1 Pedro 2
Yesus Aqa Anjam Bole 2014 (BOJ2014) vs VC
1 Niŋgi ŋambile bunuj eb deqa niŋgi kumbra uge kalil uratiy. Gisaŋ anjam ti maqu kumbra ti are uge ti yomu anjam ti kalil di niŋgi torei uratekritiy.
1 Deponde, pois, toda malícia, toda astúcia, fingimentos, invejas e toda espécie de maledicência.
2 Iga qalie, aŋgro mom naŋgi muŋgum qaq uyqajqa qarnjreqnu. Dego kere niŋgi muŋgum qaq bolequja Qotei aqaq na beqnu qaji di oqajqa are qaloqniy. Muŋgum qaq di Qotei aqa anjam. A jiga bei saiqoji. Muŋgum qaq dena nuŋgo qunuŋ aqaryaiyimqa niŋgi tulaŋ boleosib siŋgilaqab. Yim Qotei na niŋgi eleŋqas.
2 as newborn babes desire earnestly the pure mental milk of the word, that by it ye may grow up to salvation,
3 Tamo Koba a na niŋgi kumbra bole eŋgeqnu. Aqa kumbra di niŋgi uyo oneiyoqnsib mareqnub, “Bole.”
3 if indeed ye have tasted that the Lord {is} good.
4 Tamo Koba a tal ai bul siŋgila na tigelejunu. Tal ai di ŋambile unu. Niŋgi tal ai deq boiy. Tal ai di tamo qudei na unsibqa uge qa marsib taqal waiyeb. Ariya Qotei na olo tal ai di giltosiqa marej, “Tal ai di tulaŋ bolequja.”
4 — ausente —
5 Niŋgi dego tal ai bul ŋambile unub. Qotei aqa Mondor na niŋgi aqa segi tal sqa marsiqa niŋgi gereiŋgeqnu. Deqa niŋgi Qotei aqa atra tamo bolequja sosib Yesus Kristus aqa ñam na nuŋgo segi jejamu Qotei atraiyoqnib a niŋgi qa tulaŋ arearetoqnqas.
5 yourselves also, as living stones, are being built up a spiritual house, a holy priesthood, to offer spiritual sacrifices acceptable to God by Jesus Christ.
6 Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, “Niŋgi quiy. E na tal ai qujai giltosim tal siŋgilatqajqa deqa tumaq di tigeltem unu. Tal ai di tulaŋ bolequja. A siŋgila koba. E na Saion manaq di tigeltem unu. Deqa tamo naŋgi tal ai di osib naŋgo areqaloq di siŋgilatqab di naŋgi jemainjrqasai.”
6 Because it is contained in the scripture: Behold, I lay in Zion a corner stone, elect, precious: and he that believes on him shall not be put to shame.
7 O ijo was, tal ai tuma qaji di agi Kristus. Niŋgi Kristus qa nuŋgo areqalo siŋgilateqnub deqa niŋgi mareqnub, “Tal ai di tulaŋ bolequja.” Ariya tamo naŋgi Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilatosaieqnub qaji naŋgi tal ai di uge qa mareqnub. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu,
7 To you therefore who believe {is} the preciousness; but to the disobedient, the stone which the builders cast away as worthless, this is become head of {the} corner,
8 Qotei aqa anjam bei dego nami endegsib neŋgreŋyeb, “Tamo qudei naŋgi tal ai di quraqyoqnsib maŋgaleqnub.” O ijo was, tamo naŋgi di Qotei aqa anjam gotraŋyeqnub. Utru deqa naŋgi tal ai di quraqyoqnsib maŋgaleqnub. Qotei a nami marej, “Naŋgi tulaŋ padalqab.”
8 and a stone of stumbling and rock of offence; {who} stumble at the word, being disobedient to which also they have been appointed.
