Lucas 11
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs AAI
1 Bogoti tai, Yesu ba bolkouo ea vio tai, avona bisi, ana naio binimei bereio, ana na kiano naiagagoano nalo tai bika denio, berinavo “Tubo, bo laka ka ver jau kalavon ka koverloglog kumemi ka kumemi bunu nuvijikia nubolkouo, tavukia na Jone berloglog kiano naiagagoano nalo beamu ka abolkouo tavukia naio.”
1 Veya ta Jesu efan ta’amaim ma yoyoban inan, ana yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufununayah orot ta natit eo, “Regah, kwi’obaiyi ana yoyoban, John ana bai’ufununayah bi’obaiyih na’atube.”
2 Ana Yesu mijamo kanio, naio berinavo “Mo, ver kamiu kuvisidom kubolkouo, kamiu kumijikia kuver tibe nei, kuverinavo:
2 Jesu iuwih eo, “Yoyobanamih iti na’atube kwanayoyoban.
3 Kumemi nubika denso ka kavar simemi sinaniano na banei a legiano nonovio.
3 Mar etei ana fofonin ai bay initi.
4 A koviekokoa kumemi rivior kenememi kariano nalo, bior nam̃a kumemi numitum̃a nubiekokoa nalo nam̃a abijuku bova ban kumemi.
4 Ai bowabow kakafih kunotawiyen,
5 — ausente —
5 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “O yait a of auman boro fainaiwan itan itafefeyan itao, “Au of akokok rafiy fafar tounu inibaisu,
6 — ausente —
6 anayabin ayu au of ta bai’esegamih inan na au bar tit naatu ayu auru bay en, imih o isa abifefeyan inibaisu.’
7 “Mia jum̃abe, rojidomii rober p̃eli mia toro na mijikia riverdop̃e, verinavo ‘Ee koig, jau kala m̃elea re kiniou tibe na. Jau keialio, kumemi numituboniko m̃aratavo ruei, mia kumemliko kiritete nalo, kumemi numitua mememi jogu nalo ruei, naruei maka bunu nejikia notumolu bereio.’ Mia toro na maka rijikia river tibe na.”
7 Naatu a of bar wanawanan boro na’afatit nao, ‘Men akokok au in ini’afiy, etawan i atufatan, naatu ayu natunatu bairi i a’inu’in, imih men karam boro ana misir bay anit.’
8 Mia Yesu naio jusol tukunuano, ana naio ber kalo, berinavo “P̃eli bogo tealo toro tai rijikia sidomii iakurano ka riijaso bior jau kojo vaataro ga ka naio. Mia ver jau koim̃au re ka kovivika sikili denio vano-o, mia monoka sian vite venia napano m̃a kojo kobivika banio.”
8 Naatu kwanotanot nati orot boro namisir ana of bay nitin? Ai, boro namisir ana of bay nitin, baise a tur ao’owen orot namisir ana of bay nabitin i men i ana of imih bay ebitin, baise anayabin, nati orot i ana fefeyanamaim ana of ihahar imih misir bay itin.
9 — ausente —
9 Imih a tur ao’owen. Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatitau’ur, inarukikitar etawan boro nabotawiy.
10 — ausente —
10 Anayabin Orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur; naatu orot yait erurukikitar etawan boro nabotawiy.
11 Ver kenerimo tai siserio, naio rivika niado sesa na jo, mia maka kejikia kodu maro tai vanio,
11 Kwa kek tamahinah natunat siyamih hitarererey na’at boro siy efanin kok kwatitih hita’an?
12 p̃eli na ver rivika boboti tu na jo, mia maka kejikia kodu buruolu rivan naio ka senio.
12 O mamu foufunamih hitarererey na’at boro kafukafus kwatitih hita’an?
13 Be riano ka kamiu kube tomu na kirivova ga nalo, mia maka kamiu tai mijikia rila tibe na, kamiu kumitu kumisaaro julaka ga kam̃a kumisian tonovo nalo ban kenerimiu nalo. Jibe ga na, bogo napano kamiu kumitum̃a kubika den karamemiu na tiniabene, naio jaaro ga ka sian Niununo Lu van kamiu kenerinio nalo.”
