Marcos 12
Ireclota Mene (BON) vs NAA
1 Yeesu biname bine ngene ca agli mene ca jejemige, teepi ngena ituge wawena Acejiyame me mename biname bime tääpume. Tabe apu jiicige egä, “Yepä biname te waina gije bine itemige. Tabe cotäri ne erangige, cupicu ne juurige waina kuu ämulecame, piiyepu cabucabu mete ne erangige calwacupi ne awamutame. Piba tabe calwacupi ecärimige biname bine ire atwime siige kuu padare cabu teepi yageyame ne poto kuu ceerame daremu tääpume. Puma cita ca tabe cewe ne sebmalige, ädige cudecewe cewe me.
1 Depois Jesus começou a falar-lhes por parábola:
2 Kuu padare cabu tabe teeme kaakesea bägrä ne jityepige calwacupi ire atwi biname bime bau me poto kuu bine waadename.
2 No tempo da colheita, mandou um servo para que recebesse dos lavradores a sua parte dos frutos da vinha.
3 Teepi teebine joomlisi, etemeläjisi, jityepisi ime ta.
3 Mas os lavradores o agarraram, espancaram e o despacharam de mãos vazias.
4 Yageyame te cuta nuuja kaakesea bägrä ne jityepige. Teepi dupe ecärisi mope cabu, ajiri me jewenisi.
4 De novo, enviou-lhes outro servo, e eles bateram na cabeça dele e o insultaram.
5 Ingwe ca tabe cuta cääri jityepige nuuja ne, yepä teepi budre me eglisi. Teepi bucurage bine pepu jewenanemisi, poto bine etemeläjimisi, poto bine eglecimisi budre me.
5 Mandou ainda outro servo, e a este mataram. Muitos outros lhes enviou, dos quais espancaram uns e mataram outros.
6 Siige Yageyame me bägrä taatu te abmalige, teeme ngenecurage bägrä. Ceräcerägääbu tabe teebine jityepige teeme bau me, ingle tabe apu jengige, egä teepi pama cäme bägrä ne opo gaabe me ecitenisi.
6 — Restava-lhe ainda um: o seu filho amado. Por fim, mandou o filho, pensando: “O meu filho eles respeitarão.”
7 Yepä calwacupi ire atwi biname cina liba yageyame me bägrä ne jepänisi, teepi teemeteme jitranisi egä, ‘Ai yageyame me bägrä gyene. Tabe te ai calwacupi ne cire yaacatepi. Biiri naclege, yaaglesi, siige calwacupi mime yene.’
7 Mas os tais lavradores disseram entre si: “Este é o herdeiro; venham, vamos matá-lo, e a herança será nossa.”
8 Teepi teebine ecatisi, eglisi, budrekaake ne ijarisi cotäri sici me.
8 E, agarrando o filho, mataram-no e o lançaram fora da vinha.
9 Cane jijenininine weebibine, calwacupi yageyame te ngena cirege wawena. Tabe cirege otni budre me aglecame pui calwacupi ire atwi biname bine piiyepu calwacupi cire yääcäremepi nuuja biname bine ire atwime.
9 — Que fará, pois, o dono da vinha? Virá, exterminará aqueles lavradores e entregará a vinha a outros.
10 Weene ituge acnema Oogäräneji mene egä,
10 Vocês ainda não leram este trecho da Escritura:
11 Yageyame te ai ne bii jewenige
11 Isto procede do Senhor
12 Siige Israela modamoda biname cina Yeesu ne oomlaname äbitininisi, ingle teepi opo ewatnisi, egä tabe teeme poto cidi me bii jiicige. Yepä teepi wälu ge bucurage biname name pi, siige teepi teebine ebmalisi, eclige.
12 E procuravam prender Jesus, porque entenderam que ele havia contado essa parábola contra eles; mas temiam o povo. Então eles o deixaram e foram embora.
13 Modamoda biname cina jityepimisi poto Parisea sigu biname piiyepu Heroda me sigu biname bine Yeesu bau me teebine mene cabu ca oomlaname.
13 E enviaram a Jesus alguns dos fariseus e dos herodianos, para que o apanhassem em alguma palavra.
14 Teepi seclige, jejisi egä, “Abiberäja biname, cine umle gemi, egä maane toraca mene jiicenenemite piiyepu maane nuuja ngenecu lica gäte, biname cina lipu ngene jwaatwananinusi määme poto cidi me, ingle maane nuuja ne lica yaacatute teeme ngii name pi, yepä maane toracarage yaabiberäjimute Acejiyame me gaabe poto cidi me. Siige maane toraca nijini, nää mime cotre te lica niibenininige mine täks rarekaake ceerame Rooma mope biname Siisa ne?”
14 Chegando, disseram-lhe: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e não se importa com a opinião dos outros, porque não olha a aparência das pessoas, mas, segundo a verdade, ensina o caminho de Deus; é lícito pagar imposto a César ou não? Devemos ou não devemos pagar?
