Marcos 12
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs NTLH
1 Mia bogo na Yesu naio jo berlogloglo, naio jo berii jamerijiano banlo bogo nonovio. Jamerijiano tai naio ber jibe nei, naio berii toro na toru tai, bija kiano jiotilikrevi tai. Toro nene naio mim̃auka vatitig ka kiano vio nene, naio mila burusio tai jikili jeriko tivelinio nalo biniu, ana naio mila vio tai ka rivie bulag vati m̃arkrevi, a naio mila bunu kanano burutili vio tai ka avoio avavin atu mave eaio ka asiraragkuku ka jiotilikrevi nei. Mia bogo tai, toro na toru nei naio jidom riel kiki kija rivan ea buruvenuo dolu nalo, ana naio juvan kanano jiotilikrevi nei ban kulo dolu nalo tealo, ka nalo amei aim̃au eaio, nalo avuluio van naio.
1 Depois Jesus começou a falar por meio de parábolas . Ele disse:
2 Naruei toro na toru nei naio ba jo laka-o, karina naio mial ka vonganei be bogo na m̃ariesi nalo ameruo naruei. Ana naio miila kiano toro tai ban bereio, ka rivar veru na m̃arati krevi nene togio ve kiano, nina monoka avario van naio.
2 Quando chegou o tempo da colheita, o dono enviou um empregado para receber a sua parte.
3 Ana bogo napano naio ba miyotuba kean nalo nei, nalo amue niegeniege naio bova laka, ana nalo amijil deven naio ban bereio naruei naio maka rivar titai leleio.
3 Mas os lavradores agarraram o empregado, bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
4 Mia tubo nei naio miila kiano toro dolu bano, mia nalo nei amueio, bar ja ea parinio, nalo amila bova toru banio bano-o nalo amijil lar naio ban bereio.
4 O dono mandou mais um empregado, mas eles bateram na cabeça dele e o trataram de um modo vergonhoso.
5 Karina naio miila bereio tai, nalo amuebinio m̃aro, a iorou kanio naio miila kiano tomu nalo miroano nalo abano, a nalo aju ajukulo a amuelo bunu nalo am̃arm̃aro ga.
5 E ainda outro foi mandado para lá, mas os lavradores o mataram. E o mesmo aconteceu com muitos mais — uns foram surrados, e outros foram mortos.
6 Naruei toro na toru nei naio mial ka toro ga takurano naio jo naruei, nina be kenerinio memedu na naio tinien jii m̃elea naio, ana naio jidomii banbano na berenio “Vonganei, monoka neiila keneriku ga naio rivano, mia nalo monoka avamenea naio.”
6 E agora a única pessoa que o dono da plantação tinha para mandar lá era o seu querido filho. Finalmente ele o mandou, pensando assim: “O meu filho eles vão respeitar.”
7 “Ana bogo na kulo va nalo nei amial toro na toru nei kenerinio binimei, nalo aju aberverii kalo, aberinavo ‘Nina be toro na toru kenerinio na. Toro na naruei, napano verver toro na toru rivakovio, mia naio naruei rudu tanobuku nei tibe kanano jajum̃ano. Bo ka rouebin bunu naio rim̃aro, ka mia kito ga rojikia rovokar tanobuku nene ve kiado.’
7 Mas os lavradores disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
8 Tibe na naruei, nalo aba abokakar naio kirisikili, nalo amuebinio, ana nalo abukuio batavio ea jiotilikrevi nene.”
8 — Então agarraram o filho, e o mataram, e jogaram o corpo para fora da plantação.
9 Naruei Yesu naio bika denlo, berinavo “?Bogo na toro na toru na jiotilikrevi nene mia naio rimei bereio, mia naio rila tum̃abe ka nalo na aju amim̃au ea kanano jiotilikrevi? Tomu nalo bova nei, mia naio rimei ruebinvin nalo am̃arm̃aro ea bajago tai na jikili, a mia naio rudu kiano jiotilikrevi rivan kulo dolu na bo.”
9 Aí Jesus perguntou:
10 Naruei Yesu ber kalo, berinavo “Iliano tai ea Atua kiano Iliano Lu napano naio ber jibe nei, berinavo
10 Vocês não leram o que as
11 Tena, Atua ga naio mila, a kumemi numial jibe ka bo mia bo.” Iouano 118:22,23
11 Isso foi feito pelo Senhor
12 Mia bogo na Yesu berii jamerijiano nei bisi, mia nalo na tortoru abitilubar ka naio ber iliano na jibe na ka kialo bajago, ana nalo tiniel mimi, mila nalo aju ajidom alavon ka avokar naio sikili to, karina nalo amial tomu miroano laka, ana nalo amerou kalo, ana nalo ajuvan naio jo, nalo aju koalabo den naio ga.
