1 Coríntios 1

Yesus Aqa Anjam Bole 2000 (BOJ) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 — ausente —
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Gago Abu Qotei wo Tamo Koba Yesus Kristus wo naŋgi aiyel niŋgi qa are boleinjrimqa niŋgi lawo na soqniy.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Kristus Yesus aqa wau na Qotei a niŋgi qa are boleiyej. Deqa e bati gaigai niŋgi qa are qaloqnsim ijo Qotei biŋiyeqnum.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 — ausente —
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 — ausente —
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Deqa niŋgi gago Tamo Koba Yesus Kristus a mondoŋ brantim unqajqa tariŋoqnsib unub. Niŋgi Qotei aqa Mondor aqa siŋgila ejunub deqa niŋgi siŋgila bei qa truquosaieqnub.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Yesus Kristus a niŋgi gaigai siŋgilatŋgoqnimqa niŋgi siŋgila na tigeloqnsib gilsib gilsib diŋo bati itqab. Yimqa gago Tamo Koba Yesus Kristus a laŋ qureq na brantim niŋgi Qotei aqa ŋamgalaq di une saiqoji sqab.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Yesus Kristus a Qotei aqa Ŋiri. A gago Tamo Koba. Qotei na niŋgi metŋgej deqa niŋgi Yesus beteryosib a ombla are qujaitosib unub. Qotei a tamo bole unu deqa a niŋgi uratŋgwasai.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Ariya ijo was kalil, e gago Tamo Koba Yesus Kristus aqa ñam na niŋgi siŋgila na endegsi merŋgwai. Niŋgi kalil anjam qujai maroqniy. Niŋgi anjam bei bei qa ŋiriŋosib pupoeleŋaib. Niŋgi areqalo qujaitosib koba na geregere soqniy.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Tamo naŋgi Kloe aqa talq di unub qaji naŋgi na e endegsib merbonab quem, “Korin Kristen naŋgi ŋiriŋoqnsib anjam na qoteqnub.”
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 O ijo was kalil, niŋgi anjam na qoteqnub qaji nuŋgo utru agiende. Niŋgi qudei mareqnub, “E Pol dauryo qaji tamo.” Niŋgi qudei mareqnub, “E Apolos dauryo qaji tamo.” Niŋgi qudei mareqnub, “E Pita dauryo qaji tamo.” Ariya niŋgi qudei mareqnub, “E Kristus dauryo qaji tamo.” Niŋgi anjam na qoteqnub qaji nuŋgo utru agide.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Niŋgi kiyaqa kumbra degyeqnub? Kristus a segi poeleŋosiq tamo gargekobaej kiyo? E Pol e segi niŋgi qa ŋamburbasq di moiyem kiyo? Niŋgi ijo ñam na yanso eb kiyo? Di sai.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 E nami nuŋgo ambleq di sosim e tamo qudei naŋgi yansnjrosaioqnem. E ijo kumbra deqa are qaloqnsim Qotei biŋiyeqnum. Od, Krispus Gaius wo naŋgi aiyel e na yansnjrem.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Deqa tamo bei a endegsi marqa keresai, “E Pol aqa ñam na yanso em.”
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Bole, tamo naŋgi Stefanas aqa talq di unub qaji naŋgi dego e na yansnjrem. Ariya e tamo qudei naŋgi dego yansnjrem kiyo di e poibosai.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Kristus na e tamo naŋgi yansnjrqa marsiq e qariŋbosai. E aqa anjam bole palontqajqa osiq e qariŋbej. Deqa e mandam tamo naŋgo powo na Kristus aqa anjam palontosaieqnum. E degyeqnum qamu Kristus a ŋamburbasq di moiyej di a laŋa moiyej qamu.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Tamo naŋgi padalqa gamq di unub qaji naŋgi mareqnub, “Kristus a ŋamburbasq di moiyej anjam di nanari anjam.” Naŋgi degsib mareqnub. Ariya iga Qotei na eleŋeqnu qaji iga mareqnum, “Kristus a ŋamburbasq di moiyej anjam di Qotei aqa siŋgila ti unu.”