13 Kwa kek tamahinah, kwa i sawar kakafih moumurih maiyow kwasisinaf, baise natunat isah boro men nuhi naburumih, abisa isan hikokok tibiyababan boro kwanab kwanan kwanitih. Imih kwanaso’ob, Tamat maramaim baitinin isan i igewasin kwanekwan, imih sabuw iyab Anun Kakafiyin isan tefefefeyan boro nitih!”
14 Ana iorou kanio, ana aburu m̃arabo ka toro tai na sim̃aro ban ea naio binimei ban Yesu, sim̃aro nene mila toro nei maka ril, mia Yesu mijidiglar sim̃aro nene denio, naruei naio mil bo bereio, mila ana nalo napano amial vite nei amiilo toru laka.
14 Jesu demon awan bey nun tit; naatu demon bihir tit orot bihamiy ana veya’amaim orot busuruf tur eo, sabuw hai tur sawar hifofofor men kafaita.
15 Mia nalo tealo amijoku, naruei nalo aberii niegeniege Yesu, nalo aberinavo “Tete na naio jom̃a mijil bulag sim̃aro nalo ea ga moroano na sim̃aro nalo kanalo tubo, napano siano Belsabel, naio mijamo ka ban naio.”
15 Baise sabuw afa hio, “Nati i demon hai ukwarin wabin Beelzebul ana fair itin imih enununih.”
16 A nalo tai bereio, ajidomii bova bunu ka Yesu, naruei nalo ajum̃a amilavon naio, nalo ajidom ala lup̃ilup̃i naio ka naio rila kijokijo tai ea moroano na vio mave ka amijikia aialio.
16 Naatu sabuw afa hikok i marane ina’inan ta tiwa’an hita’itin, imih hikubibiruw.
17 Mia Yesu mijoglubarbar kialo jidomiano nalo, ana na naio berinavo “Ver tubo tai, kanano tomu nalo avuruburelo, napano mia togio atup̃elo ka togio dolu, mia tubo nene kanano im̃auano nalo monoka atibirbil. A ver vonuo tai, atum̃a avuruburelo napano togio sidom rijil togio dolu, mia nalo na maka ajikia atu rivu bogo tai.
17 Baise abisa hinotanot Jesu so’ob naatu iuwih, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow, hai fair boro hina gurus, na’atube orot aawan natunatun aawat bairi hinakusib hinabiyow boro hinama kakaf.
18 ?Jibe ga na bunu, ver sim̃aro nalo na Setano kanano atum̃a avuruburevurelo ruei, ana mia navenatuboiano na Setano kanano tumolu tu tum̃abe? !Ana kamiu kumitum̃a kuberinavo jibe na naruei, ka kuber kiniou nojom̃a nemijil bulag sim̃aro dolu nalo ea moroano na burum̃ara sim̃aro na Belsabel kanano, mia maka rijikia tibe na leleio!
18 Imih Satan an aiwob wanawananamaim hina kusisib hinabiyow, ana aiwob boro mi’itube fair nab nabat? Ayu iti tur ao anayabin i kwa a turamaim, ayu Beelzebul hai ukwarin fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o.
19 ?Mia ver tibe ka nam̃a kamiu kuberenio, jum̃abe naruei ana kam tealo bunu ajum̃a amijil bulag sim̃aro? ?Kei naio mijamo ka moroano na banlo, p̃eli Setano bunu ga bo? Bo ka ver kenemiu naiagagoano nalo nam̃a ajum̃a amijil bulag sim̃aro nalo ajog kenemiu iliano nalo.
19 Baise ayu Beelzebul ana fairamaim demon ana nununih na’at, bo kwa a bai’ufununayah fair yait itih demon tinununih? Imih kwa taiyuw a bai’ufununayah iti kwa’o isan hinabi’obaiyi kwa a tur i men turobe!
