Atos 21
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs AAI
1 Ana kumemi numituvan nalo ajua vio nei Maelitas, ana nuburu m̃aaja, nubano memedu ga nuboru ea uleule sesa na Kos, ana numon ea vio nene. Viomijeni kavijo, ana kumemi numituvan vio bereio, nubano-o nuboru bereio ea uleule dolu na Rotis, ana numon bereio, viomijeni kavijo, ana nubano bereio, napano nuboru ea bulukomeli na Patara ea tano labo.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Ana kenememi uako nei naio ba boru ga ea vio na ga, ana numitabulu nubauro. Ana bogo napano numileal bereio uako dolu tai napano ban yako Vonisia, ana nubavin eaio, ana aburu m̃aaja, ana numitua kenememi m̃arabo bereio.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Kumemi nubano ga jibe na ea burum̃ara tinia tei na toru, ana nubitikar ga burum̃ara uleule na Saipras, ana numituvan joa kenememi va mal ga, ana nubano-o ka mia nuvoru ea tanobuku na Siria napano numisidom ka nuvan eaio. Uako nei naio bar togogo nalo ka riva tuvanlo ea bulukomeli na Taia, ana bogo napano nubano nuboru ea vio nene, ana nubauro eaio.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Ana nubano numisirav naiagagoano nalo ea vio nei, ana iorou kanio ana numitu kumemi liko bano-o bokar legiano aluo [7]. Ana ea bogo na, nalo amial napano Niununo Lu jiloglog nalo napano mia tum̃abe ka Pol yako Yerusalemo, ana amil banio, tinielo ka averbure naio ka mia naio rivan lie re ka mia naio rivokar vio nei.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Mia Pol mijog ea naio, ber p̃eli ga, monoka naio rivan ga, ana iorou kanio, kumemi nuban bereio ea kenememi m̃arabo. Ana ea bogo na, sum̃ano nalo a tire nalo naliko kiritete nalo, amiel kumemi liko nuba tavio ea kanalo bulukomeli, ana amiven kumemi nubatove bereio ea kenememi uako. Ana kumemi nubiniu numinie ea bayono, ana nubolkouo ka kumemi, bisi ana nubanijumememi kalo.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Ana nubavin bereio ea kenememi uako, ana nalo aban bereio aba vonuo.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Ana kumemi numituvan vio Taia, ana nuburo nuba ea m̃arkomeli na vio Tolimeas, ana ea vio na nuba nubitavo bija kuruado nalo, numitu kumemilikolo ea ga legiano takurano nei.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Ana kavijo, naruei numituvan vio nei bereio, ana nubinimei nuboru ea bulukomeli na Sisiria, ana ea vio nei naruei, nubauro nuba numitua toro na Lilianiano Vou na Bo nei, Vilip, kunuano, napano naio naruei naio be nalo aluo nei tai napano abitiri bulaglo beamu ka aija im̃auano, nene yako Yerusalemo.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Ana Vilip nene, kenerinio vevinio nalo veri aju vonuo, nalo maka asoro vo, ana nalo nei, bogo telabo Atua jom̃a jian iliano banlo, ana nalo aberialio ban tomu nalo.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Ana kumemi numitua vio nei kumemilikolo ka legiano tealo ruei, ana naverialiano tai juvan vio Yutea binimei rove ea vio nei, toro nene siano Akapusi.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Ana naio binimei ea kumemi, jidom rila tovorovo tai van Pol, ana bar Pol kiano kulum̃arauo tai, m̃enkar jum̃ano bija jaano kanio, ana berial, berinavo “Niununo Lu berenio berinavo ‘Toro napano kiano kulum̃arauo nei, mia kulo Ju na vio Yerusalemo, mia aiorikario tavukia ga, naruei iorou kanio, ana ala naio rivan ea nalo napano maka ave kulo Ju nalo jum̃alo, napano mia ala searo vanio.’ ”
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Naruei ea bogoti napano kumemi numijog iliano nei, kumemliko nalo napano aju ea bogo na, nubitig Pol, numisikili ka naio nuberbure ka naio ka maka rivu ka rivan bereio mave yako Yerusalemo.
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Ana Pol berdop̃e ban kumemi, berinavo “Ee, tomu nalo, kamiu kumitum̃a kumiteg jibe na, mila nemijog jibe ka mia kiaku iviso rivurkokorovio ga. Mia vite nonovio naio bo ga, verenio nalo na vio Yerusalemo adu kiniou notoa yimo na nalakoiano rivior Tubo Yesu siano, nina naio bo ga na, ana verenio sikili ga tibe na rivano-o mia nam̃aro, nina kiniou najaaro ka ga.”
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Ana kumemi numilavon ka nuver-bure naio tibe na-o mia nuberbure deio ga, ana nuberenio ga, nuberinavo “Bo ga, mia monoka tibe ka ga na Tubo naio jidomio.”
