1 Coríntios 14

Barasana-Eduria NT (BSN_TBL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 To bajiri gãjerãre mani maise ñamasuse ti ñajare, mani yimasiro cõro gãjerãre mairũgũto mani. To yicõari, gajeye Dios ĩ masise ĩ yarãre ĩ ʉjosere bʉto bojarã ñari, ĩre sẽnirũgũroti ñaja. Tire bojarã, gajeye mʉa bojaro rẽtoro Diore gotirẽtobosarotire mʉare ĩ ʉjosere mʉa bojajama, quẽnaja.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Ado bajiro ti bajijare, to bajise mʉare yaja yʉ: Sĩgʉ̃, masiñamani oca ĩ ñagõjama, masare ñagõgʉ̃ me yigʉmi. Diore ñagõgʉ̃ yigʉmi, Esp'iritu Santo ĩ ʉjose rãca. Ĩ rãcanajʉama, ĩre ajimasimenama, “To bajirone bajiato” yigʉ, Dios ĩ yise ti ñajare.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Gãjijʉama, Diore gotirẽtobosagʉ, masare gotigʉ yigʉmi. To bajiro ĩ yijare, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉrãma.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Masiñamani oca ñagõgʉ̃rema, ĩ sĩgʉ̃rene quẽnaja ti. Gãji, Diore gotirẽtobosagʉjʉama, ĩ rãca rẽjarãre ejarẽmogʉ̃ yigʉmi.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 To bajiri sĩgʉ̃ rʉyabeto oca masiñamanire mʉa ñagõjama, quẽnaroja. To bajiboarine, Diore mʉa gotirẽtobosajama, rẽtobʉsaro quẽnarʉaroja. To bajiboarine, masiñamani oca ñagõgʉ̃ ĩ ñagõrone, “Mani rãca rẽjarã ajimasicõari, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, gãji tire ĩ gotirẽtobujama, ñamasuse moagʉ̃ yigʉmi, ĩ quẽne.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Ado bajiro bajiaja: Yʉ mairã, mʉare ĩagʉ̃ ejagʉ, masiñamani oca yʉ ñagõjama, ¿no bajiro mʉare ejarẽmogʉ̃ yigʉada yʉ? Mʉare yʉ ejarẽmorʉajama, ado bajirojʉa yiroti ñaja: Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ ocare buecõari mʉare gotiroti ñaja. To bajiro yʉ yibetijama, ĩ ocare buebetiboarine, ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari mʉare gotiroti ñaroja.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja: Tõroare quẽnaro ĩ jutibetijama, “Ti basare jutigʉ yami”, yimasiña manoja. To bajirone bajiroja arpa vãme cʉtijʉre quẽne. Quẽnaro ĩ yibʉsiomasibetijama, “Ti basare yami”, yimasiña manoja.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Surarare jigʉ, trompeta vãme cʉtijʉ quẽnaro ĩ jutibetijama, “Sĩarotigʉ yiromi”, ĩre yiajimasimenama, quẽnaro ĩ jutibeti ti ñajare.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 To bajirone bajiaja, gãjerã, oca masiñamani mʉa ñagõboajama. Mʉa ñagõboasere ajimasibeticõari, “To bajiro yire ũni ñaja”, yimasibetirʉarãma ĩna. To bajiro bajica yiro, masa mano ñagõriarore bajiro bajicõaroja.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Adi macarʉcʉrore jãjarã masa ñarãma ricati rĩne ñagõrã. Ĩna cojo masama, gãmerã ajicõarãma.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 To bajiboarine, yʉ ocare ajibecʉ rãca, yʉa ñagõboajama, gãmerã ajimasimenaja. To bajiro ti bajijama, gãmerã ejarẽmomasiña manoja.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 To bajirone bajiroja mʉare quẽne, masiñamani oca mʉa ñagõjama. Gãjerãre ejarẽmomasimenaja. To bajiri, Esp'iritu Santo ĩ masise mʉare ĩ ʉjorotire bʉto bojarã ñari, gãjerãre ejarẽmorotijʉare sẽniña, “Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato” yirã.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Gãjerãre ejarẽmorotire tʉoĩarã ñari, masiñamani oca ñagõrã quẽne, Diore sẽniña mʉa, “Ti ocare buebecʉ ñaboarine, ajimasicõari, gãjerãre gotirẽtobumasirã ñarãsa” yirã.