20 Mia makanio, kamiu kuber nina maka rimemedu na. Mia kiniou nojom̃a nemijil bulag sim̃aro nalo ea moroano na Atua jum̃ano ga, mia vite na berialio ka Atua kanano navenatuboiano naio ju iviso ka kamiu ruei.
20 Baise ayu God ana fairamaim demon ana nunih hinatitit na’at, nati ebi’obaiyi God ana aiwob i natitaka.
21 “!Kamiu kuvialio! Jibe kanio napano ver torkouo tai, naio rivar kiano saba na mira nalo, a tukuku vatitig ka burum̃ara kunuano. Naruei, vite nalo na toru nei kiano aju bo ga jouro ea kanano burusio. Naina naruei Setano kiano im̃auano jibe na naruei.
21 Orot fairin aurin ahay waf karam ma ana bar ekakaif, ana sawar etei boro natafafar hina’in.
22 Mia ver torkouo dolu tai rimei napano naio p̃irinio jikili loa naio, mia naio rila mira kanio-o tuvulu Setano, ana mia naio mijikia rivar bulag vite nalo na mira na be kanano, napano beamu barkar tinieno eaio, a naio mijikia rivar vite nonovio napano ju jouro ea burusio na torkouo kanano, tan kalo van kanano tomu nalo.
22 Baise orot fairin anababatun nati orot boro nawasfufur narun ana ahay ana waf tafahimaim ema’am boro niteten nan ana ofonah nafaramih bairi hinabow.
23 “Toro napano maka takisor kiniou, naio jo berbure kiniou, a toro na maka rim̃au vija kiniou ka kumemi nuvuru kanaku tomu nalo amei vio takurano, naio jom̃a mijil dedade ealo abeve terakurano.”
23 Orot yait ayu ananamaim men enan, i ayu isou ebiwosai, naatu orot yait men ibaisu airi sabuw abita’ay, i was geyayan.
24 Ana Yesu ber bunu, berinavo “Bogo tai, bogo nam̃a amijil lar niadu den toro tai, niadu nene mijikia riva yeturu ka sirago kunuano dolu tai. Mia ver rileal re tai, mia naio riverinavo ‘Ee, mia nalavon ka navan bere ea kunuaku moruo na beamu vo.’
24 Demon kakafin orot biyanamaim titit ana veya i efan gewasin ta imaim ma baiyarir isan nuwet in, baise nuwet inan efan men ta tita’ur, naatu eo, “Ayu i boro ana matabir maiye au bar abihamiy ana’itin.”
25 Mia bogo napano naio binimei, mia rileal ka yimo nene meravo bo jo, abar batitig vite nene nalo biniu ju memedu bo ruei.
25 Basit matabir maiye na ana bar titit, hirereb hina yabuna inu’in itin.
26 Ana mia naio rivan rivuru niadu ve aluo dolu napano nalo abova loa naio lie vo, amei vija naio, ka na mia nalo ava joomo bereio ka atua toro nene. Ana toro nene, beamu kiano meuliano bova, mia iorou kiano meuliano bova bova laka.”
26 Naatu tit in demon kakafih anababatun etei seven nawiyih bairi hina nati’imaim hisusuw hima. Yomaninamaim orot ana itinin botabir kakafin anababatun matar men marasika ma’am na’atube.”
27 Ana ka bogo na, tira tai jo naliko nalo napano ajum̃a amial vite nalo nei, napano m̃a amijog Yesu kanano iliano, naruei tira nei jaaro m̃ele kanio. Mia naio miaga m̃erere laka naio berinavo “!Aiou liki! Koniomo napano bariso, midu yu banso, Atua kiano ilivuiano ve toru laka toa naio, napano bar tete tai jibe ka jau.”
27 Jesu iti na’atube bat binan sabuw hai tur eo’owen auman, babin ta sabuw wanawanahimaim ma’am, Jesu isan eo, “Babin yait taub o ya’i bitoman i ebiyasisir.”
28 Mia Yesu berdop̃e ban naio, berinavo “Nao, nina be riano na, mia kiniou neber ka jau ka mia Atua kiano ilivuiano rimei ve toru lie bereio vo van toro kei napano naio monmonea Atua kiano iliano nalo, naio mila venia napano naio jom̃a berenio.”