12 Os líderes judeus sabiam que a parábola era contra eles e quiseram prender Jesus, mas tinham medo do povo. Por isso deixaram Jesus em paz e foram embora.
13 Mia tomu nalo na tortoru aba abitii tenei, mia nalo amiila Varisis tealo bija Erot kiano burukuti tealo abinimei, ka alavon ka avika vikadeniano tealo na jikirkili ka alavon Yesu kanio, napano mia naio maka rijikia ka riverdop̃eio.
13 Depois mandaram que alguns fariseus e alguns membros do partido de Herodes fossem falar com Jesus a fim de conseguirem alguma prova contra ele.
14 Mia nalo abinimei ea Yesu, amila sibilili naio ka iliano novo nalo, nalo aberii “Naverloglogiano, kumemi numijikia ka jau kobe riano garuei. A jau, jau maka koto komerou ka toro, ka toro na jo loa nalo dolu p̃eli toro na toru p̃eli na jum̃abe, a jau kojo koberial memedu Atua kiano m̃arabo ka tomu nalo abiniu. Mia kumemi numisidom nuvika denso tibenei, kiado tuboiano naio ber jum̃abe? ?Naio berii memedu ka kito kulo Ju rovulu takis van Parinio Tubo Sisa nei na Romo, p̃eli naio ber maka rimemedu?
14 Eles chegaram e disseram: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto e não se importa com a opinião dos outros. O senhor não julga pela aparência, mas ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige. Diga: é ou não é contra a nossa
15 Bo ka rovulu takis nalo p̃eli na makanio?”
15 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
16 Ana nalo amidu tai binimei banio, ana naio bika denlo, berinavo “?Mirano toro kei nei joa veru na teliki nei? ?A sio na abivitauia joaio, naio be toro kei siano?”
16 Eles trouxeram, e ele perguntou: Eles responderam: — São do Imperador.
17 Ana naio ber kalo berinavo “Bo ga, vite na be Sisa kiano, kamiu monoka kuvar van Sisa, a vite na be Atua kiano, kamiu monoka kuvar van Atua.”
17 Então Jesus disse: E eles ficaram admirados com Jesus.
18 Mia iorou kanio, ana Satusis tealo abinimei ea Yesu, napano nalo ajidom avika den naio tivelinio na vite tai napano nalo amonea kirisikili eaio, napano tomu nalo na am̃arm̃aro, nalo maka bunu ajikia ameul bereio ea bogoti na maaro. Nina naruei nalo abika den Yesu, nalo aberinavo
18 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus e disseram:
19 “Naverloglogiano, kumemi numi-sidom nuvika denso, ka jum̃abe ka iliano tai na tormoruo Mosis naio bivitauia be kiado beamu nua. Naio berinavo ver toro tai, kuruano naio m̃aro den koano tira, na nalo maka ve kenerilo tai vo, mia toro na monoka rivuru taanou nene ve koano. Ana verver tira nei rivar tete, nalo amijikia asisia naio takii karam̃ano na m̃aro ruei, ka siano rimeul to.
19 — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte lei : “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
20 Mia ea bogo tai, tomu aluo na abe kurualo. Nana beamu laka kalo naio buru koano tai, a mia naio m̃aro den koano napano naljuo maka avar kiritete tai vo.
20 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
21 Karina kurualo juo nene naio buru tira neibano, karina naio bunu m̃aro denio, na maka ve kenerinio, a iorou kurualo tolu nene naio bunu mila jibe na,
21 O segundo casou com a viúva e morreu sem deixar filhos. Aconteceu a mesma coisa com o terceiro.
22 banbano-o bokar kurualo aluo nene, nalo nonovio amila jibe na ga, nalo am̃arm̃aro den tira nene. A iorou ka koano sum̃ano nalo nei napano abiniu am̃arm̃aro ruei jibe na, tira nene naio bunu m̃aro.
22 Afinal, os sete irmãos casaram com a mesma mulher e morreram sem deixar filhos. Depois de todos eles, a mulher também morreu.
