Atos 27
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs AAI
1 Ana ea bogo na, kiniou Luka, kiniou bunu nojo bija Pol ea vio Sisiria, ana neberenio kiniou bunu navan vija naio Romo. Naruei bogo napano tomu na tortoru nalo amial ka bogo na ka mia nuvano, aburular Pol naliko nalo dolu napano aju joomo ea nalakoiano, amidulo jua toro na toru na mira tai jum̃ano. Toro na, naio siano Julias, a naio be navurim̃araboiano na taara na tomu nalo na mira nei napano abiolo ka “Taara na Okastas.”
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Naruei naio buru kumemi nubano, nubajou koyou ea tei, naruei nalo amileal uako tai na vio Atramitiam ana nubavin eaio. Ana ea bogo na, Arestakas na vio Tesalonaika na tanobuku na Masetonia, naio bunu kumemliko. Ana kumemi numidu uako nene nubano, napano m̃arabo nene ka mia riva sel ea bulu yaniniobi nalo na tanobuku na vio Esia.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Ana ea kavijo, kumemi nubinimei nubokar vio nei Saiton, ana ea vio na, Julias mila bo ka Pol toru laka, napano naio mijamo ka bauro ka rial kiano bilbilu nalo, a naio mijamo ka nalo amijai Pol ka vite nalo tai ka kiano m̃arabo.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Naruei kumemi numituvan vio nei bereio, nuburo ea tei banbano-o, ana numitup̃e jegi ka bogo na, mila ana bogo napano nubokar uleule na vio Saipras, mia numisel ea taakano tivelinio, tivelinio bano.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Naruei nubar korovio burum̃ara tei neibano jo tavio ea tanobuku juo na vio Silisia bija vio Pamvilia, naruei nuburo nubinimei nubokar komeli na Maera, ea tano-buku na vio Laesia.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Ana uako nei naio miyon kumemi ea vio na, naruei toro na mira nei Julias naio ba jirag m̃arabo dolu. Ana naio mileal uako tai na vio Aleksadria napano naio jo ban ea buruvenuo napano kumemi numisidom ka nuvan ea na, Italia, ana naio mila kumemi nuban ea uako nene kija.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Ana kumemi nubatavio bereio ea tei, mia jegi bova ga, mila ana nuburo melmelumu ga nubano-o nubokar legiano nalo tai, naruei numila vio toru, numiaveve ka jegi jibe na ga ba bokar jelati na vio Nitas, mia jegi juko kumemi batitigio garuei. Naruei nubarip̃ilig, numiakar jelati dolu na vio Salmone ea uleule na vio Krit, ana numisel ea taakano tei melumu.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Kumemi numiaveve ga uleule nene, numitum̃a numitakii nubano-o napano jegi jom̃a mue kumemi bova kia ga vo, ana nubano-o nubokar bulu yaniniobi tai napano abio kanio “Bulu Yaniniobi na M̃araiu,” vaataro ka komeli na vio Lasea.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Ana kumemi numitua kija vio na telisu, mia nalo amial ka bova laka naruei, bior jegi jom̃a mila jibe na ka kumemi, mia numitua m̃arabo kirisiou ruei, mia m̃arabo tebievi jo keano vo, a vonganei, be bogo na jegi bija burum̃ara niavo ruei. Bogo nonovio ga ajum̃a aberenio bogo kirivova nei jom̃a jikario ea siberio na Jokoluolu Na Viekokoano, mia vonganei, jokoluolu nene barlaka ruei. Naruei Pol naio mijog bova ka vite na, naio ber vatitigio banlo, berinavo
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 “Tom na tomoruo nalo, kiniou nemijog lubar ka ver ravano, mia rivova laka, mia vite nalo nonovio avavakovio ga. Kiniou nemial jibe ka mia uako nei naio mijikia rimadudu ga vija sano vite nalo, a kito bunu, kiado meuliano nalo amijikia avavakovio ea tei.”