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Diore sẽnigʉ̃, oca masiñamani yʉ ñagõjama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca to bajiro ñagõgʉ̃ja yʉ. “To bajiro yirʉaro yaja” yimasibetiboarine, ñagõgʉ̃ja yʉ. To bajiri gãjerãma yʉre ajimasimenama.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 To bajiro ti bajijare, ado bajiro yiroti ñaja: Cojojirema Esp'iritu Santo ĩ masise yʉre ĩ ʉjose rãca Diore sẽniroti ñaja. Gajejʉma, yʉ masune tʉoĩacõari, ĩre sẽniroti ñaja. Cojojirema Esp'iritu Santo ĩ masise yʉre ĩ ʉjose rãca basaroti ñaja. Gajejʉma, yʉ masune tʉoĩacõari, basaroti ñaja.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 To bajiro mani yibetijama, Esp'iritu Santo manire ĩ ʉjose rãca Diore mani yirʉ̃cʉbʉojama, “Tire ñagõrã yama”, manire yimasimenama ĩna. To bajiri, mani rãca Diore yirʉ̃cʉbʉomasimenama.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 “Quẽnaro yaja mʉ” Diore mani yiboajaquẽne, manire ajimasibeticõari, quẽnabʉsaro Diore ajitirʉ̃nʉmenama gãjerã.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Mʉa rẽtoro masiñamani oca ñagõaja yʉ. To bajiri, yʉ masibeti oca ñaboasere yʉ ñagõmasise yʉre ĩ ʉjose ti ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 To bajiboarine, cojomocãrãca vãme cõro gotimasiorʉarũgũaja, quẽnaro ĩna ajimasirotire yigʉ. Diez mil ñari vãme ñase oca gãjerã ĩna ajimasibeti yʉ gotijama, ajimasibetiborãma.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Yʉ mairã, rĩamasare bajiro tʉoĩabesa mʉa. Bʉcʉrã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, quẽnaro tʉoĩamasiña, yʉ gotimasiosere. Rojosere rĩamasa ĩna tʉoĩamasibetore bajiro mʉa quẽne rojosejʉarema yibeticõaña.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotijama, ado bajiro gotiaja: “Ĩna tʉjʉ gajeye oca ñagõrãre cõarʉcʉja. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, yʉre ajibeticõa ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Ado bajiro manire yaja ti: “Masiñamani oca, Esp'iritu Santo ĩ masisere manire ĩ ʉjose rãca mani ñagõjama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ĩaro rĩjoro ñagõroti me ñaja. Ĩre masimena ĩna ĩaro rĩjorojʉa ñagõroti ñaja”, yaja ti manire. To yicõari, Diore mani gotirẽtobosajama, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna ĩaro rĩjoro ñagõroti me ñaja. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ĩaro rĩjorojʉa ñagõroti ñaja, “Quẽnabʉsaro Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 To bajiro mʉare gotiboarine, ado bajise mʉare yicõa ñaja yʉ: “Masiñamani oca mani ñagõjama, ñie vaja manoja. Tire ajimasimenama gãjerã”, mʉare yicõa ñaja yʉ. Mani jediro rẽjacõari, masiñamani oca mani ñagõjama, gãjerã Cristo ĩ bajirere ajimena, to yicõari ocare ajimena, sãjaejacõari, “Mecʉrã yama”, manire yiĩarʉarãma.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 To bajiboarine, Diore mani gotirẽtobosañarone, sãjaejacõari, Dios oca ti ñajare, “‘Rojose yirã ñaama’ yʉare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasirʉarãma Cristo ĩ bajirere ajimena.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 “Yʉa ʉsʉrijʉ rojose yʉa tʉoĩasere masicoami Dios”, yirʉarãma. To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tueturʉarãma ĩna. To yicõari, “Socarã me yaja mʉa. Mʉa rãcane ñagʉ̃mi Dios”, yirʉarãma.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Yʉ mairã, rẽjacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. Sĩgʉ̃ri basa, gãjerãma, Dios ocare buecõari gotimasio, gãjerãma, Dios ĩnare ĩ ñagõrotisere goti, gãjerãma, masiñamani oca ñagõ, to yicõari, gãjerãma, masiñamani ocare ajimenare, “Ado bajiro yirʉaro yaja”, ĩnare yirʉarãja mʉa. “Quẽnabʉsaro Diore ajitirʉ̃nʉato” yirã, ti jediro gãmerã ejarẽmorʉarãja mʉa.