Atos 16
Kitap molinas men ringkat na alaata'ala: perjanjian baru (BLZNT) vs NVT
1 Ari Paulus ningimputkonmo rae'anna i raaya'a na Derbe tia na Listra. Na Listra isian sa'angu' mian men malolo' ni Yesus, ngaanna i Timotius. Sinana samba Yahudi men noparasayamo ni Yesus, kasee tamana samba Yunani.
1 Paulo foi primeiro a Derbe e depois a Listra, onde havia um jovem discípulo chamado Timóteo. A mãe dele era uma judia convertida, e o pai era grego.
2 Timotius tolele na mian parasaya men dumodongo na Listra tia Ikonium se' sa'angu' mian men pore a noana.
2 Os irmãos em Listra e em Icônio o tinham em alta consideração,
3 Paulus mo'uus kada' i Timotius lumolo' tii ia. Mbali' iya'a i Paulus nunsunatmo i Timotius. Ia nangawawau koiya'a, gause giigii' samba Yahudi na libutan iya'a ninginti'i se' tama ni Timotius samba Yunani.
3 de modo que Paulo pediu que ele os acompanhasse em sua viagem. Em respeito aos judeus da região, providenciou que Timóteo fosse circuncidado antes de partirem, pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Na sanda' kota men rae'ionna i raaya'a, bantilkononna na mian men parasaya na Tumpu a giigii' kasangadaan men ia tukokonmo ari poposuu' tia motu-motu'a na Yerusalem. Raaya'a mambantili mian men noparasayamo na Tumpu, kada' mongololo' aturan iya'a.
4 Em toda cidade por onde passavam, instruíam os irmãos a seguirem as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém.
5 Mbaka' mian na jama'at iya'a nokanturanganmo rampot a kaparasaya'anna i raaya'a, ka' sanda' ilio kanturangan a kobiai'na i raaya'a men parasaya.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número a cada dia.
6 Alus Molinas sian nomoturang i Paulus tii Silas mengelelekon wurungna Alaata'ala na poropinsi Asia. Mbaka' i raaya'a ningimputkonmo mae' na libutan Frigia tia Galatia.
6 Em seguida, Paulo e Silas viajaram pela região da Frígia e da Galácia, pois o Espírito Santo os impediu de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Sarataa notaka na pookotoonan tia Misia i raaya'a nontopongimo ninsoop na poropinsi Bitinia, kasee Alus ni Yesus nongkokundakon i raaya'a.
7 Então, chegando à fronteira da Mísia, tentaram ir para o norte, em direção à Bitínia, mas o Espírito de Jesus não permitiu.
8 Mbaka' sarataa noporus Misia i raaya'a liuliu nomae' na Troas.
8 Assim, seguiram viagem pela Mísia até o porto de Trôade.
9 Malomna na Troas i Paulus nimiile'mo simpalaalung. Na simpalaalung iya'a ia nimiile' sa'angu' mian samba Makedonia kere-kerer na aropna ka' kumakaase' tuu' kada' i Paulus mae' na Makedonia ka' muntulung i raaya'a.
9 Naquela noite, Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia em pé lhe suplicava: “Venha para a Macedônia e ajude-nos!”.
10 Gause isian simpalaalung iya'a, mbaka' i kai liuliu nobatotobo' ka' nomae' na Makedonia. Kai parasaya se' Alaata'ala a men nomosuu' i kai mae' mengelelekon Lele Pore na samba Makedonia.
10 Então decidimos partir de imediato para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para anunciar ali as boas-novas.
11 Kasi i kai namarerei Troas ka' notarabut mae' na Samotrake. Koi liilana, kai nomae'mo na kota Neapolis.
11 Embarcamos em Trôade e navegamos diretamente para a ilha de Samotrácia e, no dia seguinte, chegamos a Neápolis.
12 Na Neapolis kasi kai nomae' na Filipi, sa'angu' kota na lipu' Makedonia men mangalalabii kota sambana koramena. Filipi tonsoop sa'angu' kota men biai' a samba Roma dumongo. Na Filipi i kai nodumodongo toro pii ilio.
12 Dali, alcançamos Filipos, cidade importante dessa região da Macedônia e colônia romana, e ali permanecemos vários dias.
13 Na ilio Sabat i kai nomae'mo lumolo' soripi'na weer kauna na liwana soopan balaki' na kota iya'a, gause i kai munsuri se' na libutan iya'a isian basambayanganna samba Yahudi. Kasi i kai no'umoruang ka' nobatundun tia wiwine men nobarimpung na basambayangan iya'a.
13 No sábado, saímos da cidade e fomos à margem do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com algumas mulheres ali reunidas.
14 Wiwine men nobarimpung iya'a, isian sa'angu' pobaluk toik kamumu', ngaanna i Lidia. Ia mian na kota Tiatira, ka' i ia monsoosa' Alaata'ala. Alaata'ala nongoloangimo noana kada' mangalabot upa men pisiso'konon ni Paulus na ko'ona.
14 Uma delas era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, da cidade de Tiatira, comerciante de tecido de púrpura. Enquanto ela nos ouvia, o Senhor lhe abriu o coração, e ela aceitou aquilo que Paulo estava dizendo.