28 Baise Jesu eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tibi’ufunun i turobe anababatun tibiyasisir.”
29 Ana ka bogo na, tiniobi nalo nam̃a amiagago ka Yesu nalo aju abinimei telabo lie vo, mia Yesu naio mijikia ka nalo miroano kalo nalo abinimei ka ajidom aial kiano kijokijo nalo ga, ana naio mil banlo, berinavo “Kiniou nemial jibe ka tomu nalo na taara na kenemiu banei abova laka. Nalo aju ajidom aial kijokijo toru laka, mia makanio, mia Atua maka rijikia sian kijokijo tai leleio vanlo. Mia naverialiano Jona, kiano kijokijo re nua ga, nina ga mia amijikia aialio.
29 Sabuw moumurih maiyow hiru’ay Jesu hi’ar bebera’uh, naatu Jesu iuwih eo, “Boun ana veya’amaim sabuw hai yawas etei i eaf, ina’inan matar itah isan tefefefeyan, baise ina’inan ta boro men anitih, ina’inan ta’imon i Jonah isan mamatar i hiso’obaka.
30 Atua miila Jona, jibe ka kijokijo tai ban nalo na vio Nineva re nua ruei, ana naio miila bunu kiniou Kulorinio Kenerinio nebinimei jibe kijokijo tai ban kamiu na vonganei.
30 Anayabin Jonah biyanamaim ina’inan mamatar i Nineveh sabuw isah. Imih Orot Natun i sabuw iti boun tema’am hai i’inanen.
31 — ausente —
31 Baibatebat ana veya tafaram Sheba hai aiwob babin boro namisir. Sabuw iti boun tema’ama boro tur fokarin maiyow na’uwih, anayabin ef yok na’in tafaram yomaninaka aiwob orot Solomon ana binan gewasin nowaramih natit, baise a tur ao’owen, sawar ta iti boun kwa’i’itin i Solomon natabir.
32 — ausente —
32 Naatu a tur ao’owen maiye, Baibatebat ana veya Nineveh sabuw boro hinamisir kwa iti kwama’am boro tur fokarin maiyow hina’uwi, anayabin Jonah binan hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih etei hihamiyen dogor baikitabir hibai, naatu boun i a tur ao’owen, orot ta Jonah tafanamaim i natit iti wanawanamaim ema’am.
33 Mia Yesu ber bunu, berinavo “Bogo na ver rejelan yulu, kito maka retelan ka mia rava roduvanio toa bulutanbo tai ea borotano, p̃eli na mia kito reivekoio ka basaro tai bereio, mia kito rejelanio ka mia reiveio takilele mave, ka mia ver toro na rimei mia mijikia rial ka yulu mereralii vio nonovio biniu.”
33 Orot men ta ramef ito’ab naatu bai run ibunimih, o noukwat wanawanan tarafutimih. Baise ana sisikofamaim sikof, saise sabuw hinanan ana marakawin hina’itin boro hinarun.
34 A Yesu ber bunu, berinavo “Toro mirano naio jibe ka vio takurano napano yulu mijikia mereraliio binimei joomo ea mokotenano. Tibe na, ver miramo rimeravo rivu, rivitii batitig vite nalo, mia tibe ka napano tiniemo bujo magmago ka yulu. Mia verenio miramo rivova, tinie jii vite nonovio nam̃a jom̃a mialio, mia jibe kanio napano tiniemo bujo magmago ka melijokouo.
34 Mata i biya ana hinow, mata gewasin biya etei boro marakawin. Baise mata kakafin biya etei boro nagugum.
35 Tibe na, mia kamiu monoka kuvitikar rivu, ka yulu napano joa tiniemiu rimei re bunu tibe ka melijokouo bereio.
35 Isan imih kwanakaifi gewas a marakaw biyamaim men kwaniwa’an nagugum.
36 Mia ver tiniemiu rivujo ka yulu tulaka nam̃ariga, napano maka ve melijokouo tai ve telisu toaio, mia kenemiu meuliano rimerera vatitig rivu, rudulii vatitig vio nonovio rivu.”
