Efésios 1

Barasana-Eduria NT (BSN_TBL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ¿Ñati mʉa, Efeso vãme cʉti macana, Dios yarã? Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare mʉare ucacõaja yʉ. Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi paperare mʉare cõagʉ̃. Dios ĩ bojajare, Jesucristo ĩ cõacacʉ ñaja yʉ.
1 Ayu Paul, God ana kokomaim rubinu Keriso Jesu ana tur abarayan amatar. Kwa God ana sabuw Ephesusamaim Keriso Jesu isan kwama kwabobosunusunub a fef iti akikirum.
2 — ausente —
2 Manaw kabeber naatu tufuw Tamat God naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa isa nama.
3 “Rẽtoro masigʉ̃, quẽnarẽtogʉ̃ ñaami”, mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani. Jesucristore ĩre mani ajitirʉ̃nʉsʉorone, quẽnaro manire yiyumi Dios, ĩ rãca quẽnaro mani ñasere, to yicõari mani ñarotire quẽne.
3 God ata Regah Jesu Keriso Tamah ana merar tanay tanabora’ara’ah! Anayabin ayubit ana baigegewasin marane Keriso wanawananamaim suware tabaib isan.
4 Adi macarʉcʉrore ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Jesucristo yarã yʉ rĩa ñarona ñaama”, manire yitʉoĩamasiñumi Dios. Õ vecajʉ ĩ tʉjʉ mani ejaro, “Jesucristo yarã ĩna ñajare, ñie rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ. Quẽnase rĩne yirã ñaama” manire yiĩarʉ, to bajiro yimasiñumi.
4 Mar tafaram matara’e ana veya God it iyabuwit, Keriso wanawananamaim God rubinit i nowan matar isan, saise kakafiyit naatu aurit ubar en tatama.
5 “Jesucristo ĩnare rijabosarocʉre cõarʉcʉja yʉ. Ti sʉorine yʉ rĩa ñarʉarãma ĩna”, yitʉoĩamasiñumi Dios, manire maigʉ̃ ñari.
5 Iti yakitifuwen i anamaim God yabuna Jesu Keriso ana baitenowaramaim, it boro natunatun tanamatar. Iti na’atube sinaf, anayabin God ana kok yakitifuw naatu sinaf.
6 Ĩ macʉ ĩ maigʉ̃ yarã mani ñajare, quẽnaro manire yiyumi. Tire mani tʉoĩajama, “Quẽnaro masune yiyuja mʉ” ĩre mani yivariquẽnarotire yigʉ, to bajiro yimasiñumi Dios.
6 Isan imih manaw kabeber gewasin maiyow God Natun ana yabow bitit isan tanabora’arah.
7 To bajiri, ĩ maigʉ̃ yarã mani ñajare, “Rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosaaya” yigʉ, Jesucristore ĩre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiriaro bero, manire ĩ rijabosare ñajare, “Ñie rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ”, manire yiĩañumi Dios. To bajiro ĩ yirere mani ajimasise ĩ cõare ti ñajare, “Manire maimasucõaami Dios”, yimasiaja mani.
7 God ana manaw ana kabeber it bitit i ra’at kwanekwan. Natun ana rara’amaim tubunit, ata kakafih notawiyen.
8 — ausente —
8 I ana so’ob naatu ana not rerekab tutufin etei tafat yan isuwai re.
9 Tirʉ̃mʉjʉma, Dios ĩ cõarocʉ Cristo ĩ bajirocaroti sʉorine ĩnare quẽnaro Dios ĩ yirotire masibeticama masa maji. Adirodorema quẽnaro ĩ yisere, to yicõari quẽnaro ĩ yirotire mani masirotire manire cõañumi.
9 Naatu ana kok abisa sinafumih wa’iwa’irinamaim yakitifuw inu’in Keriso biyanamaim na irerereb.
10 “To bajiro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, õ vecanare, to yicõari adi macarʉcʉroanare quẽne rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ rojose tãmʉoboronare ĩnare yirẽtobosajeocõari, “Ñajediro ʉjʉ ñaña mʉ”, Jesucristore ĩre yirʉcʉmi.
10 God yakitifuw inu’in ana veya nabaib ana maramaim sawar etei boro nan nita’imon. Sawar tutufin etei maramaim naatu tafaramamaim Keriso nan ni’ukwarin.
11 Yʉa jud'io masa, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre tʉoĩayucana ñaja yʉa. To bajiri Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro ĩre ajitirʉ̃nʉcana ñaja yʉa. To bajicõari, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone Cristo yarã yʉa ñajare, quẽnaro yʉare yiyumi. To bajiro yʉare ĩ yire ti ñajare, quẽnaro Dios yʉare ĩ yirere, to yicõari, õ vecajʉ yʉare ĩ yirotire quẽne yʉa gotisere ajicõari, “Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũama gãjerã.
11 Sawar etei i God eo yayakitifuw na’atube temamatar, imih God ana toto ana buyoy etei boro nowatamih tanabow. Anayabin it i marasika anamaim God taiyuwin nowanamih rubinit.
