Romanos 10

Yesus Aqa Anjam Bole 2000 (BOJ) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 O ijo was, e Israel naŋgi qa are koba qaloqnsim endegsi pailyeqnum, “O Qotei, ni na Israel naŋgi eleŋame.”
1 Taituwau ayu dogorou wanawanan au kok gagamin naatu au yoyoban i mi’itube ayu au sabuw Israel yawas hitab!
2 E qalieonum, Israel naŋgi Qotei qa tulaŋ siŋgilaeqnub. Ariya naŋgi powo na degyosaieqnub.
2 Anababatun a tur ao’owen Israel sabuw etei i God isan tibibobowen, baise i hai bobowen i men so’ob anababatun tafanamaim tebatabat.
3 Naŋgi Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole une saiqoji sqajqa gam qaliesai. Deqa naŋgi naŋgo segi siŋgila na tamo bole une saiqoji sqajqa waueqnub. Naŋgi Qotei aqa gam na tamo bole une saiqoji sqajqa urateqnub.
3 Anayabin ef mutufurin Godane enan i men hiso’ob, imih i taiyuwih hai ef tibimataren, naatu God ana ef mutufurin i bitih babanamaim men tema’am.
4 Iga qalie, Kristus a Moses aqa dal anjam kalil keretekritej. Deqa tamo uŋgasari kalil Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole une saiqoji unub.
4 Anayabin ofafar ana tur etei Keriso sinaf in yomanin isawar, saise sabuw iyab tibitumatum etei hinan hai ef namutufor.
5 Israel naŋgi tamo bole une saiqoji sqa marsibqa dal anjam dauryeqnub. Moses a nami naŋgi qa osiqa anjam endegsi neŋgreŋyej, “Tamo a dal anjam mutu kalil torei dauryekritqas di a ŋambile sqas.” Moses a anjam degsi neŋgreŋyej.
5 Moses ofafaramaim baimutufurit isan iti na’atube kubuna eo, “Orot yait Regah ana tur ebi’ufunun i boro nama.”
6 Ariya tamo naŋgi Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji naŋgi Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bole une saiqoji unub. Deqa Moses a naŋgi qa osiqa anjam endegsi neŋgreŋyej, “Niŋgi nuŋgo segi are miligiq na endegsib maraib, ‘Yai a laŋ qureq oqsim Kristus osim mandamq osi aiqas?’”
6 Baise ef mutufurin, baitumatum tafanamaim bat enan i iti na’atube eo, “Men dogoromaim kwanao, ‘Yait boro au mar nayen, Keriso nab nare?’
7 Moses a olo anjam bei dego endegsi neŋgreŋyej, “Niŋgi endegsib maraib, ‘Yai a moiyo qureq aisim Kristus olo subq na tigeltqas?’”
7 O yait boro inare me baban Keriso morobone inab inayen?”
8 Anjam di aqa utru agiende, “Qotei aqa anjam a jojom di unu. A isaq di sosai. A nuŋgo medabuq di unu. A nuŋgo are miligiq di dego unu.” O ijo was, tamo naŋgo areqalo Yesus qa siŋgilatqajqa anjam di agi iga mare mare laqnum.
8 Baise tur abisa ao i iti, God ana tur i wanawanamaim, awamaim, dogoromaim, baitumatum turaban nati i boun aki ao’orereb.
9 Deqa niŋgi nuŋgo medabu waqtosib Yesus a segi qujai Tamo Koba unu degsib boleq di mariy. Osib Qotei a Yesus subq na olo tigeltej anjam di nuŋgo are miligiq di siŋgilatiy. Niŋgi degyqab di Qotei na niŋgi eleŋqas.
9 Naatu awamaim ina’e’en Jesu i Regah naatu dogoromaim initumitum i morobone God iyawas maiye, o boro niyawasi.
10 Gago are miligiq na iga Yesus qa gago areqalo siŋgilateqnum deqa Qotei na iga tamo bole une saiqoji qa mergeqnu. Gago medabu na iga Yesus aqa ñam soqtoqnsim boleq di mareqnum deqa Qotei na iga eleŋeqnu.
10 Anayabin o dogoromaim kubitumatum isan a ef boro namutufor, naatu awamaim kue’e’en isan boro yawas inab.
11 Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, “Tamo naŋgi Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilatqab di naŋgi jemainjrqasai.”
11 Bukamaim itit na’atube eo, “Orot yait i ebitumitum boro men biyan na’ohow.”
12 Od, iga Juda ti Grik ti kalil kerekere unum. Kristus a gago kalil qa Tamo Koba. Deqa a na tamo kalil a metoqnsib pailyeqnub qaji naŋgi tulaŋ geregereinjreqnu.
12 God matanamaim Jew naatu Ufun Sabuw i ta’imon men tata’amih, nati Regah ta’imon etei hai Regah. Iyab isan te’afa’af boro ana toto ana buyoy tutufin etei nigegewasinih.