15 Yepä Yeesu opo ewatnige, egä teepi singi teebine mene cabu ca oomlaname, siige tabe jejemige egä, “Weene ingle ne jirngeniye cebine oomlaname. Rarekaake ne secaneye, cane jääpänene.”
15 Mas Jesus, percebendo a hipocrisia deles, respondeu:
16 Teepi secanisi, siige tabe itemlimige egä, “Laati me opo gyene piiyepu ngii gyene ai rarekaake cabu?” Teepi jejisi egä, “Siisa me opo gyene piiyepu teeme ngii gyene.”
16 Eles trouxeram. E Jesus lhes perguntou: Eles responderam: — De César.
17 Yeesu jejemige egä, “Lui gwidape gemi Siisa me, teebine ecäreye pui; piiyepu lui gwidape gemi Acejiyame me, teebine ecäreye pui.” Teepi mutäcäco äbitininisi teeme mene name pi.
17 Então Jesus disse: E muito se admiraram dele.
18 Poto Sadukea sigu biname cina seclige Yeesu bau me. Teepi eei gemi, lui cina jiicusi, egä biname cina budre cabu ca lica arpinera. Teepi Yeesu ne jejisi egä,
18 Então alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
19 “Abiberäja biname, Moose te cotre ne soogäruji mime tääpume, egä biname te liba budre läbituge, coga ne bägrä cäco twaabmaluge, teeme igane te miiji cuubla ne acata bägrä wawename teeme naane me ngii tääpume.
19 — Mestre, Moisés nos deixou escrito que, se um homem morrer e deixar mulher sem filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.
20 Yoo, nuuja taje puga ge seben naniganewaleyame. Uuge te coga ne ocatige, siige bägrä cäco budre äbitige.
20 Havia sete irmãos. O primeiro casou e morreu sem deixar filhos;
21 Teeme gomecayame igane te cuubla ne ocatige. Tabe cuta budre äbitige bägrä cäco. Cuta pepu äbitige puma cita ca gomeyame tääpume
21 o segundo casou com a viúva e morreu, também sem deixar descendência; e o terceiro, da mesma forma.
22 piiyepu iyeta teeme iganewale bime tääpume. Iyeta seben naniganewaleyame peei yepä magebi ne ocananisi, siige budre äbitininisi bägrä cäco. Ingwe ca magebi te cuta budre äbitige.
22 E, assim, os sete não deixaram descendência. Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
23 Siige liba pui seben naniganewaleyame budre cabu ca cirege arpinera, tabe piba laati me coga cirege?”
23 Na ressurreição, quando eles ressuscitarem, de qual deles ela será a esposa? Porque os sete casaram com ela.
24 Yeesu teebibine jejemige egä, “Weene betäjiye, ingle weene umle lica gemi Oogäräneji mene piiyepu weene umle lica gemi Acejiyame me kokre.
24 Jesus respondeu:
25 Budre biname cina liba cirege arpinera, teepi coga rooriye lica awadreca, yepä teepi epu pana cire yaacrajemepi Acejiyame me mename seemo cina cabucewe je liiyepu.
25 Pois, quando ressuscitarem dentre os mortos, nem casarão, nem se darão em casamento, mas serão como os anjos nos céus.
26 Egäsu weene Moose miji Oogäräneji mene cabu ituge acnema, Acejiyame Moose ne ngena jejuji budre cabu ca arpinera poto cidi me. Moose liba aclajuteji enajuji ayeji uli gome, Acejiyame te jejuji egä, ‘Cane Abrahamo, Isacako, Yakobu naabibime Acejiyame gäne.’
26 Quanto aos mortos, que eles de fato ressuscitam, vocês nunca leram no Livro de Moisés, no trecho referente à sarça, como Deus lhe falou: “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”?
27 Tabe nata budre biname bime Acejiyame lica gyene yepä eei bime, lui cina ireclota gemi. Weene mage betäjiye, egä budre biname cina lica cirege ireclota me arpinera.”
27 Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos. Vocês estão completamente enganados.
28 Yepä cotre abiberäja biname te liba itecijige Yeesu piiyepu Sadukea sigu biname cina lipu jicelisi, piiyepu tabe liba jepänige, egä Yeesu teebibine lipu miiji mene ca jewecnimige, tabe piba ädige Yeesu bau me, itemlige egä, “Lui cotre gyene baborage?”
28 Chegando um dos escribas, que ouviu a discussão entre eles e viu que Jesus tinha dado uma boa resposta, perguntou-lhe: — Qual é o principal de todos os mandamentos?
29 Yeesu jejige egä, “Age sena lui baborage cotre: ‘Israela biname weene itecijinege! Yageyame, lui sine mime Acejiyame, tabe yepä taatu Yageyame gyene.
29 Jesus respondeu:
30 Weene miiji singi äbita Yageyame, weeme Acejiyame tääpume, siige pui ne aboclomta iyeta weeme owecu mule ca, iyeta weeme ireclota ca, iyeta weeme ngene atwanena ca piiyepu iyeta weeme kokre ca.’
