Lucas 13
Barasana-Eduria NT (BSN_TBL) vs AAI
1 Tirʉ̃mʉne queti gotirã Jesús tʉjʉ ejayujarã ĩna. Ĩ tʉjʉ ejacõari, ado bajise ĩre gotiyujarã ĩna: —Galilea sitana, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjaejacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, vaibʉcʉrãre sĩañujarã ĩna. To ĩna bajirone, Ʉjʉ Pilato ĩ yarãre ĩnare sĩaroticõañuju —Jesúre yigotiyujarã ĩna.
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Galileana ĩna bajiyayirere mʉare gotirʉcʉja yʉ: Bʉto rojose ĩna yise vaja me bajiyayiyujarã ĩna. Gãjerã Galileana rẽtoro rojose yirã me ñaboayujarã ĩna. Mʉa quẽne, rojose mʉa yisere mʉa tʉoĩavasoabetijama, bajiyayicoarʉarãja mʉa.
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 — ausente —
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 Siloé vãme cʉti macajʉre cojo vi, juriaquediato, jʉaãmocãrãcʉ, cojo gʉbo jedi, gaje gʉbo idia jẽnituarirãcʉ masare sĩañuju ti. Bʉto rojose ĩna yire vaja me bajiyayiyujarã ĩna quẽne. Gãjerã Jerusalén macana rẽtoro rojose yirã me ñaboayujarã ĩna. Mʉa quẽne rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa mʉa yibetijama, bajiyayicoarʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 — ausente —
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Quẽna gaje queti gotimasiore queti ĩnare gotiyuju Jesús: —Sĩgʉ̃ masʉ vese cʉtigʉ ñagʉ̃mi. Ĩ ya vesere higuera vãme cʉtiʉre otegʉmi. Ĩ oter'i, “Bʉcʉa, rica cʉticoatoja ti” yigʉ, ĩagʉ̃ vacʉmi. Vaejacõari, ĩaboagʉmi. Rica manicõaroja.
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 To ñagʉ̃mi, ĩ vesere codebosarimasʉ. To bajiri, ĩjʉare ado bajiro gotigʉmi: “Jẽre idia cʉ̃ma tiʉre rica macaboaja yʉ. Rica manirũgũaja ti. Quẽarocacõaña mʉ, tiʉre. Rojoricʉ ñaja ti. Gaji ote vasoaroti ñaja”, ĩre yigotigʉmi.
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi vese coderimasʉ: “Maji. Quẽarocabeticõato mani. Adi cʉ̃mare quẽne quẽnaro tiʉre ĩacoderʉaja yʉ. Sita quẽnase tu, vaibʉcʉrã gʉda quẽne tu, quẽnaro tiʉre code, gaje cʉ̃ma gãme tudiĩarʉarãja mani quẽna. To cõrone ti rica manicõajama, quẽarocarʉarãja mani”, ĩre yicʉgʉdimi vese coderimasʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 — ausente —
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro Dios ocare ĩna buerivijʉ masare gotimasio ñañuju Jesús.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Ĩnare ĩ gotimasio ñarojʉre ñañuju sĩgõ rõmio. Yoaro, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jedi, gaje gʉbo idia jẽnituarirãca ñaricʉ̃mari so ʉsʉjʉ vãti ĩ sãñajare, mubiarine ñacõañuju so.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 To so bajiñasere ĩacõari, sore yiyuju. —Jẽre mʉ rijaye cʉtise mʉre jedicoajʉ ti —sore yiyuju Jesús. To yigʉne, so sʉyarojʉa joere ĩ ãmori ñujeoyuju. Ĩ ñujeorirĩmarone, riojo vʉ̃mʉjocoasuju so yuja. Vʉ̃mʉjogone, ado bajiro gotiyuju: —Jesús sʉorine quẽnaro yʉre yami Dios —yigotiyuju so.
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 — ausente —
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 To bajiro so yiboajaquẽne, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ, so quẽnaejasere ĩacõari, Jesúre ĩajũnisiniñuju ĩ. “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre catiorotibeama ʉjarã. To bajiri, ‘Rojose yigʉ ñaami’ ”, Jesúre yijũnisiniñuju ĩ. To bajiro Jesúre ĩre yijũnisinigʉ̃ ñari, ado bajiro masajʉare gotiyuju: —Tocãrãca semana, cojomo cõro coja jẽnituarirãcarʉ̃mʉri, moariarʉ̃mʉri ñaja ti. To cõrojʉ mʉa catirotire sẽnirã vadirũgũroti ñaja. Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ũnorema to bajiro yirã ejabesa mʉa —ĩnare yigotiyuju ĩ.
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 To bajiro ĩnare ĩ yirone, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: —“Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, mʉa ta vecʉare, burroare, bare ecariavijʉ ñarãre ĩnare jojiocõari, ĩna oco idirojʉ tʉ̃a varũgũaja mʉa.
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 To bajiro mʉa yirũgũse ñajare, adiore yʉ catiosere ĩacõari, bʉto variquẽnaroti ñaboaja mʉare. Vaibʉcʉ me ñaamo. Mani yo, Abraham ñamasir'i jãneñone ñaamo so. Vãtia ʉjʉ sore siacõari, cʉogʉre bajiro yiyumi. Jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jedi, gaje gʉbo idia jẽnituarirãca cʉ̃mari to bajiro sore cʉoñañumi. To bajiro sore ĩ yicʉoñajare, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉne sore catiocõaroti ñaroja”, yibʉ yʉ. Mʉa quẽne yʉre bajiro tʉoĩamasiña —ĩre yiyuju Jesús, ti vi ʉjʉre.