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Mia toro na mira nei naio maka riagago ka Pol, mia naio miagago ka toro napano jilanivu ka uako, bija nana boru na uako nei. Mia naljuo aberinavo “P̃eli ga, mia rivu ga na, mia kito ravan ga,
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 bior kito maka rejikia rotua vio nei rivano-o rivokar napano rotua bogo na bo bereio.” Naruei nalo aberiio, ana nalo telabo amial bo ka kumemi nuvituvan vio nei, aber kumemi nuvuro ga ka nuva nuvokar bulu yaniniobi dolu tai, siano Viniks, ea uleule nei kia ga vo, napano amialio ka aber naio naruei bo ka nuvituaio, rivokar bogo na burum̃ara jegi na niavo nei tubabinio. Pol kiano ieliano ba Romo|alt="Paul's journey to Rome" src="GPS_Paul4-BW_Acts_27.tif" size="col" loc="Acts 27" copy="GPS" ref="27:1–28:14"
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Naruei bogo napano amial ka napano jegi biligio, be jegi na saut naio jumolu kija naruei, amialio ana aberenio bo naruei, ana nalo ajidom aber jegi na naruei mia naio riuvu kumemi nuvan ea bulu yaniniobi napano numisidomio ka mia nuvan eaio. Naruei nalo aburu veru binimei mave, ana na nuburo nubano, numisel veve vio uro ga.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Mia maka vesiou, ana kumemi numiilo ka burum̃ara jegi uro tai naio jumolu binimei miuvu kumemi.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Jeg nei miuvuvu toru jibe na, naruei maka bunu nuvijikia nuvuro ka napano numidu jegi nei, mia nalo abilig ga uako ana ajuvanio, amijamo ka ga jegi nei jom̃a miuvu lilian kumemi nuba tavio ga, naruei jegi nei jom̃a miuvu titig kumemi nubano jibe na.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Ana na kumemi nuburo nubano, numitoluku vonio kija ga ea uleule sesa tai, siano Kaoda, mila naruei ea vio na ga kumemi numim̃au bijon ka uauako nene bano-o, ana aburu lario binimei mave.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 Naruei nalo ajum̃a amerou aber tibe m̃a mia uako nei naio rivuruboṽe na, ana nalo aburu teli na tortoru nalo ajel yetano ka uako, ana na amiorkar kanio ka rivokar vatitigio. Aburu veru binimei mave|alt="Anchor & Ship" src="45_Acts27.13_Anchor&Ship.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="27:13"
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Ana ea kavijo, ana jegi jom̃a miuvuvu biloulo kia ga vo, a tei jom̃a buku bilivilig kumemi, naruei nalo ajikar ka abuku bulavulag togogo nalo banvan ea tei.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Naruei ea legiano dolu nene bereio, vio bova kia ga vo, ana nalo abano amijubar bulag teli nalo a m̃aaja nalo a vite nalo na jibe na, abuku lo abanvan ea tei bunu.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Jibe na kanio legiano telabo bereio, napano mia vio yauo na mave naio kiri bobogio ga jo, maka nuvial m̃arivitano a maka nuvial mirano m̃erenio. Kumemi numial ka napano numitu kokouo ea jegi tai nei napano mia maka bunu ve toro tai sidomii ka river mia numeul.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Mia tomu nalo na uako nei maka bunu asinan legiano telabo ruei, nalo amijog bova toru laka, naruei Pol naio binimei mialo, ana ber kalo, berinavo “Tomu nalo, verenio kamiu kuviagago batitig ka kiniou nanua ruei ka bogo napano kito roju kia ga yako Krit, mia burum̃ara jogvaiano a burum̃ara laluviano nei maka rijikia rivokar kito.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Ana vonganei, mia kiniou never titai van kamiu bereio, mia kamiu kuvijikia kuvijog rivu eaio. Neberial ban kamiu, ka mia kiado uako nei mia naio rimadudu navo, mia maka kito tai leleio napano mia rivakovio.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Kiniou nemijikia vite nei bior ka napano bogiano ga, nemial kiaku Atua napano nojom̃a nobolkouo ka naio, nemial miila kiano nailiano tai binimei maluvo ka kiniou. Nailiano nei binimei jumolu ju vaataro ka kiniou,
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 ana naio berinavo ‘Pol, komerou re. Mia jau monoka kavano-o kovoru Romo, monoka kotumolu kotua mirano Sisa kia ga navo, ana nemijikia never kaso, ka nalo napano ajua uako na kamliko kialo meuliano, Atua jidom rijamo kanio vanso ga ka mia nalo ameul ga, nalo tai rivakovio re.’
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Naina naruei, tomu nalo, kamiu kuvijog rivova re bereio, kiniou nebiekar m̃elea Atua ka mia tibe ka ga napano kiano nailiano berialio ban kiniou.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Mia vite takurano ga, mia kito monoka rovilig kiado uako riva sel uro ea uleule na telisu tai.”
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Mia jegi nei jom̃a miuvu titig lelan kumemi nubano kia navo, bokar sude juo ruei napano numitum̃a nuburo janea burum̃ara tei na Metetireniano nei. Naruei ka bogiano tai, tomu nalo na uako nei abitilubar ka kumemi numitu nubinimei vaataro ka uleule tai kovio tai.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Naruei ajuvarvan teli batove, abuluku bululuoiano na tei bano-o bokario meta duelimo va veri [40], karina, aju kija ga telisu, karina amila bereio, abulukuio aber meta duelimo va rolu [30].