15 Mbaka' i Lidia sangkau laigan nisaranimo. Noko daa nisarani i ia nengeleelo'mo i kai, kasi norobu taena, “Kalu i kuu munsuri se' i yaku' tuutuu' parasayamo ni Yesus, mai i kita tuuk kutung na laiganku.” Koiya'a a nampari-parina kada' i kai mongololoikon pa'ase'na.
15 Foi batizada, junto com sua família, e pediu que nos hospedássemos em sua casa. “Se concordam que creio de fato no Senhor, venham ficar em minha casa”, disse ela, e insistiu até que aceitamos.
16 Na sa'angu'mo ilio, tempo i kai potobantang mae' na basambayangan, kai nopootuung tia sa'angu' ata' wiwine. Wiwine iya'a ia lampingi meena pataka i ia momoko mompopo'inti'ikon upa men bo sida na ilio komburi'. Wawauna wiwine iya'a men mompopo'inti'ikon tutuo'na mian, mantakakon ule' balaki' bona mian men montombonoi i ia.
16 Certo dia, enquanto íamos ao lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava possuída por um espírito pelo qual ela predizia o futuro. Com suas adivinhações, ganhava muito dinheiro para seus senhores.
17 Wiwine iya'a lolo-lolo' i Paulus tii kai, ka' mangkakaro' taena, “Mian karaani'i posuu'na Alaata'ala na ko'alayo'an! Raaya'a taka bo mambantilkon na ko'omuu koi upa a wawaumuu kada' i kuu salamat.”
17 Ela seguia Paulo e a nós, gritando: “Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vieram anunciar como vocês podem ser salvos!”.
18 Toro pii ilio wiwine iya'a tongko' karo-karo'. Paulus sianmo nokotaan, mbaka' ia ningilingamo wiwine iya'a kasi norobu na meena iya'a taena, “Mimpu'u ni Yesus Kristus, yaku' momosuu' i koo umuar na wiwine kaya'a!” Mbaka' meena iya'a liuliu namarerei wiwine iya'a.
18 Isso continuou por vários dias, até que Paulo, indignado, se voltou e disse ao espírito dentro da jovem: “Eu ordeno em nome de Jesus Cristo que saia dela”. E, no mesmo instante, o espírito a deixou.
19 Sarataa men tombono ata' iya'a nunsuri se' pantausianna i raaya'a doi' sianmo isian, raaya'a nangarakopmo i Paulus tii Silas, kasi nandaat na tolodona pamarenta moola' kada' wawaon na pamarenta men mungkuasai.
19 Quando os senhores da escrava viram que suas expectativas de lucro haviam sido frustradas, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram à presença das autoridades, na praça do mercado.
20 Raaya'a nangawawamo i Paulus tii Silas na i'intoni kuasa na Roma, kasi norobu taena, “Mian karaani'i samba Yahudi. Raaya'a monggora' kota dodongoanta kani'i.
20 “Estes judeus estão tumultuando a cidade!”, gritaram para os magistrados.
21 Raaya'a mimisiso' mian mingilimang adat men dele wawauon men pootetengkea'i tia ukumta na Roma. Kita sian sida mangalabot kabai se' mongololo' adat men dele wawauon men koiya'a!”
21 “Eles ensinam costumes que nós, romanos, não podemos seguir, pois contrariam nossas leis!”
22 Mbaka' mian biai' uga' nongololo'mo nintimbangi i Paulus tii Silas, ka' pamarenta moola' nomosuu' mian nemberak pakean men potopisok nari poposuu' iya'a, kasi nomosuu' mian nembebot i raaya'a rua' ira.
22 Logo, uma multidão revoltada se juntou contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que os dois fossem despidos e açoitados com varas.
23 Sarataa i raaya'a nibebot men tamban dodoa, raaya'a nisoopkonmo na tarungkuan. Tanaasna tarungkuan iya'a niposuu'mo kada' mandagai i raaya'a pore-pore.
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu ordens para não os deixar escapar,
24 Gause isian posuu' iya'a, mbaka' tanaasna tarungkuan nantaankonmo i Paulus tii Silas na tambinna tarungkuan men na tanga', ka' nangkalo' saratna i raaya'a tia balak.
24 por isso os colocou no cárcere interno, prendendo-lhes os pés no tronco.
25 Toro tanga'namo rondom i Paulus tii Silas pintanga' sambayang ka' muntunde' Alaata'ala tia nanian; mian sambana men na tarungkuan iya'a uga' nomorongor i raaya'a manani.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, e os outros presos ouviam.
26 Ola-olan isian lili' men balaki' tuu', pataka pandasi na tarungkuan iya'a uga' tololo' nokoyunggot. Giigii' omporonna tarungkuan nokobongkatian ka' giigii' rante men nipungukon mian na tarungkuan uga' nokolekasian.
