Atos 14

Ireclota Mene (BON) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Peei yepä mule te äbitige Ikoniya cewe je. Paulo naabi Banaba aaclige Israela biname bime abasecretna mete cabu me, puga mene jejananemäsi kokre cama. Siige, bucurage Israela biname piiyepu nuuja gawe biname piba Yeesu ne jitrungisi.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé, segundo seu costume, entraram na sinagoga dos judeus e ali pregaram, de tal modo que uma grande multidão de judeus e de gregos se converteu à fé.
2 Yepä, poto Israela biname lui cina singi lica ge Yeesu ne ätrungame, teepi poto nuuja gawe biname bine ngenecu alonecame jewenemisi, niiya mene ca teeme ngene atwanena jetatrongtemisi ätrunga biname bime bau ca.
2 Mas os judeus, que tinham permanecido incrédulos, excitaram os ânimos dos pagãos contra os irmãos.
3 Yoo, Paulo naabi Banaba puga aanajige lecaleca padare cama. Teepi mene wälu cäco jejananemäsi Yageyame poto cidi me. Tabe te kokre ääcärige teebibine ciitaca mule bine wawename. Tabe pepu jewenige awabame egä teeme mene lui toraca ge, egä Acejiyame owecu gyene biname bime tääpume cuta singi teebibine ätityerame.
3 Não obstante, eles se demoraram ali por muito tempo, falando com desassombro e confiança no Senhor, que dava testemunho à palavra da sua graça pelos milagres e prodígios que ele operava por mãos dos apóstolos.
4 Ikoniya cewe biname cina äplinisi: poto cina singi Israela modamoda biname bime tääpume; poto cina singi pui neeneni ätyepäneji biname bime tääpume.
4 A população da cidade achava-se dividida: uns eram pelos judeus, outros pelos apóstolos.
5 Puma cita ca poto Israela biname piiyepu poto nuuja gawe biname teeme modamoda biname cama mene jitranisi ätyepäneji biname bine niiya wawename piiyepu kula ca budre me äbyecrame.
5 Mas como se tivesse levantado um motim dos gentios e dos judeus, com os seus chefes, para os ultrajar e apedrejar,
6 Paulo naabi Banaba peei poto cidi me liba umle äbitäsi, teepi uucräsi Lukaniya gawe cabu me, luga ge neeneni cewe ngii Lustra piiyepu Derbe cuta piiyepu poto matimati cewe.
6 ao saberem disso, fugiram para as cidades da Licaônia, Listra e Derbe e suas circunvizinhanças.
7 Teepi puga Miiji Mene biname bine jejananemäsi.
7 Ali pregaram o Evangelho.
8 Puga ge Lustra cewe je yepä biname lui teeme ernge niiyaniya ge. Tabe pepu aplimläneji ge, äblicäco otnetneja.
8 Em Listra vivia um homem aleijado das pernas, coxo de nascença, que nunca tinha andado.
9 Tabe adnatäneji ge, Paulo me mene jitecijige. Paulo teebine opo ewatnige egä tabe teeme mene jitrungenige, siige peei ätrunga name pi tabe miiji ge miiji me äbita. Paulo piba teebine conocäco ire jetwige,
9 Sentado, ele ouvia Paulo pregar. Este, fixando nele os olhos e vendo que tinha fé para ser curado,
10 babo tage ca jejige, “Abujängti, määme ernge ca conocäco naaclajutege!” Peei rooriye te wata abujängtige, siige otnetnäjige.
10 disse em alta voz: Levanta-te direito sobre os teus pés! Ele deu um salto e pôs-se a andar.
11 Biname cina jepänisi Paulo lui ne jewenige, teepi piba ala abayisi teeme Lukaniya gawe mene ca egä, “Cabucewe uuje cina ai gawecewe biname pana me bateplengtäsi, täinäsi mime bau me!”
11 Vendo a multidão o que Paulo fizera, levantou a voz, gritando em língua licaônica: Deuses em figura de homens baixaram a nós!
12 Teepi Banaba ne ngii ecärisi Jeeu piiyepu Paulo ne ngii ecärisi Hermes, ingle Paulo te mene jiicige. Teepi apu jewenisi, ingle teepi jengemige egä cabu je piti nemi neeneni uuje Jeeu piiyepu Hermes.
12 Chamavam a Barnabé Zeus e a Paulo Hermes, porque era este quem dirigia a palavra.
13 Yoo, Jeeu me iiwäreja mete puga ge cewe wajwa je. Siige, Jeeu tääpume iiwäreja biname te rooriye kau bine piiyepu uli popo sewadige cewe grana gome me. Piba pui iiwäreja biname piiyepu biname tomi cina singi kau aglime ätyepäneji biname bine iiwärejame, ingle teepi apu jengemige egä Paulo piiyepu Banaba lui Jeeu piiyepu Hermes naabi tegi.
13 Um sacerdote de Zeus Propóleos trouxe para as portas touros ornados de grinaldas, querendo, de acordo com todo o povo, sacrificar-lhos.
14 Banaba naabi Paulo biname bime mene liba äätecijige, teepi ngenecu mäpu name pi teeme cäbletääpe iderecmäsi piiyepu uuwamäsi biname tomi cabu me, siige baborage tage ca mene jejemisi egä,
14 Mas os apóstolos Barnabé e Paulo, ao perceberem isso, rasgaram as suas vestes e saltaram no meio da multidão:
15 “Biname, weene ngena jeweneniye? Cine ai gawe biname gegi, weene liiyepu! Cine age tegi Miiji Mene aitname, weebibine ai walya gwidape cabu ca atatrongärame Acejiyame bau me opire wawename, tabe lui toraca ireclota gyene. Peese nyene Acejiyame lui te cabucewe, gawecewe, piiyepu malu bine jewenemuji iyeta teeme gwidape cama.