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Masiñamani oca mʉa ñagõrʉajama, jʉarã, idiarã cõrone ñagõrʉarãja mʉa. Jãjarã ĩna ñagõjama, quẽnabetoja. Sĩgʉ̃ ĩ ñagõro bero, ñagõrʉcʉmi gãji. Ĩ bero ñagõrʉcʉmi ñagõtʉsagʉ. Ajimasimena ñaboarine, masiñamani oca ĩna ñagõro bero, gãjerã ti ocare ajimenare ĩna gotisere, “Ado bajiro yirʉaro yaja” ĩnare yigotimasiorimasʉ quẽne ñarʉcʉmi.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 “Ado bajiro yirʉaro yaja” yigotirimasʉ ĩ manijama, ĩna ĩaro rĩjoro mʉa masibeti ocare ñagõbetiroti ñaja. Ñagõbumenane, mʉa tʉoĩase rãca Diore mʉa ñagõjama, quẽnaja.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Dios ocare mʉa gotimasiojama, jʉarã, idiarã cõrone ñagõrʉarãja mʉa. Gãjerã mʉa ñagõsere ajicõari, “Socabeama”, yiajimasirʉarãma.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Sĩgʉ̃, ĩ gotiñarone, ĩ gotisere ajigʉjʉa, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ĩ quẽne ĩ gotirʉajama, gotisʉogʉjʉa gotitʉjato, “Ĩjʉa gotiato” yigʉ.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 To bajiri, sĩgʉ̃ ĩ gotiro bero, gotirʉcʉmi gãji. Ĩ bero gotirʉcʉmi gãji. To bajiro rĩne yirũgũrʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yivajama, sĩgʉ̃ rʉyabeto Dios ocare ajivariquẽnarʉarãma ĩna.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Diore gotirẽtobosarã, ado bajiro bajirã ñari to bajiro quẽnaro gotirũgũarʉarãja mʉa: Mʉa gotirẽtose Esp'iritu Santo mʉare ĩ ʉjosere, “Ado cõrone tire yʉ gotijama, quẽnaja”, yimasirãja mʉa.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Ñie oca mano mani rẽjasere ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios. Rẽjacõari, gãjerã ĩna gotirʉaro rʉ̃cʉbʉomenane mani ñagõjama, ĩavariquẽnabecʉmi. To bajiri gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjarore bajiro, rojose oca mano mʉa rẽjajama, quẽnaja.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna rẽjaro, rõmiama ñagõbetirona ñaama, to bajiro ĩna yibetirũgũre ti ñajare. Ĩna manajʉa ĩna rotirore bajiro cʉdiroti ñaja. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Ĩna masirʉajama, ĩna ya vijʉ tudiejacõari, ĩna manajʉare ĩna sẽniĩajama, quẽnaroja. “Rẽjariavijʉre ñagõbetirʉarãma rõmia” yire ti ñajare.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 ¿No yirã yʉ gotirore bajiro yibeticõa ñati mʉa maji? “Ĩ oca yʉare cũñumi Dios, ‘Gãjerã masare quẽnaro riojo gotibosato’ yigʉ”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? “Yʉa rĩne Dios ocare masa ĩna ucamasirere masirã ñaja yʉa”, ¿yitʉoĩaboati? Mʉa rĩ me ñaja Dios ocare ajicana.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Sĩgʉ̃, “Diore gotirẽtobosagʉ ñaja yʉ” ĩ yijama, mʉare yʉ gotisere ajicõari, “Dios ĩ rotirore bajirone gotiami Pablo”, yimasirʉcʉmi. To bajirone yirʉarãma gãjerã quẽne, “Esp'iritu Santo ĩ masise yʉare ĩ ʉjose rãca gãjerãre ejarẽmoaja yʉa” yirã.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Yʉ gotimasiosere, “Socase ñaja” sĩgʉ̃ ĩ yigotijama, ĩre ajibeja.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Yʉ mairã, ado bajiro mʉare yaja yʉ: Diore gotirẽtobosaroti, Esp'iritu Santo mʉare ĩ ʉjorotire bʉto bojarũgũña. Rẽjacõari, gãjerã masiñamani oca ĩna ñagõjama, “Ñagõbesa”, ĩnare yibeja.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 To bajiboarine, gãmerã rʉ̃cʉbʉorã, quẽnaro tʉoĩacõari, yʉ gotirore bajiro yirũgũña.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.