26 De repente, houve um forte terremoto, e até os alicerces da prisão foram sacudidos. No mesmo instante, todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Mbaka' tanaasna tarungkuan iya'a nowangonmo notongkodi'. Sarataa ia nimiile' omporonna tarungkuan se' potoleak, ia numbubutmo bakoko'na bo mintikoyo', gause ia nansarui too mian na tarungkuan kabusmo namarere.
27 Quando o carcereiro acordou, viu as portas da prisão escancaradas. Imaginando que os prisioneiros haviam escapado, puxou a espada para se matar.
28 Kasee i Paulus nengeleelo' booboolak taena, “Alia mintipate! Kai giigii' dauga' karaani'i!”
28 Paulo, porém, gritou: “Não se mate! Estamos todos aqui!”.
29 Tanaasna tarungkuan iya'a nama'ase'mo boloak, kasi notumetende' nangkaba' ninsoop na lalomna, ka' nintisumpul ranggu-ranggugur na arop ni Paulus tii Silas.
29 O carcereiro mandou que trouxessem luz e correu até o cárcere, onde se prostrou, tremendo de medo, diante de Paulo e Silas.
30 Kasi ia nangawawa i raaya'a umuar ka' norobu taena, “Tuan, upa a men tio limangonku kada' i yaku' salamatkonon?”
30 Então ele os levou para fora e perguntou: “Senhores, que devo fazer para ser salvo?”.
31 Ia simbati Paulus tii Silas taena, “Parasayamo ni Tumpu Yesus Kristus, kada' i koo salamat, koo tia giigii' mian men na laigaan!”
31 Eles responderam: “Creia no Senhor Jesus, e você e sua família serão salvos”.
32 Kasi i Paulus tii Silas nuntundunkon wurungna Tumpu na tanaasna tarungkuan iya'a tia na giigii' mian men dumodongo na laiganna.
32 Então pregaram a palavra do Senhor a ele e a toda a sua família.
33 Tanga'na rondompo iya'a uga' tanaasna tarungkuan iya'a nangawawamo i raaya'a, kasi nongoso'ikon belana. Ka' i ia tia giigii' mian men na laiganna liuliu nisarani.
33 Mesmo sendo tarde da noite, o carcereiro cuidou deles e lavou suas feridas. Em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Noko daa iya'a, tanaasna tarungkuan nangawawamo i Paulus tii Silas na laiganna ka' nantaropi kakaan. Tanaasna tarungkuan sangkau laigan beles tuu', gause i raaya'a giigii' noparasayamo na Alaata'ala.
34 Depois, levou-os para sua casa e lhes serviu uma refeição, e ele e toda a sua família se alegraram porque creram em Deus.
35 Koi liilana ma'ulop i'intoni kuasa na Roma nomosuu'mo pulisi mae' na tarungkuan ka' nambantilkon kada' i Paulus tii Silas uarkononmo na tarungkuan.
35 Na manhã seguinte, os magistrados mandaram os guardas ordenarem ao carcereiro: “Solte estes homens!”.
36 Tanaasna tarungkuan iya'a nambantilkonmo ni Paulus tii Silas taena, “Tuan, i'intoni kuasa nambantilkonmo kada' i kuu uarkononmo. Koini'i i kuu sidamo mule'kon. Maka'amatsi na salan!”
36 Então o carcereiro mandou dizer a Paulo: “Os magistrados disseram que você e Silas estão livres. Vão em paz”.
37 Kasee i Paulus norobu na pulisi iya'a taena, “Kai samba Roma. Sianpo tia ni'ukumi i kai nipoko bebotmo na aropna mian biai' ka' nisoopkon na tarungkuan. Mune' koini'i i raaya'a momosuu' i kai mae' potorokot? Kai bude' koiya'a. Posuu' a i'intoni kuasa kada' taka ka'ita munguarkon i kai.”
37 Paulo, no entanto, respondeu: “Eles nos açoitaram publicamente sem julgamento e nos colocaram na prisão, e nós somos cidadãos romanos. Agora querem que vamos embora às escondidas? De maneira nenhuma! Que venham eles mesmos e nos soltem”.
38 Pulisi nambantilkonmo na i'intoni kuasa na Roma. Sarataa ia rongor se' i Paulus tii Silas iya'a samba Roma, raaya'a natakutmo.
38 Os guardas relataram isso aos magistrados, que ficaram assustados por saber que Paulo e Silas eram cidadãos romanos.
39 Kasi i raaya'a nomae' ni Paulus tii Silas mama'ase' kada' amo' kookoo'ion, ka' nangator i raaya'a rua' ira umuar na tarungkuan, ka' nama'ase' kada' i raaya'a mamarerei kota iya'a.
39 Foram até a prisão e lhes pediram desculpas. Então os trouxeram para fora e suplicaram que deixassem a cidade.
40 Paulus tii Silas namarereimo tarungkuan iya'a, ka' nomae' na laigan ni Lidia. Raaya'a nopootatakai tia mian parasaya ka' nompoporampot noana i raaya'a. Sarataa koiya'a kasi ari Paulus nomae'.
40 Quando Paulo e Silas saíram da prisão, voltaram à casa de Lídia. Ali se encontraram com os irmãos e os encorajaram mais uma vez. Depois, partiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.