36 Biya tutufin etei namamarakaw na’at, biya turin boro men nagugum. Baise na biya wanawanan tutufin etei namarakaw, ramef ana marakaw tafamaim in ekukusisiyar na’atube.”
37 Mia Yesu mil ban tiniobi nalo bano-o, naruei Varisis tai napano jom̃a miagago kanio ber ka Yesu berinavo mia rivuru naio rivan ea kunuano, ka rila sano sinaniano tai. Ana na Yesu ban bija naio, mia bogo na sinaniano amiomon ju, Yesu ba jotano ea vio na sinaniano.
37 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, Pharisee orot ta kok i boro Jesu hairi hitan ana baremaim bay hitaa. Imih Jesu ifefeyan hairi hina ana bar hitit naatu bay aa ana efanamaim mare.
38 Naruei ka bogo nene, Varisis nalo abokar jikili kialo tuboiano tai ka toro monoka takii m̃arabo tealo ka m̃a sekon jum̃ano karina mijikia sinano. Mia Varisis nei naio jidom ber Yesu naio be toro lu tai, naio monoka rila tibe ka napano kialo bajago na jikili nei berenio, mia bogo napano naio mial ka Yesu maka sidom bijon ka naio rilaio, naio miilo toru laka kanio.
38 Baise Pharisee orot Jesu i’itin i men ofafar i’ufunun an souwibo na bay aa ana efanamaim mare, imih Pharisee orot ana kasiy ra’at.
39 Ana Tubo mil ban toro nei, naio berinavo “Kiniou nemijikia kenemiu bajago kamiu Varisis nalo ruei. Kamiu tiniemiu jii m̃elea ka m̃a kumisekon vatitig rivu dam̃ariga kenemiu baja nalo a kenemiu baju nalo, ana kumitum̃a kube m̃arou kanio, kumitum̃a kuberiam̃a kamiu kumeravo, a kube lu. Mia burum̃ara niamiamo na bijurukar kamiu kia navo, bior kenemiu iviso nalo abujo magmago ka m̃a kumijukubin toro, a kumila kiki toro, a bajago nalo na kirivova jibe na.
39 Naatu Jesu iu, “Kwa Pharisee i a kerowas naatu a tew ufuhine kwa sasouwen, baise kwa dogor wanawanan i baribar kakafin naatu rougoy rabirabin.
40 !Ai, abe mia m̃a kuviavovu m̃elea re tibe na! ?Kamiu maka kuvitilubar ka Atua nam̃a jii vatavio na vite nonovio, naio ji bunu vajoomo na vite nonovio, mia bo laka ka ver kamiu kuvilakon nono tivelinio na kamiu rimeravo rivu ve riano, vatavio a vajoomo bunu.
40 Kwabikoko’aw! God biya ufunane wowowab na’atube biya wanawanan auman wowowab men kwaso’ob?
41 Tonovo nalo nam̃a kamiu kumitum̃a kumisonlo toru bogo nonovio ban ea kenemiu baju nalo a bija kenemiu baja nalo, ver kamiu kuvitum̃a kuvilavon ka m̃a kuvio ka kija ga rivan talim̃asa nalo ga, mia rivu. Ver tibe na, p̃eli mia kamiu kuvial ka kenemiu vite nonovio nalo amei rimeravo vatitig ruei, ana mia m̃a kumila bijon re bunu kenemiu bajago dolu nalo.”
41 Imih a kerowas naatu a tew wanawanah abisa’awat tema’am yababan wairafih kwanitih hinaa, saise kwa a sawar etei boro hinigewasin.
