1 Coríntios 11
Barasana-Eduria NT (BSN_TBL) vs AAI
1 To bajiri, “Cristo ĩ bajiñariarore bajiro yiroti ñaja” yitʉoĩacõari, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. To bajiri mʉa quẽne, yʉ bajiñarũgũsere tʉoĩacõari, mʉa yimasiro cõro yirũgũroti ñaja.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 “Jediro yʉ gotimasiocatire masiritimenane, ajitirʉ̃nʉcõa ñarãja mʉa”, yivariquẽnaja yʉ.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 To bajiro yigʉ ñaboarine, gajeye mʉare gotimasioaja yʉ. Rẽjacõari, Diore mʉa rʉ̃cʉbʉose, “Ado bajirojʉa yiroti ñaja”, mʉare yigotigʉ yaja yʉ: Tocãrãcʉre rotigʉ ñari, mani rʉjoare bajiro bajiami Cristo. To bajirone bajiaja rõmia manajʉa cʉtirãre. Ĩna manajʉa, ĩna rʉjoare bajiro bajirã ñarãma, ĩnare rotirã ñari. To bajirone bajiaja Cristore quẽne. Ĩ jacʉ, ĩ rʉjoare bajiro bajigʉmi, ĩre rotigʉ ñari.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 To bajiro ti bajijare, rẽjariavijʉ, rʉjoa jeoriarori jeocõari, Diore ĩna sẽnijama, Dios oca ĩna gotijaquẽne, Cristore rʉ̃cʉbʉomena yirãma.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Rõmiajʉama, ĩna rʉjoa jeoriarori jeomenane Diore ĩna sẽnijama, Dios oca ĩna gotijaquẽne, ĩna manajʉre rʉ̃cʉbʉomena yirãma. Ĩna rʉjoa jeoriarori ĩna jeobetijama, joa suagoriarãre bajiro bajirã ñarãma, ĩnare rʉ̃cʉbʉomena ñari.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 To bajiro ti bajijare, “Rõmia manajʉa cʉtirã ĩna rʉjoa jeoriarorire ĩna jeorʉabetijama, ĩna joare suagoroti ñaja”, mʉare yaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, “Bojoneose ti ñajare, rʉjoa jeoriarorire jeoato” yigʉ yaja.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 To bajiri ʉ̃mʉa, Diore ĩna sẽnijama, ĩ ocare ĩna gotijaquẽne, rʉjoa jeoriarorire jeobetiroti ñaja, “Yʉre rotibosacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarã ñari. Rõmiajʉama, “Ʉ̃mʉare rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, Dios ĩ rujeorio ñaamo.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Rõmio gõarore ãmicõari, ʉ̃mʉre rujeobesumi Dios. Ʉ̃mʉ gõarojʉare ãmicõari, rõmiore rujeomasiñumi Dios.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 “Rõmiore ejarẽmoato” yigʉ me, ʉ̃mʉre rujeomasiñumi Dios. Rõmiojʉa, ʉ̃mʉre ejarẽmoato yigʉ, rujeomasiñumi.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 To bajiro bajimasire ti ñajare, ĩna manajʉare rʉ̃cʉbʉorã, rʉjoa jeoriarori ĩna jeojama, quẽnaja. To bajiro ĩna yijama, “Dios ĩ bojarore bajiro yama, ĩna manajʉare rʉ̃cʉbʉorã”, yiĩavariquẽnarʉarãma ángel mesa.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Ʉ̃mʉare quẽne, rõmiare quẽne rujeoyumi Dios. Rõmia ĩna manijama, quẽnaro ñamasimenama ʉ̃mʉa. Rõmia quẽne, ʉ̃mʉa ĩna manijama, quẽnaro ñamasimenama.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Ʉ̃mʉ gõarone rõmiore Dios ĩ rujeomasirio so ñaboajaquẽne, ʉ̃mʉa, rõmia sʉorine ĩna ruyuase ti ñajare, “Gãmerã ejarẽmoroti ñaja”, yaja mani. To bajicõari, mani jediro ñaja Dios ĩ rujeoriarã.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Mʉa masune quẽnaro tʉoĩamasiña. “Rẽjariavijʉ Diore sẽnirã, ĩ ocare gotirã quẽne, rʉjoa jeoriarori jeomenane rõmia ĩna yiñajama, quẽnabeaja”, yimasirãja mʉa.
