Mateus 9
Kitap molinas men ringkat na alaata'ala: perjanjian baru (BLZNT) vs NTLH
1 Noko daa iya'a ai Yesus nolumakitmo na duangan ka' nolumembet na danau. Kasi i Ia notaka na kota men dodongoan-Na.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Tempo iya'a, isian mian nangawawa ni Yesus sa'angu' mian repo' men somo toko-tokol na ampasna. Sarataa i Yesus nimiile' se' i raaya'a parasaya tuu' na Ko'ona, Ia norobumo na mian repo' iya'a tae-Na, “Anak-Ku! Popotaan a noaam. Dosaam daa ni'ampunimo!”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Toropii wawa ukum Torat men indo'o norobu na noana i raaya'a taena, “Wurungna mian kaya'a koi se' i Iamo a Alaata'ala!”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Kasee i Yesus ninginti'i men na noana i raaya'a, mbali' Ia norobu tae-Na, “Nongko'upa i kuu se' mimikirkon upa-upa men ba'idek?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Aupa a daana, mangaan, ‘Dosaam daa ni'ampunimo,’ kabai se' mangaan, ‘Wangonmo ka' tumpang?’
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Kasee koini'i popo'inti'ikonon-Ku na ko'omuu se' na tano' balaki' kani'i Anak Manusia kuasaan mangampuni dosa.”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Mbaka' nowangonmo a mian men repo' iya'a ka' nomule'kon na laiganna.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Mian biai' men nimiile' iya'a nolayaonmo. Kasi i raaya'a nuntunde' Alaata'ala gause nongorookon kuasa men balaki' tuu' na mian.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Sarataa i Yesus namarerei tampat iya'a, Ia nimiile'mo sa'angu' mian pagawena pajak men ngaanna i Matius. Ia oru-oruang na kantor pajak. Taeni Yesus na ko'ona, “Mai, lolo' i Yaku'!”
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Pintanga' i Yesus kumaan na laigan ni Matius notakamo a mian biai' men pagawena pajak ka' mian dosaon. Raaya'a nokumaanmo tii Yesus ka' murit-Na.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Sarataa mian Farisi nimiile' se' koiya'a, raaya'a norobumo na murit ni Yesus taena, “Nongko'upa a Gurumuu se' kumaan poopooruru' tia pagawena pajak ka' mian dosaon?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Nomorongor upa men ia porobukon i raaya'a, mbaka' ia simbatimo i Yesus tae-Na, “Taasi' mian malesi' a paraluu dokter, kasee mian men manggeo.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Gause i Yaku' notaka taasi' bo pengeleelo' mian men kana' a wawauna, kasee bo pengeleelo' mian dosaon kada' mongololo' i Yaku'. Mbali' iya'a, rae' ka' sarak kada' inti'ionmuu a aratina wurungna Tumpu men koi kani'imari:
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Noko daa iya'a, murit ni Yohanes Pansarani notakamo ni Yesus. Raaya'a nobapikirawarmo taena, “Kai tia mian Farisi ba'apata see nongko'upa a murit-Muu se' sian?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Ia simbati i Yesus tae-Na, “Sida mbali' a sawe'na suo' moro'one masiongo' na posuo'anna kalu suo' moro'one iya'a dauga' indo'o tii raaya'a? Sabole sian! Kasee bo taka a tempona suo' moro'one iya'a bo alaon na ko'ona i raaya'a. Na temposi iya'a kasi i raaya'a ba'apata.”
