João 9
Ireclota Mene (BON) vs NAA
1 Yeesu otni cabu irecu määsumäsu biname ne jepänige, lui te pepu ärngeji ge.
1 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem cego de nascença.
2 Abiberäja bägrä cina Yeesu ne itemlisi egä, “Abiberäja biname, laati me niiya mule name pi tabe apu gyene, teeme coo teeme mage babe bime?”
2 E os seus discípulos perguntaram: — Mestre, quem pecou para que este homem nascesse cego? Ele ou os pais dele?
3 Tabe jejemige egä, “Tabe irecu määsumäsu ärngeji lica gyene teeme niiya mule ingle name pi coo teeme mage babe bime niiya mule name pi. Tabe naace name pi irecu määsumäsu gyene egä Acejiyame me kokre ne teeme cabu ca päpäname.
3 Jesus respondeu:
4 Bimu apaclyera te liba enajenige, mine miiji teeme kaakesea wawena, cebine lui te nätyepuji. Ciiye te tädenige, piba nuuja te äblicäco kaakesea wawena.
4 É necessário que façamos as obras daquele que me enviou enquanto é dia; a noite vem, quando ninguém pode trabalhar.
5 Cane liba gawecewe cabu säne, cane apaclyera gäne gawecewe tääpume.”
5 Enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Ai mene ingwe gaabe ca Yeesu mote ne eclemutige gawe cabu me, gawe cama elengläcitige, siige pui ngate ne ecatige, teeme irecu bine aaganige.
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu na terra, fez lama com a saliva e com a lama untou os olhos do cego.
7 Piba tabe jejige egä, “Äte ädi, opo äcisäji Siloama cupicu cabu.” (Siloama me aboclomta lui ‘Ätyepäneji’.) Tabe ädige, opo äcisäjige, siige irecu aasatäneji tacnige.
7 Então disse ao cego: Siloé quer dizer “Enviado”. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Puma cita ca lui biname cina teeme gome icrajige, cuta lui cina teebine niinäce ituge päpänena ätinera je, teepi ätemläjinisi egä, “Nää, age sena pui biname, mine lui ne ätinera je jääpänanusi?”
8 Então os vizinhos e os que antes o conheciam de vista, como mendigo, perguntavam: — Não é este o que ficava sentado pedindo esmolas?
9 Poto cina jiicisi egä, “Yoo, tabe sine,” poto cina egä, “Eewe, tabe lica gyene, yepä teeme opo pui biname me pana gyene.” Yepä tabe pui biname te teemämu jiicige egä, “Cane age säne pui biname.”
9 Uns diziam: — É ele. Outros: — Não, mas se parece com ele. O homem dizia: — Sou eu.
10 Teepi itemlisi egä, “Määme irecu cina lipulipu baasatäsi?”
10 Então lhe perguntaram: — Como foram abertos os seus olhos?
11 Tabe jejemige egä, “Biname ngii Yeesu, tabe te mote ne elengläcitige gawe cama, siige pui ngate ca naganige cäme irecu, nätyepige Siloama cupicu cabu cane opo äcisejame. Cane liba ädine, siige jicisäjine, piba cäme irecu cina aasatäsi.”
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez lama, passou nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave-se.” Então fui, lavei-me e estou vendo.
12 Teepi teebine itemlisi egä, “Lese nyene tabe?” Tabe jejemige egä, “Cane umle lica gäne.”
12 Eles perguntaram: — Onde está ele? Respondeu: — Não sei.
13 Lui irecu määsumäsu biname te miiji bäbitige, teebine ecanisi Parisea sigu biname bime cabu me.
13 Levaram aos fariseus aquele que antes era cego.
14 Lui bimu cabu Yeesu gawe ne mote cama elengläcitige, siige teeme irecu bine miiji jaawenige, pui lui Sabade bimu ge.
14 E era sábado o dia em que Jesus fez a lama e lhe abriu os olhos.
15 Puma cita ca Parisea sigu biname cina teebine itemlisi egä, “Määme irecu lipulipu miiji bäbitäsi?” Tabe jejemige egä, “Pui biname, tabe gawe ne teeme mote cama elengläcitige, pui ngate ca cäme irecu naganige. Cane opo äcisäjine, siige page cane gwidape bine jepänenemine.”
15 Então os fariseus lhe perguntaram outra vez como podia ver. Ele respondeu: — Ele pôs lama sobre os meus olhos, lavei-me e estou vendo.