23 Mia jau kover von tenei? Ea legiano na maaro, bogo na mia atu aver ka mia tomu nalo amemeul bereio, mia tira neibano ve kei koano, ka napano naio joro ka tomu aluo napano abe kurualo ruei?”
23 Portanto, no dia da ressurreição, quando todos os mortos tornarem a viver, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
24 Mia Yesu naio berinavo “Makanio, kenemiu jidomiano na naio ba kirivova laka. ?A p̃eli kamiu maka kuvijikia venia mila kenemiu jidomiano bova jibe na, a? Nina ka maka kuvijikia venia na Atua kiano iliano lu berenio, a kamiu maka kuvijikia venia bunu kiano moroano na toru rijikia rilaio.
24 Jesus respondeu:
25 Bogo na tomu nalo amemeul bereio, mia nalo atibe ka nailiano nalo na tiniabene ga, ana mia nalo maka bunu ala tenei soriano.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
26 A ea tivelinio na ameul bereio nei, kiano iliano jo ruei ea niosi na Mosis bivitauia, napano naio berii iesi na teliki napano sebi jijenio, na Atua mil ban Mosis, berinavo
26 Vocês nunca leram no
27 ana mia kiniou never bisivisii van kamiu ka rivuririi kenemiu jidomiano nalo. Nalo tolu nei am̃arm̃aro ea yetemeriba nei bogo be nua ruei, mia yuka telabo barlaka ruei karina Atua naio ber vonga iliano nei, ber naio be kialo Atua. Tibena, kanano iliano nei berenio nalo tolu nei am̃arm̃aro ea yetemeriba nei, mia nalo aju ameul ea naio kiano vo. Atua naio maka sidom ka kiano tomu nalo ave tomu nalo na am̃arm̃aro ga, mia naio jidom ka rive Atua ka tomu nalo napano amemeul.”
27 E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos. Vocês estão completamente errados!
28 Naruei naverloglogiano na tuboiano nalo tai binimei jikili ju bunu ka bogo nei, mia naio jom̃a mije tiliniene ka napano Satusis nalo ajum̃a ajidom ka alavon Yesu, mia Yesu naio jom̃a juvululo ea kiano verdop̃eiano novo nalo. Naruei naverloglogiano nei naio be tiniene ka naio kija, mia naio bika den Yesu, berinavo “?Ea kiado tuboiano nalo, nana vabe nene naio bo lie loa laka juvulu nalo dolu nalo?”
28 Um mestre da Lei que estava ali ouviu a discussão. Viu que Jesus tinha dado uma boa resposta e por isso perguntou: — Qual é o mais importante de todos os mandamentos da
29 Naruei Yesu berkanio, berinavo “Iliano Lu naio ber jibenei, berinavo
29 Jesus respondeu:
30 Atua Sop̃i napano be kiamo Atua, jau monoka tiniemo tii naio
30 Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com toda a mente e com todas as forças.”
31 “Nina naruei naio be moti, a juo nene, naio ber jibe nei, berinavo
31 E o segundo mais importante é este: “Ame os outros como você ama a você mesmo.” Não existe outro mandamento mais importante do que esses dois.
32 Naruei naverloglogiano na tuboiano nei naio berdop̃e, berinavo “Riano ga naverloglogiano, jau kober memedu ga. Jau kober be riano, ka Toro na Toru naio takurano ga, maka ve dolu tai.
32 Então o mestre da Lei disse a Jesus: — Muito bem, Mestre! O senhor disse a verdade. Ele é o único Deus, e não existe outro além dele.
33 “Mia jau kober be riano bunu, ka kiniou monoka tinieku tii naio vija tinieku momou, a vija kiaku jikiaiano momou, a vija kiaku moroano momou, a kiniou monoka tinieku tii nalo napano m̃a aju vaataro ka kiniou, tavukia napano tinieku jii kiniou kiniou takurano. Be riano na, ea Atua kiano vitiiano, ver kito rala tibe na, nina naio jo mave laka, naio bo laka ka sida nalo napano m̃a kito roju romilaio ea Kunuano Lu.”
33 Devemos amar a Deus com todo o nosso coração, com toda a nossa mente e com todas as nossas forças e também devemos amar os outros como amamos a nós mesmos. Pois é melhor obedecer a estes dois mandamentos do que trazer animais para serem queimados no altar e oferecer outros sacrifícios a Deus.
34 Mia Yesu mijog kiano verdop̃eiano naio bo, naio be masou, naruei naio berkanio, berinavo “Kiniou neber kaso, neberinavo, jau kojo vaataro ruei, ka mia jau kava jouro ea Atua kiano navenatuboiano navo.”