30 Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de todo o seu entendimento e com toda a sua força.”
31 Pui gomecayame babo cotre lui age sena: ‘Maane miiji biname bime tääpume singi lenaja, maane lipu määme tääpume singi birige.’ Nuuja apu baborage cotre lica gyene ai neeneni cina liiyepu.”
31 O segundo é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.” Não há outro mandamento maior do que estes.
32 Piba pui cotre abiberäja biname te Yeesu ne jejige egä, “Abiberäja biname, maane miiji jiicite. Maane toraca jiicite, egä Acejiyame lui yepä taatu gyene, nuuja Acejiyame lica gyene.
32 Então o escriba disse: — Muito bem, Mestre! E com verdade o senhor disse que ele é o único, e não há outro além dele,
33 Cuta biname te miiji singi Acejiyame tääpume, siige pui ne yaaboclomtuge teeme iyeta owecu mule ca, teeme iyeta ngene atwanena ca piiyepu teeme iyeta kokre ca, cuta tabe miiji singi biname bime tääpume, tabe lipu singi teeme tääpume. Ai lui baborage gyene iyeta iiwäreja cibu cabu ca, lui bine juubudäremusi Acejiyame tääpume, piiyepu nuuja iiwäreja gwidape cabu ca.”
33 e que amar a Deus de todo o coração e de todo o entendimento e com todas as forças e amar o próximo como a si mesmo é mais do que todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Yeesu lui opo ewatnige, egä tabe umle mene ca jewecnistige, siige tabe jejige egä, “Maane mameta gäte biname me äbita, Acejiyame lui ne yaacanuge.” Ai ingwe gaabe ca biname cina wälu ge Yeesu ne cerämu ätemlejame.
34 Vendo Jesus que o escriba havia respondido sabiamente, declarou-lhe: E ninguém mais ousava fazer perguntas a Jesus.
35 Yeesu liba iiwäreja mete caale bora je ebiberäjimige, tabe jiicige egä, “Peei lipu gyene, egä cotre abiberäja biname cina jiicenisi, egä Keriso lui Daawida me kaakesaare gyene.
35 Jesus, ensinando no templo, perguntou:
36 Aceji Seemo te Daawida ne ngene atwana ecäruji Keriso poto cidi me iicaname egä,
36 O próprio Davi falou, pelo Espírito Santo:
37 Siige tabe Daawida te liba Keriso ne einuji teeme Yageyame ca, cije tabe piba lipu gyene Daawida me kaakesaare?” Biname cina jitecijisi gege cama Yeesu me mene.
37 — O próprio Davi chama o Cristo de Senhor; então como ele pode ser filho de Davi? E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Yeesu teeme abiberäja mene cabu apu jiicige egä, “Weene ire cängena cotre abiberäja biname bime tääpume, lui cina singi gemi lecaleca cäbletääpe cama otnetnejame naace me awabame, egä teepi umlerage biname gemi, piiyepu lui cina singi gemi biname cina teebibine aletna puupu cabu cängena awablame.
38 E, ao ensinar, Jesus dizia:
39 Abasecretna mete cabu teepi singi ngii biname bime puupu cabu adnaterame, piiyepu soriyomu ne liba yaaclitusi, teepi ladna-täruge miijirage puupu cabu.
39 buscam as primeiras cadeiras nas sinagogas e os primeiros lugares nos banquetes;
40 Teepi cuublacubla bime gwidape bine yaawadimusi piiyepu sinäme lecaleca padare irecu lätumutanininusi. Peei name pi teepi Acejiyame bau ca mäpurage daremu ne cirege päpäna.”
40 devoram as casas das viúvas e, para o justificar, fazem longas orações. Estes sofrerão juízo muito mais severo.
41 Yeesu liba adnatäneji enajige iiwäreja mete caale bora rarekaake acrana gwidape gome, tabe ire ca ewadanemige biname cina lipu rarekaake ebäcnisi. Bucurage dogwe biname cina ebäcnisi mage rarekaake bine.
41 Sentado diante da caixa de ofertas, Jesus observava como o povo lançava ali o dinheiro. Ora, muitos ricos depositavam grandes quantias.
42 Puma cita ca yepä owecumete cuubla te toclige, neeneni matimati rarekaake aacitige.
42 Vindo, porém, uma viúva pobre, lançou duas pequenas moedas correspondentes a um quadrante.
43 Yeesu abiberäja bägrä bine ala tesoglicmige, jejemige egä, “Cane toraca mene jijenininine, ai owecumete cuubla te magerage becitige, poto cina matimati bicranimisi.
43 E, chamando os seus discípulos, Jesus disse:
44 Naace, teepi matimati rarekaake bine bicranimisi teeme bucurage cabu ca, yepä cuubla te iyeta becitige, teeme lui pisi nyene lenaja tääpume.”
44 Porque todos eles deram daquilo que lhes sobrava; ela, porém, da sua pobreza deu tudo o que possuía, todo o seu sustento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.