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Riojo gotiami”, yibojoneñujarã ĩna, ĩre tud'iriarã. Gãjerãjʉama, bʉto variquẽnañujarã ĩna, jediro quẽnase rĩne Jesús ĩ yirũgũsere ĩacõari.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Higuera, rica manire sĩgʉ̃ ĩ rocare queti Jesús ĩ gotiro bero, ado bajirone masare gotimasioñuju: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja:
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Sĩgʉ̃ ĩ ya vese mostaza ajea otegʉmi. To bajiri ĩ oterica mojoricaca ñaboarine, ti judibʉcʉacoajama, ote yucʉ́ri rẽtobʉsaricʉ jairicʉ ñaroja tiʉ. Jairicʉ ti ñajare, tiʉ rʉjʉrijʉ minia ĩna ria cʉtirotijʉrire quẽnorãma ĩna —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Quẽna ado bajiro gotimasioñuju Jesús: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja:
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Rõmio, pan quẽnogoago, trigo vetare idiaji vasãcõari, pan ũmato vauvasere vʉogomo so. To so yijare, jairo vauvaroja ti. Tire bajirone bajirʉaroja, Diore rotibosagʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa mʉa bʉjʉroti —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Jerusalénjʉ vacʉ ñaboarine, tocãrãca maca ĩ rẽtorimacarire ĩnare gotimasiovasuju Jesús.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 To ĩ bajivatone, sĩgʉ̃ ĩ rãcagʉ ĩre sẽniĩañuju ĩ: —¿Yʉ ʉjʉ, masa rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona Dios ĩ yirẽtobosarona, mojoroaca ñarãti? —ĩre yisẽniĩañuju, Jesúre. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ rãcanare ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 —Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, eyabetisojere sãjarãre bajiro josarʉarãja mʉa. Ti josaboajaquẽne, ĩ yarã ñaña mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ: Ĩ yarã mejʉama, jãjarã ñarʉarãma õ vecajʉ eyabetisoje sãjarʉaboarã.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Soje bibero bero ejarʉarãma ĩna. To bajicõari, sojere jãnamasimena ñari, ado bajiro yʉre sẽniĩaboarʉarãma ĩna: “Ʉjʉ, soje jãnaña mʉ” yʉre yiboarʉarãma. To ĩna yirone, “Mʉare masibeaja yʉ”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩnare yʉ yisere ajicõari, ado bajiro yʉre yirʉarãma ĩna: “Mʉ rãca bare ba, idi, yicanane ñaja yʉa. Yʉa ya macajʉre ejacõari, yʉare gotimasiocajʉ mʉ”, yiboarʉarãma ĩna.
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 — ausente —
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 To ĩna yirone, “‘Jẽre mʉare masibeaja’ yigotigajanomʉ yʉ. ¡Vasa! Rojorã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ.
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 To yʉ yirone, ĩna ñicʉa, Abraham, Isaac, Jacob, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ñajediro Dios tʉjʉ quẽnaro ĩna ñasere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma ĩna, ĩnare yʉ sãjarotibetijare. To bajicõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 To bajiboarine Dios tʉjʉ ejarʉarãma gãjerã. Muiju ĩ jiado vadiriarã, ĩ rocasãto vadiriarã, to yicõari varuaga soje vadiriarã, gajejacatʉa varuaga soje vadiriarã ñarʉarãma. Tojʉre ĩ rãca barujirʉarãma ĩna.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Jãjarã adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ jãjarã ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 To bajiro ĩ yigotimasiorone, Jesús tʉjʉ ejayujarã fariseo masa sĩgʉ̃ri. Ĩ tʉjʉ ejacõari, ado bajiro gotiyujarã ĩna: —Gajerojʉ vacoasa mʉ. Ʉjʉ Herodes, mʉre sĩarʉ macañañuju ĩ —Jesúre yigotiyujarã ĩna.
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Herodere quẽnaro tʉoĩagʉ̃re ado bajiro ĩre gotiba mʉa:
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 “Moaroti ñaja yʉre maji. Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩnare burearoti, to yicõari rijaye cʉtirãre catioroti ñaja yʉre maji. Yʉma, yʉ bajiñarotire quẽnaro masiaja yʉ. To bajiri Jerusalénjʉne vacʉ bajiaja yʉ. To bajiro yʉre varotiami Dios. Tone Diore gotirẽtobosamasiriarãre sĩarearũgũmasiñujarã ĩna, masa. Tone yʉre quẽne sĩarʉarãma ĩna”. To bajiro yʉ gotisere yʉre gotibosaba mʉa —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 To bajiro ĩnare yigajanocõari, Jerusalén macanare ĩre ĩna sĩarocaro bero ĩna bajirotire tʉoĩacõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —Jerusalén macana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre sĩamasiriarã jãnerabatia ñacõama ĩna. Dios ĩ cõamasiriarãre ĩ ocare gotimasiorimasare gʉ̃tane ĩnare reasĩamasiriarã jãnerabatia ñaama. Cojoji me gãjaboco so querʉjʉ ẽñeroca so rĩare so juarẽorore bajiro ĩnare yirʉaboacajʉ yʉ, ĩnare coderʉ. To bajiro yʉ yirʉaboajaquẽne, ĩnajʉa yʉre bojabeticama.
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 To bajiri jẽre “Ĩna ñarijʉre codetʉjacõaja yʉ yuja”, yitʉoĩami Dios. Riojo gotiaja yʉ: “‘¡Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i vadiami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ ĩ ñajare, ĩre quẽnaro yato Dios!”, yʉre ĩna yiroto rĩjoro, quẽna jʉaji yʉre ĩabetirʉarãma ĩna —ĩnare yitʉoĩa ñagõñuju Jesús, Jerusalén macanare.
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.