9 Ariya Qotei na niŋgi giltŋgej deqa niŋgi aqa atra tamo sosib a ombla mandor kokba tigelonub. Tigelosib niŋgi aqa segi kumbra boleq di sosib dauryeqnub. Niŋgi aqa segi tamo uŋgasari tiŋtiŋ unub. A na niŋgi giltŋgej deqa niŋgi aqa so bole kalil ubtekritoqnsib mare mare laqnub. Nami niŋgi ambruq di soqneb deqa Qotei na niŋgi metŋgonaqa niŋgi ambru uratosib suwaŋoq beleŋeb. Suwaŋo di tulaŋ bolequja.
9 But *ye* {are} a chosen race, a kingly priesthood, a holy nation, a people for a possession, that ye might set forth the excellencies of him who has called you out of darkness to his wonderful light;
10 Nami niŋgi tamo uŋgasari laŋaj soqneb. Ariya bini niŋgi Qotei aqa segi tamo uŋgasari unub. Nami Qotei a niŋgi qa are boleiyosaioqnej. Ariya bini a niŋgi qa are boleiyeqnu.
10 who once {were} not a people, but now God's people; who were not enjoying mercy, but now have found mercy.
11 O ijo was bole, niŋgi mandamq endi yauŋ tamo bulosib unub deqa e niŋgi endegsi merŋgwai. Nuŋgo areqalo namij ti nuŋgo qunuŋ ti ombla qoteqnub. Deqa niŋgi nuŋgo areqalo namij torei qoreiyiy.
11 Beloved, I exhort {you}, as strangers and sojourners, to abstain from fleshly lusts, which war against the soul;
12 Bini niŋgi sawa bei bei qaji naŋgo ambleq di unub. Deqa niŋgi naŋgo ŋamgalaq di kumbra bole bole dauryoqniy. Dauryoqnib naŋgi nuŋgo kumbra di unoqnqab. Unoqnsib naŋgo yomu anjam niŋgi qa mareqnub qaji di naŋgi uratosib mondoŋ une pegiyo bati qa naŋgi Qotei aqa ñam soqtoqnqab.
12 having your conversation honest among the Gentiles, that {as to that} in which they speak against you as evildoers, they may through {your} good works, {themselves} witnessing {them}, glorify God in {the} day of visitation.
13 O ijo was, niŋgi Tamo Koba a qa are qaloqnsib sawa taqato qaji tamo naŋgi ti mandor kokba ti naŋgo anjam dauryoqniy.
13 — ausente —
14 Osib tamo gate naŋgo anjam dego dauryoqniy. Tamo gate naŋgi di agi mandor kokba naŋgi na qariŋnjreqnab giloqnsib tamo uŋgasari kumbra uge uge yeqnub qaji naŋgi kamba awai uge enjreqnub. Osib tamo uŋgasari kumbra bole bole yeqnub qaji naŋgo ñam soqtetnjreqnub.
14 or to rulers as sent by him, for vengeance on evildoers, and praise to them that do well.
15 Qotei aqa areqalo agiende. Niŋgi kumbra bole bole yoqnibqa nanari tamo agi niŋgi yomuiŋgeqnub qaji naŋgi nuŋgo kumbra di unsibqa naŋgo anjam uge di olo uratosib mequmesqab.
15 Because so is the will of God, that by well-doing ye put to silence the ignorance of senseless men;
16 Bole, niŋgi tamo bei aqa sorgomq di sosai. Niŋgi deqa are qaloqnsib walweloqniy. Ariya niŋgi endegsib are qalaib, “Iga tamo bei aqa sorgomq di sosai deqa uŋgum, iga kumbra uge uge yoqnqom.” Niŋgi degsib are qalaib. Niŋgi Qotei aqa kaŋgal tamo bul unub deqa niŋgi aqa sorgomq di soqniy.
16 as free, and not as having liberty as a cloak of malice, but as God's bondmen.