12 — ausente —
12 Isan imih it iyab wan Keriso tabai nuhi fot tama tabitumitum, ata God gewasin tanabora’ara’ah.
13 Mʉa jud'io masa mere quẽne, Jesucristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã, ĩ yarã mʉa ñajare, quẽnaro yiyumi Dios. To yicõari, Dios tʉjʉ mʉa ejaro Jesúre quẽnaro ĩ yirore bajiro mʉare quẽne quẽnaro yirʉcʉmi Dios. Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Dios, “Cõarʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ. To bajiro ĩ yijare, “Dios yarã ñaja mani”, yitʉoĩamasiaja mʉa.
13 Naatu kwa afa auman tur anababatun kwabai, yawas ana Tur Gewasin kwanonowar ana maramaim Jesu Keriso kwaitumitum yawas kwabai. Naatu God Anun Kakafiyin eo’omatani imaim ikwahi nowan kwamatar.
14 To bajiri, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo rãcana mani ñajare, “‘Quẽnaro yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. To bajiri, “Dios tʉjʉ mani ejaro, Jesucristore quẽnaro ĩ yirore bajiro, manire quẽne, quẽnaro ĩ yiroto rĩjoro, ‘Quẽnase rĩne yirã ñato ĩna’ yigʉ, manire ejarẽmojeocõarʉcʉmi”, yimasiaja mani. To bajiro manire Dios ĩ yisere ĩacõari, “Quẽnaro masu ĩnare yami Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma adigodoana, to yicõari, õ vecana quẽne.
14 Imih Anun Kakafiyin i God ana ewow na’atube boro imaim nikwahit tanama God ana omatanen sabuw baitih isan eo boro it auman nit tanab naatu nafaramit tanatit, God tanifai tanabora’ara’ah i ana gewasin isan.
15 Mani ʉjʉ Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉrũgũsere, to yicõari gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamaicõari quẽnaro mʉa yisere quẽne ajicajʉ yʉ.
15 Ayu kwa a baitumatum fairin anababatun Regah Jesu kwaitumitum, naatu God ana sabuw etei kwabiyabuwih ana tur anonowar ana veya,
16 Tire ajigʉ ñari, tocãrãcajine Diore yʉ sẽnijama, “Quẽnaro yaja mʉ. Mʉ sʉorine to bajise yama ĩna”, ĩre yirũgũaja yʉ.
16 ayu au merarayow kwa isa i men kafa’imo abihamiy, mar etei au yoyobanamaim anunuhi.
17 Ĩ ñaami mani ʉjʉ Jesucristore cõar'i, mani jacʉ, quẽnaro masu manire yirẽmogʉ̃. Ĩrene ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Ĩnare quẽnaro mʉ yisere ajimasicõari, mʉ bojarore bajiro bʉtobʉsa yato ĩna’ yigʉ, mʉ masisere ĩnare cõaña mʉ”, Diore mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ.
17 Naatu God, ata Regah Jesu Keriso Tamah gewasin abifefeyan Anun Kakafiyin nit, saise boro so’ob nit a not narerekab God isa nirerereb kwanasu’ub gewas.
18 Adigodojʉ mʉare ĩ yarãre quẽnaro ĩ yisere mʉa ajimasijama, ĩ tʉjʉ quẽnaro mʉare ĩ yirotire ajimasirʉarãja.
18 Naatu abifefeyan dogor nabotawiy ana marakaw kwana’itin, naatu abisa isan ea’afi kwanaso’ob nuhi nafot. Naatu toto buyoy gewasin ana sabuw nowahamih bain isan eo’omatanih auman kwanaso’ob.
19 To yicõari, “Dios manire ejarẽmogʉ̃re, ñiejʉa josase maja”, ĩre yimasirʉarãja. Cristo ĩ bajirocaboajaquẽne, ĩre catiocõari, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩ riojojacatʉare ĩre rojoyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Masijeogʉ ñaami”, ĩre yimasiaja mani.
19 Naatu ana fair gagamin na’in iyab i tabitumitum wanawanatamaim ebowabow kwana’itin kwanaso’ob. Naatu iti fair ta’imonamaim
20 — ausente —
20 Keriso morobone iyawas bai yen mar bora’ara’aten ana efanamaim uman ana asukwafune ema’am.
21 Cristore riojojacatʉa ĩre rojocõari, õ vecanare, adi macarʉcʉroanare, to yicõari rijariarãre quẽne, “Jediro ʉjʉ ñaña mʉ”, ĩre yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, rojose yirãre, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ rearoto rĩjoro, ĩnare ĩ rearo bero quẽne, rotimʉorʉ̃gõcõa ñarʉcʉmi. To bajiri, Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, ĩne ñaami mani ʉjʉ. Manire ũmato ñagʉ̃ ñari, mani rʉjoare bajiro bajigʉ ñaami.
21 Keriso yen mamare i bonawiyenayah, roubabaruwenayah, fair ta ta hai ukwarih, aiwob ana’ahay ana mowar etei natabirih, men iti boun ana veya akisin, baise mar boro enanan auman i babanamaim, i akisinamo boro ni’aiwob.
22 — ausente —
22 God sawar etei Keriso anamaim yara’iyen wastanen naatu rubin ekaleisia tutufin etei isan, sawar etei hai ukwarin matar.
23 To bajiri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaja mani. Mani ñacudiro cõrone mani rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi Cristo. To bajiri mani rãca ĩ ñajare, ñiejʉa rʉyabeaja manire.
23 Ekaleisia i Keriso biyan. Taiyuwin ana’itinin i efan tata’amaim bowabow ta ta wanawanan i nati’imaim ebowabow.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.