42 Naruei Yesu berii bajago nalo na juboluboiano na navurim̃araboiano na nalotuano nalo ba lie vo, naio berinavo “!Kamiu kulo Varisis, aua! Kamiu kumila bulag kamiu toru laka, mia rivova laka van kamiu. Kiniou nemijikia ka kamiu kumitum̃a kubitikar batitig bo dam̃ariga, ka ver kubar semiu m̃arsinaniano duelimo, mia monoka ve takurano rivan ea Atua kunuano, tavukia na tuboiano naio jom̃a berenio, a kumitum̃a kumila jibe na ka saba nonovio na be kenemiu, ba bokar bunu m̃asebitu sesa nalo a vite nalo bunu na jibe ka m̃arsili nalo. Mia vite nalo na tomormoruo nam̃a tuboiano berenio, kamiu maka kuvisidomialio leleio, jibe ka nam̃a ber monoka kamiu kumemedu rivu, a kamiu monoka tiniemiu tii Atua a kulo dolu nalo bunu. Ver kamiu kuvisidom kuvokar sikili vite nalo na tertelisu nei, naio bo ga, mia vite nalo na tomormoruo nei naruei naio bo ka kamiu kuvitum̃a kuvila ruei, mia maka lele kuvilaio.
42 Yababan boro gagamin maiyow kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa iti mint, rue, naatu adanafur afa God baitinin isan i men nuhi eburubur, mar etei ana mumusin God kwabitin, baise ma gewas naatu God ana yabow isan i nuhi eburubur, gewasin nati sawar i kwati’a’ait sawar afa auman kwatasinaf.
43 “!Kamiu kulo Varisis o! Kamiu kumila lelan kamiu toru laka, mia rivova laka van kamiu. Joomo ea yimo nalo na volkouano, kamiu kumisidom ka bogo nonovio kuvitutano ea vio na be tomu na tortoru nalo jelelo ga, a verenio kuviel ea tomu nalo miralo, kumisidom ka avatove ka kamiu, a avio vatitig kamiu, a averinavo ‘Aiou, naverloglogiano novo, kavijo bo!’
43 Yababan boro kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa a kok gagamin i Kou’ay Bar wanawanah efan gewasih kwanabow kwanamare kwanama, naatu ahar hai efanamaim a kok gagamin i sabuw a merar hinay naatu hinakakaf.
44 Mia ve kirivova laka rivan kamiu bior kamiu kube tekurano ga, kumitavukia m̃artanbo moruo nalo na tinielo bobogia ea ruei, amiel p̃ilinio mave ea ga, maka bunu ve tinielo ka vite jono tai napano menunu mon tano nei.”
44 Yababan boro kwanab! Anayabin kwa i rah atamanih hai i’inanen en sabuw so’oba’e tafah hibat tereremor na’atube.”
45 Ana ea bogo na, toro tai napano naio be masou bo ka tuboiano, naio bunu jom̃a miagago, ana mijog jibe ka Yesu kiano iliano bokar naio bunu bija nalo napano amim̃au jibe ka naio, ana na naio berinavo “!Naverloglogiano, kiniou nomijog jibe ka kojidom keil niegeniege kumemi bunu!”
45 Ofafar so’obayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan iti tur i’o i aki auman irabi.”
46 Ana Yesu berdop̃e, naio berinavo “!Nao-o, mia rivova van kamiu tomu nalo natuboiano bunu! Kamiu kumitum̃a kubitiri bulag bereio tuboiano sesa nalo tivelinio ka nalotuano bogo nonovio, nalo ajibe ka vite na teremi napano kumivon kakarlo ea tomu nalo taakalo ka monoka avarlo, mia kamiu kumitu jibe na ga, maka kuvikulkulu ka m̃arjukujumemiu tai leleio ka rilavon ka riijailo.
46 Jesu iya’afut eo, “Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi auman boro yababan kwanab. Anayabin bit gagamin na’in sabuw tuwabuh kwayara’ah hi’abar tun erarabih, naatu kwa i men kafa’imo uma ta baibais isan kwabitihimih.
47 Mia rivova van kamiu, bior kamiu kumitum̃a kumiyovovua batitig m̃artanbo na naverialiano nalo na Atua kiano, mia kamiu kubevirare ga ka korobimiu tormoruo nalo re nua, napano nalo naruei amuebinvin naverialiano nene nalo am̃arm̃aro.