13 Agi Qotei aqa anjam bei endegsi unu, “Tamo kalil Tamo Koba aqa ñam metoqnsib pailyeqnub qaji naŋgi a na eleŋqas.”
13 Anayabin, “Sabuw iyab Regah isan te’afa’af boro niyawasih.”
14 Ariya tamo naŋgi Kristus qa naŋgo areqalo siŋgilatqasai di naŋgi kiyersib a metosib pailyqab? Naŋgi aqa anjam quqwasai di naŋgi kiyersib a qa naŋgo areqalo siŋgilatqab? Anjam palonto tamo naŋgi Kristus aqa anjam palontqasai di tamo naŋgi kiyersib aqa anjam quqwab?
14 Bo i men hinabitumitum boro mi’itube isan hina’af? Naatu tur men nan hinanonowar boro mi’itube hinitumatum? Naatu binanuyah men hinan hinabibinan boro mi’itube tur hinanowar?
15 Kristus na anjam palonto tamo naŋgi qariŋnjrqasai di naŋgi kiyersib aqa anjam palontqab? Di keresai kalil. Ariya anjam palonto tamo naŋgi agi beqnub. Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, “Anjam palonto tamo naŋgi anjam bole osi beqnabqa tamo uŋgasari naŋgi tulaŋ areboleboleinjreqnu.”
15 Naatu tur binanuyah men hiniyafarih hinatitit, tur boro yait nabinan? Bukamaim hikikirum na’atube, “Binanuyah God ana tur gewasin hibai hitit me hiwawastubun ana itinin i gewasin maiyow!”
16 Tamo uŋgasari kalil naŋgi Kristus aqa anjam bole di dauryeqnub e? Sai. Agi Aisaia a nami endegsi marej, “O Tamo Koba, tamo quja quja segi gago anjam naŋgo areqaloq di siŋgilateqnub.”
16 Baise Israel sabuw turihiwat tur gewasin hinowar naatu hitumatum. Anayabin Isaiah iti na’atube eo, “Regah yait boro aki abibinan nanowar?”
17 Deqa ijo was, iga qalieonum, iga gago dabkala na Qotei aqa anjam quqwom gam dena iga gago areqaloq di siŋgilatqom. Anjam iga queqnum qaji di agi Kristus aqa medabuq na branteqnu.
17 Isan imih, baitumatum i tur tanonowar imaim emamatar, naatu tur abisa tanonowar i Keriso ana turane enan.
18 Ariya e niŋgi endegsi nenemŋgwai. Israel naŋgi Kristus aqa anjam bole di nami quosai kiyo? Sai. Naŋgi quoqneb. Agi neŋgreŋ endegsi unu, “Qotei aqa anjam di gilsiq sawa sawa kalil keretonaqa tamo uŋgasari kalil naŋgi quoqneb.”
18 Baise ayu abibat, nati sabuw tur men hinowar? En sabuw i tur hinowar” Fanah tit kamar tutufin etei bai, naatu hai tur i tit tafaram ana yomanin etei hinowar.
19 Deqa e niŋgi olo nenemŋgwai. Israel naŋgi anjam di aqa utru poinjrosai kiyo? Sai. Naŋgi poinjrej. Agi Moses a nami Qotei aqa anjam bei endegsi marej, “Sawa bei bei qaji naŋgi ñam saiqoji unub. Naŋgi tamo bolesai. Naŋgi e qa qaliesai dego. Ariya e na naŋgi eleŋqai. Osiy ijo kumbra dena e na Israel naŋgo are ugetetnjrit naŋgi ŋiriŋqab.”
19 Iban abibat maiye, Israel sabuw tur men naniyan hibai? Tur hinowar naatu Moses wantoro’ot eo,
20 Aisaia a dego nami sawa bei bei qaji naŋgi qa osiq Qotei aqa anjam endegsi siŋgila na marej, “Tamo naŋgi e qa ŋamosaioqneb qaji naŋgi e itbeb. Tamo naŋgi e qa marosaioqneb qaji naŋgi e nubeb.”
20 Naatu Isaiah itafofor eo, “Sabuw iyab ayu men tenunuwuhu, i ayu hitita’uru; sabuw iyab ayu isou men hifefeyan i isah airerereb.”
21 Ariya Aisaia a olo Qotei aqa medabu osiqa Israel naŋgi qa endegsi marej, “E bati gaigai naŋgi qa tariŋoqnsim metnjreqnam naŋgi olo diqoqnsib ijo anjam gotraŋyeqnub.”
21 Baise Israel sabuw isah iti na’atube eo, “Mar manin maiyow ayu sabuw baifanasairayah naatu dogoroh fokarin isah umou abora’ah abat ao kwana kwai’ufnunu.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.