17 Niŋgi tamo uŋgasari kalil naŋgi kumbra bole bole osornjroqniy. Osib nuŋgo Kristen was naŋgi qalaqalainjroqniy. Niŋgi Qotei ulaiyoqniy. Niŋgi mandor kokba naŋgo ñam soqtetnjroqniy.
17 Shew honour to all, love the brotherhood, fear God, honour the king.
18 O kaŋgal tamo, niŋgi nuŋgo wau qa gate naŋgo sorgomq di sosibqa naŋgo anjam dauryoqniy. Wau qa gate bole naŋgo anjam segi dauryoqnaib. Wau qa gate uge naŋgo anjam dego dauryoqniy.
18 Servants, {be} subject with all fear to your masters, not only to the good and gentle, but also to the ill-tempered.
19 Niŋgi Qotei qa are qalsib wau bole yib nuŋgo wau qa gate naŋgi laŋa jaqatiŋ eŋgwab di uŋgum. Niŋgi jaqatiŋ di qoboiyoqniy. Yimqa Qotei a nuŋgo kumbra deqa tulaŋ areboleboleiyqas.
19 For this {is} acceptable, if one, for conscience sake towards God, endure griefs, suffering unjustly.
20 Ariya niŋgi wau uge yib nuŋgo wau qa gate naŋgi deqa luŋgib niŋgi jaqatiŋ qoboiyqab di Qotei a niŋgi awai bole eŋgwasai. Niŋgi wau bole yib nuŋgo wau qa gate naŋgi na luŋgib niŋgi jaqatiŋ qoboiyqab di Qotei a nuŋgo kumbra deqa tulaŋ areboleboleiyqas.
20 For what glory {is it}, if sinning and being buffeted ye shall bear {it}? but if, doing good and suffering, ye shall bear {it}, this is acceptable with God.
21 Kristus a dego niŋgi aqaryaiŋgwa osiqa jaqatiŋ qoboiyosiq moiyej. Aqa kumbra di a na niŋgi osorŋgej deqa niŋgi kamba aqa kumbra di dauryosib jaqatiŋ oqnsib soqniy. Qotei a niŋgi degyqa osiqa metŋgej.
21 For to this have ye been called; for Christ also has suffered for you, leaving you a model that ye should follow in his steps:
22 Kristus a une bei yosaioqnej. Aqa medabu na gisaŋ anjam bei dego marosaioqnej.
22 who did no sin, neither was guile found in his mouth;
23 Jeu tamo naŋgi na a misiliŋyoqnsib anjam uge uge minjeqnab a deqa kamba anjam uge bei naŋgi minjrosaioqnej. Naŋgi a jaqatiŋ koba yeqnab a deqa olo naŋgi jaqatiŋ enjrqajqa marosaioqnej. A aqa segi jejamu osiqa Qotei aqa baŋq di uratej. Qotei agi iga geregere pegigeqnu qaji.
23 who, {when} reviled, reviled not again; {when} suffering, threatened not; but gave {himself} over into the hands of him who judges righteously;
24 Kristus a gago une kalil qoboiyosiqa aqa segi jejamuq di gago une atsiqa a ŋamburbasq di iga qa gaiŋej. Iga moiyobulosim olo ŋambile sosim une aqa kumbra uratosim kumbra bole yoqnqajqa deqa osiqa ŋamburbasq di iga qa gaiŋej. Jeu tamo naŋgi na Yesus qalougetosib jaqatiŋ koba yeb. Aqa jaqatiŋ dena a na iga olo boletgej.
24 who himself bore our sins in his body on the tree, in order that, being dead to sins, we may live to righteousness: by whose stripes ye have been healed.
25 Nami niŋgi kaja bul sosibqa nuŋgo segi areqalo na aleloqnsib laqneb. Ariya bunuqna niŋgi Mandor Yesus aqa areq beb deqa a na nuŋgo qunuŋ geregere taqatejunu.
25 For ye were going astray as sheep, but have now returned to the shepherd and overseer of your souls.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.