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Naruei nalo amerou ka mia nuvuro nuva nuvijivi ea burum̃ara puruveru nalo tai p̃eli na venia, naruei nalo ajuvan veru na teremi veri iorou ea bareno uako, ana na nalo ajum̃a abolkouo ka veru teremi nalo nei monoka avokar kumemi, a ka viorijeni monoka rimei sop̃eli.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Ana tomu nalo na uako aberiio, aberenio mia ala sibilili kumemi dolu nalo, ka mia ala vonio ka adu uauako nei ga avuro avauro eaio. Naruei nalo amila sibilili kumemi, aberinavo “Oi, mia kumemi nuvidu von veru temi nei rivan yako beamu vo, ka nuvila vonio ka rivurukar kiado buruako.” Naruei nalo ajuvarvan uauako batove ea tei.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Ana Pol bitilubario, ana ber ka tomu na mira nalo, berinavo “Ver kamiu kuvisidom ka kamiu kumeul, nalo na monoka kuverburelo ka atu vija kito ea uako ga.”
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Naruei na mira nalo nei amijogio, ajumolu vaarakurano ga abano aje kokorov teli nalo na uauako nei, ana naio mialalo den uako bano.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Naruei vaataro ka viorijeni mermeravo, ana Pol jidom asen titai, ana ber kalo berinavo “Ei, binimei bokar banei, be sude juo naruei napano kito rojua bogo na bova nei, maka rosinan batitigio rivu.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Ana bo ka banei, kito rosinan vatitigio kija rivu bereio, kanio niabedo nalo amijikia amei sikili bereio, tibe na ana mia kito romijikia romeul. Tibe ka napano neberenio ruei, mia maka lele kiri vijudo tai rijikia rivakovio, mia kito roviniu rovu ga.”
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Naruei iorou ka napano naio berii vite nei bisi, naio ba midu joko tai, naruei bolkouo ea miralo, ber siva ban Atua biorio, karina burekokorovio jom̃a jenio.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Ana bogo napano nalo dolu amialio ka napano Pol jom̃a jinan jibe na, nalo bunu amonea ka be riano, mia nalo avu ga, naruei nalo bunu ajaaro ka asinan bereio, ana ajinan.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Mia kumemi nonovio napano numitua uako nei, kumemi nubokar toromomou juo duelimo va aluo ba ari [276].
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Mia bogo napano abiniu ajinan bisi, amialio bo ka ala uako rimelala lie vo, naruei nalo abar bulag m̃arauiti nalo napano jibe ka sememi sinaniano, abukuvukulo banvano ea tei.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Naruei telikiti napano viomijeni kario, ana kumemi numial vio uro jo vaataro ga ruei, mia maka nuvijikia vio be nei. Ana amial bulu yaniniobi tai jo, a be bayono novo uro, ana na nalo aberiio, aberinavo mia ala vonio ka ala kenememi uako rivuro rivauro ea vio nene.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Naruei nalo aje bulag teli nalo na veru teremi nalo, ajuvanlo ajubo ea tei, a nalo amijubar bulag teli nalo napano amior kakario ka vuu na uako, ana aburu m̃aaja sesa na buruako, ka mia jegi riuvu kumemi nuva nuvia yono.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Kumemi numitu nuburo bano-o, naruei numiilo ka uako ba miakar belia ga burum̃ara yonovoro tai napano tei buru bijiilo ju vio takurano yetano. Buruako na uako miakar bayono nene, naruei naio birakar jo jikili batitigio jo, maka bunu rijikia rikulkulu leleio. Naruei burum̃ara niatuva nalo ajumormolu abinimei amidon boṽe baren uako garuei.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Mia na mira nalo ajum̃a aberii ruei, ka vere vite tai tibe nei mia auebinvinlo ga, nalakoiano nalo napano m̃a aju kuku kalo, ver makanio p̃eli mia nalo tai ala vonio ka aviako avatove ea tei, ajelio ava uro, mia avuro kilkil.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Mia kialo toro na toru naio berburelo ka nalo ala re, bior napano naio jidom ka Pol naio monoka rimeul ga. Mia naio ber ka kumemi nubiniu, berinavo “Mo, kito napano romijikia romijeliou, kito rotukamu, ratabulu ea tei ana reia vonio ka rovoru uro.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Ana kito napano maka rejikia reia, mia kito ravar m̃abulu, p̃eli na venia napano romijikia relealio ea uako nei ka romijikia romonmonea mave eaio, ana kito iorou rava uro.” Naruei ea m̃arabo nei ga, kumemi nonovio nubano-o nuboruvoru uro ea vio nei, napano kumemi nonovio numeul bo ga, maka kumemi tai rivakovio.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.