar kwana’i’itin, kwa i kwanaso’ob veya i nakabom, iyubin etawan awan ebatabat.
30 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adirodo ñarã mʉa bajireajediroto rĩjoro, mʉare yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja ti.
30 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti tema’am boro hinama’am sawar namatar hina’itinibo hinamorob.
31 Adi macarʉcʉro ñaro cõrone, to yicõari, õ vecaye quẽne jedicoarʉaroja. To bajiboarine, yʉ ocama jedibeti mʉorʉ̃gõcõarʉaroja.
31 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.”
32 “Ado cõrone ejarʉcʉmi Jesús”, yimasigʉ̃ magʉ̃mi. Ángel mesa quẽne masimenama ĩna. Dios macʉ ñaboarine, “To cõro ejarʉcʉja yʉ”, yimasibeaja yʉ quẽne. Yʉ jacʉ sĩgʉ̃ne masigʉ̃mi —ĩnare yiyuju Jesús.
32 “Men yait ta veya o fur so’obamih, tounamatar no maramaim na’atube i Natun, baise Tamah akisinamo so’ob.
33 —To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi” yʉre yimasimena ñari.
33 Mata toniwa’an kwanabat yewayew, anayabin veya men kwaso’ob mar biy boro namatar.
34 Quẽna yʉ tudiejaroti ado bajiro bajirʉaroja: Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi gaje sitajʉ varocʉ. Ĩ varoto rĩjoro, ĩre moabosarimasare jirẽogʉ̃mi. Ĩnare jirẽocõari, tocãrãcʉrene ricati ĩna moarotire ĩnare rotigʉmi. To yicõari, soje coderimasʉre quẽne, “Yʉ tudiejarotire yugʉ tocãrãcarʉ̃mʉne quẽnaro bocaĩama”, yigʉmi.
34 Ana itinin i nanawan orot na’atube, orot bainanawanamih ana’akir wairafih boro ta’ita’imon bowabow nitih. Naatu orot etawan kaifin isan ya’iyai boro nau, matan toniwa’an etawan nakaif nama.
35 Ĩre bajiro bajirʉcʉja yʉ quẽne. To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi mani ʉjʉ” yʉre yimasimena ñari. Rãiorijʉ, ñami gʉdareco, gãjabocʉ ñagõrijʉ, busurijʉ yʉ vadirotire masibeaja mʉa.
35 Imih mata toniwa’an, anayabin kwa men kwaso’ob orot bar matuwan i boro biy namatabir, rabirab nan, o fai inusabobor, kwasiy hinao ana veya, o yasi’uw,
36 Roori ñarʉarãja mʉa, “Mani cãniñarone tudiejaromi” yirã. Yʉre masimenare bajiro bajibeja.
36 naniyan meyemeye natitit na’at men kwana’inu’in natitamih.
37 To bajise yʉ gotijama, mʉa rĩrene gotigʉ me yaja yʉ. Masa jedirore tʉoĩacõari gotiaja yʉ. Roori ñarʉarãja mʉa —ĩ buerimasare ĩnare yiyuju Jesús.
37 Abisa au’uwi, i sabuw etei isah ao’o, ‘Mata toniwa’an!’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.