34 Jesus viu que o mestre da Lei tinha respondido com sabedoria e disse: Depois disso ninguém tinha coragem de fazer mais perguntas a Jesus.
35 Ana iorou, Yesu jom̃a berloglog tomu nalo joomo ea Atua Kunuano Lu, karina naio kija bika vikadeniano tai denlo. Naio bika, berenio “?Kiniou nomijikia ka naverloglogiano na tuboiano ajum̃a aberloglog kamiu, mia kiniou nojidom novika ka bior vaio ana ajum̃a aberenio Naverikariano naio monoka riyotuba ea tormoruo Teviti nei kiano yati, napano naio be Parinio Tubo beamu.
35 Quando Jesus estava ensinando no pátio do Templo, perguntou:
36 Kiniou nebika nina, bior napano beamu, Niununo Lu naio binimei ea Teviti, mila na naio mil berinavo
36 Pois Davi, inspirado pelo Espírito Santo, escreveu:
37 “Ea vio na kito romialio ka napano Teviti naio jom̃a bio Naverikariano nei naio be kiano Tubo ruei. Naruei bior Teviti naio ber jibena, jum̃abe ana ajum̃a aberinavo mia Naverikariano nene mia naio riyotuba ea Teviti, be kiano yati ga?”
37 O próprio Davi chama o Messias de Senhor. Portanto, como é que o Messias pode ser descendente de Davi? Uma grande multidão escutava com prazer o que Jesus ensinava.
38 Mia bogo napano Yesu jom̃a berlogloglo, naio jo jokol bunu bajago na m̃arouano na kialo navuri-m̃araboiano. Naio berinavo “Kamiu kuvitikar kamiu ka naverloglogiano na tuboiano nalo. Nalo abarvar kalo m̃elea ka kialo burutili kulum̃arauo nalo na, mia verenio amiel ea vio na vioruru, nalo ajidom ka tomu nalo monoka avatove kalo, a avio batitiglo aver ‘Naverloglogiano, kavijo bo!’
38 Ele dizia ao povo:
39 A ea bogo na jokoluolu a joomo ea yimo na volkouano bunu nalo ajidom dam̃ariga nalo atutano ea vio na tomu na tortoru jelelo ga. ?Kamiu kubitilubarlo ruei, a?
39 preferem os lugares de honra nas
40 A ajum̃a aburii kialo volkouano terebievi laka, mia ajum̃a amila sibi ga, bior bogo nene kia ga, nalo ajum̃a amijukujuku taanou nalo ka amijikia avina ka kialo saba nalo. Naruei bior kialo bajago nalo na, mia kialo mauo nene mia naio sikili lie vo.”
40 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçarem, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!
41 Naruei iorou kanio, Yesu mijian naio ba jotano vaataro ka vio nam̃a abuku ijaiano na Yimo Lu nei, mia naio bilig pariparinio bitivitii tomu nalo nam̃a ajuvan kialo ijaiano. Naruei naio mial tomu telabo napano abe sanibaiano, nalo abar kialo burum̃ara ijaiano nalo abinimei, ajuvanio.
41 Jesus estava no pátio do Templo, sentado perto da caixa das ofertas, olhando com atenção as pessoas que punham dinheiro ali. Muitos ricos davam muito dinheiro.
42 Mia karina naio mial bunu ka napano tiramoruo tai naio binimei, naio be taanou ga tai, a naio be talim̃asa laka. Naruei naio bar veru sesa subaier juo binimei naio jian ban Atua.
42 Então chegou uma viúva pobre e pôs na caixa duas moedinhas de pouco valor.
43 Naruei Yesu bio kiano naiaga-goano nalo ka amei ea naio, naruei naio mil banlo, naio berinavo “Kamiu kumial tiramoruo na, napano naio juvan veru sesa juo na? Kiniou neber be riano ka kamiu, ka naio jian loa, naio jovulu ijaiano dolu nalo nonovio napano na sanibaiano nalo ajuvanio.
43 Aí Jesus chamou os discípulos e disse:
44 Nalo na, be kialo burum̃ara puruveru nalo, mia amije bena ga torogio nene, mia taanou nei, kiriveru teliki na naio bokar jo ka mia rijai kiano meuliano, naio jian nonovio ban Atua.”
44 Porque os outros deram do que estava sobrando. Porém ela, que é tão pobre, deu tudo o que tinha para viver.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.