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, “Powo tamo naŋgo powo e na taqal atetnjrqai. Qalie tamo naŋgo qalie dego e na kobotetnjrqai.”
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 O ijo was kalil, powo tamo ti dal anjam qalie tamo ti naŋgi qa iga kiyersi marqom? Iga endegsi marqom. Naŋgi mandam qaji powo ejunub deqa Qotei na naŋgi olo nanaritnjreqnu. Od, tamo naŋgi anjam na qotqajqa arearetnjreqnu qaji naŋgi di Qotei na olo nanaritnjreqnu.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Mandam tamo naŋgo powo na naŋgi Qotei qalieqa keresai. Qotei na aqa segi powo na gam getentetnjrej deqa naŋgi a qa qalieqa keresai. Naŋgi a qa qalieqajqa gam bei a na osornjrej. Gam agiende. Anjam iga palonteqnum qaji di tamo naŋgi qusib Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatqab di Qotei na naŋgi eleŋqas. Gam dena qujai naŋgi Qotei qa qalieqab. Ariya tamo qudei naŋgi anjam di quoqnsib mareqnub, “Di nanari anjam.”
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Agi Juda naŋgi Qotei aqa maŋwa laŋa unqajqa mareqnub. Grik naŋgi mandam qaji powo oqajqa tulaŋ siŋgilaeqnub.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Kristus a ŋamburbasq di moiyej anjam di iga palontoqnsim laqnam Juda naŋgi quoqnsib uge qa mareqnub. Grik naŋgi anjam di quoqnsib nanari qa mareqnub.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Ariya tamo uŋgasari Qotei na metnjrej qaji di Juda ti Grik ti naŋgi qalie, Kristus a Qotei aqa siŋgila ti powo ti unu.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Mandam tamo naŋgi mareqnub, “Anjam di nanari anjam.” Di sai. Anjam di Qotei aqa powo ti unu. Anjam dena mandam tamo naŋgo powo tulaŋ buŋyejunu. Mandam tamo naŋgi mareqnub, “Anjam di siŋgila saiqoji.” Di sai. Anjam di Qotei aqa siŋgila ti unu. Siŋgila dena mandam tamo naŋgo siŋgila tulaŋ buŋyejunu.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 O ijo was niŋgi are qaliy. Qotei na niŋgi metŋgej bati deqa niŋgi gargekoba mandam qaji powo saiqoji soqneb. Niŋgi gargekoba siŋgila saiqoji soqneb. Niŋgi gargekoba ñam saiqoji soqneb.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Tamo qudei naŋgi mandam qaji powo ejunub deqa naŋgi mareqnub, “Tamo Qotei na giltnjrej qaji naŋgi nanari tamo.” Yeqnab nanari tamo naŋgi dena olo mandam qaji tamo naŋgi di jemai enjreqnub. Tamo siŋgila ti unub qaji naŋgi mareqnub, “Tamo Qotei na giltnjrej qaji naŋgi siŋgila saiqoji unub.” Yeqnab tamo siŋgila saiqoji naŋgi dena olo mandam qaji tamo naŋgi di jemai enjreqnub.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Tamo ñam ti unub qaji naŋgi mareqnub, “Tamo Qotei na giltnjrej qaji naŋgi ñam saiqoji unub.” Yeqnab tamo ñam saiqoji naŋgi dena olo mandam qaji tamo naŋgi di ñam aguq atetnjreqnub.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Deqa iga qalieonum, Qotei aqa ŋamgalaq di tamo bei na aqa segi ñam soqtqa keresai.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Qotei a segi na niŋgi Kristus Yesus aqa baŋq di atej. Deqa Kristus aqa wau na iga Qotei aqa powo ejunum. Kristus aqa wau na iga tamo bole tiŋtiŋ unum. Aqa wau na iga Qotei aqa segi kumbra boleq di sosim walweleqnum. Aqa wau na Qotei a gago uneq na iga awaigej deqa gago une na iga olo taqatgwa keresai.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Utru deqa iga gago segi ñam soqtqa keresai. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neŋgreŋyeb unu, “Tamo bei a ñam bei soqtqa marsimqa a Tamo Koba aqa ñam segi soqteme.”
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.