16 Piba poto Parisea sigu biname cina apu jiicisi egä, “Lui biname te pepu mule ne jewenige, tabe äblicäco ge Acejiyame bau ca otni, ingle Sabade cotre ne jetropangtige.” Yepä poto cina jiicisi egä, “Lipu miiji gyene conocono biname te apu ciitaca mule bine waweneca?” Siige teepi yepä ngene atwana lica ge Yeesu poto cidi me.
16 Por isso, alguns dos fariseus diziam: — Esse homem não é de Deus, porque não guarda o sábado. Mas outros diziam: — Como pode um homem pecador fazer sinais como estes? E houve divisão entre eles.
17 Parisea sigu biname cina cuta cääri itemlisi pui biname ne egä, “Maane lipu ngene jotwaninite pui biname poto cidi me, meebine lui te miiji naawenige?” Tabe jejemige egä, “Cane apu ngene jotwaninine, egä tabe lui Acejiyame me mename biname gyene.”
17 De novo perguntaram ao cego: — O que você diz a respeito dele, uma vez que lhe abriu os olhos? Ele respondeu: — É um profeta.
18 Yepä Israela biname cina ätrunga lica ge, egä tabe irecu määsumäsu ärngeji ge, siige page jepänenemige, peei name pi teepi teeme mage babe bine ala taasoglicisi,
18 Os judeus não acreditaram que ele tinha sido cego e que agora podia ver, enquanto não chamaram os pais dele
19 äätemlisi egä, “Nää, ai lui weeme bägrä gyene? Lipu, tabe irecu määsumäsu ärngeji ge? Tabe page siige lipulipu jepänenemige?”
19 e lhes perguntaram: — É este o filho de vocês, que vocês dizem que nasceu cego? Como é que agora ele está vendo?
20 Mage babe cina jejemäsi egä, “Yoo, cine umle gegi egä tabe cime bägrä gyene, cuta irecu määsumäsu ärngeji ge,
20 Então os pais responderam: — Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego,
21 yepä cine nuuja umle lica gegi, tabe lipulipu irecu bii baasatige coo laati te miiji bii jewenige teebine. Weene teebine itemleye. Tabe baborage gyene weebibine daremu mene jajime.”
21 mas não sabemos como agora está vendo. E também não sabemos quem lhe abriu os olhos. Perguntem a ele, pois já tem idade e poderá falar por si mesmo.
22 Teepi naace popi apu jiicäsi, ingle teepi wälu ge Israela modamoda biname bime tääpume. Israela biname cina apu ituge iicana, egä laati te jaawabudnituge Yeesu ne, egä tabe Keriso sine, Acejiyame lui ne cirege ätyepa biname bine niiya cabu ca äsecrerame, piba pui biname ne yääyeblingtusi teeme irecu ätumuta cabu ca.
22 Os pais dele disseram isso porque estavam com medo dos judeus, pois estes já tinham combinado que, se alguém confessasse que Jesus era o Cristo, seria expulso da sinagoga.
23 Peei name pi teeme mage babe cina jiicäsi egä, “Tabe baborage gyene. Teebine itemleye.”
23 Foi por isso que os pais dele disseram: “Ele já tem idade e poderá falar por si mesmo.”
24 Puma cita ca Parisea sigu biname cina cuta cääri ala tesoglicisi irecu määsumäsu ärngeji biname ne, jejisi egä, “Cine umle gemi, egä lui biname te meebine miiji naawenige, tabe conocono biname gyene. Maane lipu ngene jotwaninite teeme poto cidi me? Maane ngene gone näätrimaluge, egä Acejiyame te näätecijenige, peei name pi maane toraca mene nijini.”
24 Então chamaram, pela segunda vez, o homem que tinha sido cego e lhe disseram: — Diga a verdade diante de Deus; nós sabemos que esse homem é pecador.
25 Tabe jejemige egä, “Cane umle lica gäne, egä tabe conocono biname gyene coo liiyepu, yepä cane umle gäne, cane irecu määsumäsu ge niinäce, siige page jepänenemine.”
25 Ele respondeu: — Se é pecador, não sei. Uma coisa sei: eu era cego e agora vejo.
26 Puma cita ca Parisea sigu biname cina itemlisi egä, “Tabe ngena jewenige määme irecu cabu? Tabe lipulipu meebine irecu miiji naawenige?”