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 “Ʉ̃mʉa yoese ĩna joa cʉtijama, bojoneose ñaja”, yitʉoĩaja mani.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Rõmiajʉarema, “Yoese joa cʉtirã ñaama”, yitʉoĩaja mani. “Ĩna joa ĩna rʉjoarire bʉase ñato” yigʉ, Dios ĩ cũmasire ñajare, to bajiro tʉoĩaja mani, rõmiare. To bajiri yoese ĩna joa cʉtijama, variquẽnaama rõmia.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Sĩgʉ̃ri to bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, “To bajiro me bajiaja” ĩna yijama, “Ñajediroana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, to bajise rĩne gotirũgũaja yʉa, mʉare yʉ gotiri vãmere”, ĩnare yigotiroti ñaja.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Rẽjacõari, mʉa basere tʉoĩavariquẽnabeaja yʉ. “Rẽjacõari bato mani” mʉa yibetijama, quẽnacõaboriaroja.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 “Rẽjaboarine, ricati rĩne tʉoĩarã ñari, ricatitubuari rujicõari, gãjerã rãca oca josaama”, yire queti ajiaja yʉ, mʉare. Ado bajiro tʉoĩarã mʉa ñajare, “To bajirone bajirãma”, mʉare yaja yʉa:
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 “Mani tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã rãca mani rujijama, ‘Ĩna ñaama Dios oca quẽnaro masirã’ manire yirʉarãma”, yitʉoĩarãja mʉa.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Ricati rĩne tʉoĩarã ñari, “Cristo ĩ batʉsarere tʉoĩacõari bato mani” mʉa yiboase, Cristore rʉ̃cʉbʉomena yirãja.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Mʉa juavarere gãjerãre yumenane, bajeocõarãja mʉa. To bajiri jairo barã, to yicõari, idimecʉrã mʉa ñaboajaquẽne, mʉa bero ejarã sĩgʉ̃ri bare mana ñari, ñiorijacõa ñarãma. To bajiro yirã ñari, cojo masare bajiro bajirã ñaboarine, mʉa bero ejarã rãca baba cʉtimasiña manoja mʉare.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Viri cʉtirã ñarãja mʉa. Mʉa ya virijʉne bare ba, idi, mʉa yijama, quẽnaja. To bajiro mʉa yibetijama, gãjerã bare cʉomenare rojose yiĩorã yirãja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterã ñari, ¿to bajiro yatique mʉa? “‘Bare cʉomenare quẽnaro yaja mʉa’ yato Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Yibeaja yʉ. To bajiro mʉa yijama, rojose masu yirã yirãja mʉa.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Adi mʉare yʉ gotimasiose, mani ʉjʉ ĩ rijaroto rĩjoro ĩ batʉsare queti ñaja. Yʉre ĩ goticati, to yicõari, mʉare yʉ gotirẽtocati ñaja. Ado bajiro bajiaja: Mani ʉjʉre Judas ĩre ĩ ĩsirocaroto rĩjoro, panre ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yisẽniñuju Jesús. To yigajano, panre mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩsibatogʉne, ado bajise gotiyuju ĩ: “Ti ñaja yʉ rujʉri. Mʉare rijabosarʉcʉja yʉ. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, barũgũrʉarãja”, ĩnare yigotiyuju.
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 — ausente —
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 To yicõari, bare ĩna baro bero, ʉye oco sãñaribajare ãmicõari, ado bajiro gotiyuju Jesús quẽna: “Adi ñaja tirʉ̃mʉana, ‘Rojose mani yirere masirioato’ yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, ‘Gajerodori ado bajiro masare quẽnaro yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yigotimasiriarore bajiro bajirʉaroja. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, idirũgũrʉarãja”, ĩnare yiyuju Jesús.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Ĩ rotiriarore bajirone mani bajama, mani idijaquẽne, yiĩorũgũroti ñaja, “Manire rijabosayumi mani ʉjʉ” yirã. Ĩ tudiejarojʉ to bajiro yitʉjarʉarãja mani.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 To bajiri, mani ʉjʉ manire ĩ rijabosarere tʉoĩagʉ̃, panre ba, to yicõari, ʉye ocore idi, yiboarine, rʉ̃cʉbʉobeti rãca ĩ yijama, Cristore rʉ̃cʉbʉobecʉ yigʉmi. “Cristo ri'i, ĩ rujʉri quẽne, ñie vaja mani ñaja” yigʉ yigʉmi.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 To bajiri panre mani baroto rĩjoro, to yicõari, ʉye ocore mani idiroto rĩjoro, rojose mani yirere tʉoĩa, Diore yigoticõari, panre ba, ʉye ocore idi, yiroti ñaja.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 To bajiro yibecʉrema, Cristo manire ĩ rijabosare quẽnaro ĩ tʉoĩabetijare, rojose ĩre yirʉcʉmi Dios.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 To bajiro ti bajijare, jãjarã ñarãja mʉa rijaye cʉtirã. Gãjerãma, bajireacoana, bajireamena quẽne ñarãja mʉa.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Cristo manire ĩ rijabosarere quẽnaro tʉoĩacõari, to yicõari, rojose mani yirere tʉoĩa, Diore mani yigotijama, rojose manire yibetirʉcʉmi Dios.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Rojose mani yise sʉori rojose Dios manire ĩ yijama, “Rojose yitʉjacõari, yʉre ajimena rãca rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãma” yigʉ yigʉmi.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 To bajiri yʉ mairã, mani ʉjʉ manire ĩ rijabosare tʉoĩacõari panre barã, to yicõari ʉye ocore idirã mʉa rẽjajama, gãjerãre yucõari, ĩna ejajediro baba.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Mʉa rẽjaroto rĩjoro, mʉa ñiorijajama, mʉa ya virijʉ mʉa bajama, quẽnacõaroja. To bajiro mʉa yijama, no yigʉ rojose mʉare yibecʉmi Dios. Mʉa tʉjʉ ejacõari, gajeye quẽnaro mʉare gotirʉcʉja yʉ.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.