15 Homens, clamavam eles, por que fazeis isso? Também nós somos homens, da mesma condição que vós, e pregamos justamente para que vos convertais das coisas vãs ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo quanto neles há.
16 Sasa cabu ca tabe biname bine ire ta jaacitanemuge teepi biname cina teeme singi gaabe cabu otnetnejame.
16 Ele permitiu nos tempos passados que todas as nações seguissem os seus caminhos.
17 Yepä, iyeta padare tabe teemämu conocäco taboclomtuge teeme miiji ätityera mule cabu. Tabe ngupe ne weeme bau me täätyepuge dume cabu ca, piiyepu gije bine jaawenemuge kuu wawenecame teeme maramara äyi padare cabu kämäge ngalebora. Tabe pepu weebibine deedei icäraninuge weeme ngenecu ne gege wawename.”
17 Contudo, nunca deixou de dar testemunho de si mesmo, por seus benefícios: dando-vos do céu as chuvas e os tempos férteis, concedendo abundante alimento e enchendo os vossos corações de alegria.
18 Paulo ai mene ca jiibemige biname bine lui cina singi teebibine kau ca iiwärejame, yepä plowa lica ge teebibine iibaname peei mule cabu ca.
18 Apesar dessas palavras, não foi sem dificuldade que contiveram a multidão de sacrificar a eles.
19 Piba seclige poto Israela biname cina Pisidiya gawe Aniyoka cewe cabu ca piiyepu Ikoniya cewe cabu ca. Teepi biname bine giri jecitanemisi teeme singi wawename. Teepi Paulo ne kula ca jibyecrisi, piba teebine elädnisi pui babo cewe Lustra cabu ca. Teepi apu jengemige tabe budre ge.
19 Sobrevieram, porém, alguns judeus de Antioquia e de Icônio que persuadiram a multidão. Apedrejaram Paulo e, dando-o por morto, arrastaram-no para fora da cidade.
20 Yepä, ätrunga biname cina liba seclige, Paulo ne jewaclomtisi, tabe piba arpinantige, acne-nutige pui cewe me. Siige, nuuja bimu Paulo naabi Banaba aaclige Derbe cewe me.
20 Os discípulos o rodearam. Ele se levantou e entrou na cidade. No dia seguinte, partiu com Barnabé para Derbe.
21 Paulo naabi Banaba Derbe cewe biname bine Miiji Mene jejananemäsi. Puga bucurage biname teeme mene jitrungisi. Teepi piba acnenutäsi Lustra cewe me, puma cita ca Ikoniya cewe me, puma cita ca matikolä Antiyoka cewe me Pisidiya gawe cabu.
21 Depois de ter pregado o Evangelho à cidade de Derbe, onde ganharam muitos discípulos, voltaram para Listra, Icônio e Antioquia {da Pisídia}.
22 Iyeta peei cewe cabu teepi ätrunga biname bine ngenecu kokre ecäremäsi piiyepu teebibine bäärmi jegednemäsi conocäco Yeesu bau ätrungame. Teepi biname bine ebiberäjemäsi egä, “Ai ireclota cabu mine iyeta bucurage mäpu cabu ca täsinago, ingwe ca piba Acejiyame me biname bine waadena cabu me cire yääbäcnepesi.”
22 Confirmavam as almas dos discípulos e exortavam-nos a perseverar na fé, dizendo que é necessário entrarmos no Reino de Deus por meio de muitas tribulações.
23 Ätrunga ingle yepäyepä cabu Paulo naabi Banaba biname bine jejäcremäsi mope biname me äbitame ätrunga biname bine waadename. Iyeta cewe cabu teepi irecu ätumutanäsi piiyepu deedei cäco aanajige Acejiyame ne ngene apecname, piba pui cewe ätrunga biname bine mime Yageyame me ime cabu icranemäsi, teepi lui bau me teeme ngenecu ituge acita.
23 Em cada igreja instituíram anciãos e, após orações com jejuns, encomendaram-nos ao Senhor, em quem tinham confiado.
24 Pisidiya gawe liba jeläcnutäsi, teepi cääri atyaramtäsi Pampuliya gawe cabu me.
24 Atravessaram a Pisídia e chegaram a Panfília.
25 Teepi Miiji Mene Perga cewe cabu jejananemäsi, puma cita ca Ataliya cewe me aaclige.
25 Depois de ter anunciado a palavra do Senhor em Perge, desceram a Atália.
26 Teepi puma cita ca poo gaabe abyemeräsi Antiyoka babo cewe otnime, luma ätrunga biname cina teebibine Acejiyame me miiji ire atwi cabu ituge acita peei kaakesea tääpume, page lui ne bii jimlitäsi.
26 Dali navegaram para Antioquia {da Síria}, de onde tinham partido, encomendados à graça de Deus para a obra que estavam a completar.
27 Teepi liba Antiyoka babo cewe me atyaramtäsi, ätrunga biname bine tebasecretnemäsi, jejanemäsi iyeta Acejiyame te ten cabu ca lui itu jaawenemepi, piiyepu tabe gaabe ne lipu itu jiitnepi gawe maramara biname bime tääpume Yeesu ne ätrungame.
27 Ali chegados, reuniram a igreja e contaram quão grandes coisas Deus fizera com eles, e como abrira a porta da fé aos gentios.
28 Siige, teepi leca padare cama Antiyoka ätrunga biname cama aanajige.
28 Demoraram-se com os discípulos longo tempo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.