47 Yababan boro kwanab! Anayabin dinab oro’orot kwa a’agir hirouw himomorob i hai rah kwama kwawowowab gaigiwas.
48 Kamiu bija nalo nei kubare ga, bior nanua, tormoruo nalo nei amue naverialiano nalo, mia banei kamiu kumisaaro ka kialo im̃auano nene, kumitusolio bereio napano m̃a kumitum̃a kumiyovovua martanbo nene nalo. Ajibe ka tuboiano teremi nalo ea taakalo|alt="Heavy Burden" src="43_Luke11.46_HeavyBurden.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="11:46"
48 Imih kwa i taiyuw kwakukubuna, abisa a’agir hisisinaf a baibasit kwabitin, dinab oro’orot a’agir hirouw himorob naatu kwa i hai rah kwawowowab.
49 “Kamiu kumitibe ka ga napano ilimasosouano na Atua kiano ber nua, naio berinavo ‘Mia kiniou neiila kiaku naverialiano nalo a atevi nalo aviedu ealo, mia ala lelanlo, p̃eli mia auebinvinlo am̃arm̃aro.’
49 Anayabin iti isan, God ana so’obamaim eo ‘Ayu boro dinab oro’orot naatu kob abarayah aniyafarih, afa boro hina rouw hina morob, afa boro bai’akir kakafin hinab.’
50 Iliano nei sano nioti nene ber mia kamiu naruei kuvokar vironiano nam̃a korobimiu nalo re nua amuebinvin naverialiano nonovio nalo, jikar ka bogo na tikariano na yetemeriba nei.
50 Isan imih kwa sabuw iti boun kwama’am, God ana dinab oro’orot tafaram aneika hirouw himomorob ana baimakiy i boro kwa kwanab.
51 Nina jikar ea Epel, binimei bokar Sakaraia, napano korobimiu nalo amue tam̃aria naio iviso ka boda bija Vio Lu joomo ea Atua Kunuano Lu. Riano, kiniou neber ka kamiu nei, ka vironiano na burukija na Atua kiano naverialiano nalo jua kamiu na vonganei.
51 Abel ana rara’ika busuruf na Zechariah ana rara’amaim tit. Zechariah i Tafaror Baremaim iti sibor ana gem naatu Regah ana Bar Kakafiyin hairi hai founamaim hi’asabun morob. Imih anababatun a tur ao’owen kwa iti boun kwama’am iti sabuw hai baimakiy boro kwa kwanab.
52 “Nao, mia ve kirivova lie vo van kamiu tomu nam̃a amijikia batitig tuboiano, bior kamiu naruei kumidu van navetavoiano na m̃aratavo na jikiaiano, ana kamiu maka bunu kuvitum̃a kuva joomo eaio, a kamiu kumitum̃a kumituko m̃arabo ka tomu dolu nalo nam̃a ajum̃a amila vio ka ava jouro.”
52 Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi. Yababan boro kwanab. Anayabin etawan botawiyin run so’ob bain ana tufatan i kwa kwabobotan, naatu kwa iti bar i men kwakokok boro kwarun so’ob kwanab, baise sabuw afa run so’ob bainamih tisisinaftobon kwa i hai ef kwahirihir.”
53 Ana Yesu ber iliano nalo nei bisi ana naio batavio den yimo neibano, naruei naverloglogiano na tuboiano naliko Varisis nalo tinielo bitunu tanea ka naio, napano tiniel mimi laka. Ana na nalo abie sosor Yesu dam̃ariga, nalo ajum̃a abika iliano nalo a vikadeniano nalo na jikirkili banio, ka alavon ka ayukuru naio a ka rila naio river iliano tai na maka rimemedu.
53 Jesu efan nati bihamiy ana veya’amaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee yah so’ar hiu kwanikwaniy naatu baibatebat moumurih na’in hibow hitit hibabatiy,
54 Amiliviko Yesu jibe naio be temeul deden tai, bior ajidom ka aleal kiano iliano nalo tai ka mia amijikia atibure naio riviorio.
54 naatu hikubibiruw na’atube abisa tao kakaf na’at saise ubar hititin hitafatum isan.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.