15 Jesus respondeu:
16 “Sianta sa'angu'po mian a mantampalkon sangkeap toik u'uru na pakean men manau'mo. Gause kalu koiya'a, toik u'uru men pantampal iya'a sabole kumomput ka' memberak bokukum iya'a, mbaka' kaekae' dodoa a berakna.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Koiya'a uga' sianta mian men mantawa' anggur u'uru na batutu' anit manau' men motopu'mo. Gause kalu koiya'a, batutu' anit iya'a sabole bo koberak, mbaka' anggurna kowuwus ka' batutu' anitna kobaraba'ian. Anggur men u'uru sabole naa'on na batutu' anit men u'uru kada' batutu' anit ka' anggurna rua-rua'na kototobo' pore.”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Pintanga' i Yesus mambantilkon men koiya'a na murit ni Yohanes, notakamo a sa'angu' tanaasna laigan bakitumpuan. Ia nonsoosa' i Yesus ka' norobu taena, “Anakku wiwine baasi nolapus, kasee sabole dauga' sida potuo'ion-Muu asar i Kuu taka ka' mengepetkon lima-Muu na ko'ona.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Mbaka' norumingkatmo i Yesus tia murit-Na, kasi nongololo' mian iya'a.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Na tanga'na salan isian sa'angu' wiwine men sompulo'mo rua' taun mariingi'on men dodoa. Wiwine iya'a nuntuntunimo i Yesus, nembeeli paraas tokurung-Na ka' nongkoyong puusna juba-Na.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Gause na noana taena, “Mau tongko' koyongonku a juba-Na sabole malesi' i yaku'.”
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Yesus nolumingamo nintioki wiwine iya'a ka' norobu tae-Na, “Anak-Ku! Popotaan a noaam. Gause i koo parasaya na Ingku', mbaka' i koo malesi'!” Tongko' noko daa koiya'a, liuliu na'anu a mariingi'na wiwine iya'a.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Sarataa i Yesus notaka na laiganna tanaasna laigan bakitumpuan, Ia nimiile' isian mian men munduup poloit ka' biai' a mian men gora'.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Ia norobumo na ko'ona i raaya'a tae-Na, “Uar kutung i kuu giigii'! Anak kanono' sian nolapus; ia tongko' noroyot.” Kasee mian na laigan iya'a nongkolengkeimo i Yesus.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Sarataa no'umuar a mian men na laigan iya'a, Yesus ninsoopmo na tambinna anak iya'a ka' ningintoni limana. Kasi nowangon a anak wiwine iya'a.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Mbaka' norumeebarmo a lele men koiya'a na longkop libutan.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Noko daa iya'a ai Yesus nomae'mo. Na tanga'na salan, isian rua' mian men mampisok nongololo' i Ia. Raaya'a mangkakaro' taena, “Lee' ni Daud! Kolingu'konon i kai!”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Sarataa i Yesus ninsoop na sa'angu' laigan, notakamo a rua' mian men mampisok iya'a na Ko'ona. Yesus nimikirawarimo i raaya'a tae-Na, “Parasayaonmuu uga' se' i Yaku' momoko mengelesi'i i kuu?”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Kasi i Yesus nongkoyong matana i raaya'a ka' norobu tae-Na, “Bi sida na ko'omuu koi men kuu parasayamo.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Mbaka' nopoopiile'mo a matana i raaya'a. Kasi ia potoo i Yesus tae-Na, “Imamat ini'imari! Alia sa'angu'po mian minginti'i se' koiya'a.”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Kasee i raaya'a nomae'mo na longkop libutan iya'a ka' nengelelekon upa men ia wawau i Yesus.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Tongko' nomae' a rua' mian men nopoopiile'mo iya'a, isianmo soosoodo sa'angu' mian umu' men ia lampingi meena, ia wawa mian taka ni Yesus.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Sarataa ia buse'i i Yesus a meena iya'a, mbaka' ninsidamo norobu a mian men umu' iya'a. Nimiile' koiya'a, samba' a mian biai'. Taena i raaya'a, “Men koi kani'i sianpo ia piile' mian na Israel!”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Kasee mian Farisi norobu taena, “Ia namake kuasana tanaasna meena bo numbuse'i-Na meena iya'a.”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Kasi i Yesus nangarae'i giigii' kota tia kampung. Ia nimisiso' mian na laigan bakitumpuanna ka' nengelelekon Lele Pore men mambantilkon Batomundo'anna Surugaa. Ia nengelesi'i biai' kaliangan nggeona mian ka' men repo'.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Ia nolingu' nimiile' mian biai' iya'a, gause i raaya'a noraranga'mo ka' nokodalaianmo, koi domba men sianta mian nontondong.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Kasi i Ia norobu na murit-Na tae-Na, “Padakon mase biai', kasee papalimang men bo pamadak tongko' titiu'.
37 Então disse aos discípulos:
38 Mbali' iya'a, pama'ase' na tombono ale' kada' i Ia mantakakon papalimang men bo pamadak ule'na aso-asok iya'a.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.