26 Perguntaram-lhe outra vez: — O que ele fez a você? Como lhe abriu os olhos?
27 Tabe jejemige egä, “Cane uja bii jijinine, yepä weene lica bitecijinige. Weene ngena tääpume singi gemi peei yepä gwidape tääpume cääri ätecijaname? Pama weene singi gemi cuta teeme abiberäja bägrä me äbitame!”
27 Ele respondeu: — Já lhes disse, mas vocês não ouviram. Por que querem ouvir outra vez? Por acaso vocês também querem se tornar discípulos dele?
28 Parisea biname cina teebine jisädisi, jejisi egä, “Maane peese näte teeme abiberäja bägrä. Cine Moose me abiberäja bägrä gemi.
28 Então o insultaram e lhe disseram: — Discípulo dele é você! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Cine umle gemi, egä Acejiyamerage te Moose ne jejanuji, yepä cine peei biname poto cidi me umle lica gemi, egä tabe luma cita ca gyene.”
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas este nem sabemos de onde é.
30 Pui biname te jejemige, “Tabe cäme irecu bii napatnige, yepä weene umle lica gemi, tabe laasi nyene. Cane cälu te nätige wemiji pi.
30 O homem respondeu: — É estranho que vocês não saibam de onde ele é, mas ele me abriu os olhos.
31 Mine umle gemi, egä Acejiyame te conocono biname ne lica jäätecijuge, yepä tabe eei biname ne jäätecijuge, lui te teebine opo gaabe me yaacitanuge piiyepu teeme singi ibibi jaawenimuge.
31 Sabemos que Deus não atende a pecadores. Pelo contrário, se alguém teme a Deus e pratica a sua vontade, a este atende.
32 Agedna cabu ca ngälu page nuuja biname te lica ituge ätecija, egä biname te irecu määsumäsu ärngeji biname me irecu bine jaapatnige.
32 Desde que o mundo existe, jamais se ouviu que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Acejiyame te peei biname ne liga lica cire täätyepeji, tabe ibibi lica gyene apu mule bine wawenecame.”
33 Se este homem não fosse de Deus, não poderia ter feito nada.
34 Parisea biname cina jejisi teebine egä, “Maane niiyarage biname gäte määme aplimla cabu ca ngälu page. Maane ngena miiji gäte cibibine abiberäjame!” Siige teepi teebine teeme abasecretna mete cabu ca ijarisi.
34 Mas eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e quer nos ensinar? E o expulsaram.
35 Yeesu itecijige, egä tabe lui biname ne miiji jewenige, teebine sijarisi abasecretna mete cabu ca. Tabe liba teebine jepänige, tabe jejige egä, “Maane nää jitrungenite Acejiyame bau ca lui te täduji biname me äbituji?”
35 Jesus ouviu que eles tinham expulsado o homem. Ao encontrá-lo, perguntou:
36 Tabe pui biname te Yeesu ne jejige egä, “Babo biname, naji cebine, tabe laasi nyene, cane teebine piba jitrungenine?”
36 Ele respondeu: — Quem é, Senhor, para que eu creia nele?
37 Yeesu jejige egä, “Maane uja biiri jepänite teebine. Tabe page maane cama mene jiicemenige.”
37 E Jesus lhe disse:
38 Tabe Yeesu ne jejige egä, “Yageyame, cane näätrungenine meebine.” Piba tabe kokorare ca ääpednutige teeme opo gaabe je.
38 Então ele afirmou: — Eu creio, Senhor! E o adorou.
39 Yeesu puma cita ca jiicige egä, “Cane naace tääpume ai gawecewe cabu me itu tädujine biname bine atraname siige piba irecu määsumäsu cina päpänename, cuta lui cina jääpänanemusi teepi irecu määsumäsu me äbitame.”
39 Jesus continuou: —
40 Poto Parisea sigu biname lui cina teta cama puga ge, itecijemige Yeesu ai mene iicema je, siige teepi teebine itemlisi egä, “Nää, maane apu naangeninige, egä cine cuta irecu määsumäsu gemi?”
40 Alguns dos fariseus que estavam perto dele perguntaram-lhe: — Por acaso também nós somos cegos?
41 Yeesu jejemige egä, “Weene liba toraca irecu määsumäsu lenaja je, piba nuuja te äblicäco weebibine niiya mule poto cidi me aitneja; yepä weene jiicenenemiye, egä weene cängena jepänenemiye, siige weebibine cirege atrana, ingle weeme niiya mule piti nemi.”
41 Jesus respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.