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Ana kumemi numitu legiano tealo bunu ea vio na Sisiria, naruei iorou kanio, ana numila batitigio kenememi basaro nalo bereio, numituvan vio nei, ana numiel nubavin yako Yerusalemo.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Ana na naiagagoano nalo tealo na vio Sisiria ajakisor kumemi bunu ga, ana bogo napano nubinimei nuboru Yerusalemo, ana aburu kumemi nuban ea toro na vio Saipras tai kunuano, ka napano mia nuvitu kumemliko. Toro nene, naio bunu be naiagagoano tai napano be moti, napano nalo amonea Yesu garuei jukamu, a naio siano, Nasono.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Ana bogoti napano kuruado nalo amial kumemi nubinimei nuboru bereio ea vio Yerusalemo ruei, mia ajaaro toru laka.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Naruei numon, viomijeni kavijo ana kumemliko Pol, nubano numaluvo ka Yemesi, ana navurim̃araboiano dolu nalo na nalotuano na vio Yerusalemo bunu nalo aju ea bogo nei.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Ana nubanjumememi kalo, naruei Pol mil banlo, naio berial vite nonovio beve terakurano napano Atua milaio ruei, miyotuba ea im̃auano na kanano, nina ea nalo napano maka ave kulo Ju, napano naio jom̃a ba jeliviv ea kanalo vio nalo.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Ana bogo napano nalo amijog veriiano na Pol nei kanano, ana mila nalo amijog bo laka, ana amiaia Atua biorio. Mia ka bogo nei, be iliano nalo telabo bunu yako Yerusalemo, napano kar Pol, ana nalo amijikia vite nei, naruei aberii ka Pol, aberinavo “Tavaliki Pol, jau komijikia ruei ka ea vio nei nalo menu tealo napano amonea vonga, nalo abe kulo Ju ga nalo, a jibe kanio napano jau komijikia, tomu nalo na jibe na amijikia atumolu atu sikili laka ea kiado tuboiano moruo nalo.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Mia nalo amijogio ruei, ka napano tomu nalo ajum̃a aberveriiso kirivova, aberenio jau kojom̃a koberloglog kiado torogio nalo kirivova napano ajua buruvenuo dolu laka yako. Aber jau kojo koberloglog searialo, kober bo ka atuvan tuboiano na Mosis kiano vija kiado bajago moruo nalo, a bo laka ka ala re bunu pakuveu ea kenerilo nalo.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 ?Ana mia kito rala vaio naruei, bior iliano nalo nei amila nalo tiniel jerso m̃ele ruei? Ana vonganei, mia vesiou re, ana mia monoka ajog bunu ka jau kobinimei kojoa vio nei ruei.
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Mia bo ga, jau kala ga tibe ka napano kumemi nuverenio ka jau, bior numileal m̃arabo tai ruei napano mia jau komijikia kala ka mia koue bulag kialo tiniemimiano nei. Mia monoka kala tibe na: ea vio nei, be kenememi tomu nalo ver napano beamu, nalo amila verikariano na jikili tai ban Atua, aberenio mia aveli ka vite tealo nalo rivano-o rivokar bogo na jibe nei.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Ana beni, naio be kanalo bogo ka monoka avan ea Atua Kunuano Lu, ka ala vite nalo ea tivelinio na kanalo verikariano nei, jibe ka volkouano nalo, bija ijaiano na meravo, a vite nalo na jibe nei ka rila ana amijikia avuronbijiilo bereio. Ana numial nuber bo ka verenio jau bunu kavan rivijalo, jau kava koto vijalo ea bogo napano ala vite nalo nei, ana vite reraio ga nalo napano monoka avulu ea bogo nei, bo bunu ka verenio jau ga kovitiilo. Ana verenio kala tibe na, ana mia tomu nalo aial ka jau kobe toro tai napano kojo kajaaro ga ea tuboiano na Mosis kiano bija bajago nene nalo kia ga, ana mia ajikia iliano napano amijogio, napano beriiso, naio maka rive riano ga.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Ana ea tivelinio na nalo napano maka ave kulo Ju, napano nalo amonea ruei, kito roberii vite nei nua ruei, ana kiado iliano napano roberenio nanua ruei, ana kumemi nubivitauia ea mosi tai ba banilo rui. Kumemi nuberial banlo, nuber monoka nalo aveli ka sunbue nalo napano kulo dolu nalo amila sida kanio ban kanalo tavoru nalo ruei, a monoka asen re burukija, a asen re sunbue na temeul nalo napano sano ja maka riou kon vo, a mia monoka ala re bajago nalo napano bova, jibe kanio siakiano, p̃eli na siakaiano.”
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Naruei Pol ba mila jibe ka napano nalo aberenio, napano ea legiano dolu, ana naio buru nalo veri neibano, ba mila ijaiano na meravo nalikolo, a ba joomo ea Atua Kunuano Lu bunu bijalo, ka rijogio verenio kanalo verikariano naio riva rivokar legiano ve vio, ana monoka asian kanalo ijaiano nalo veve terakurano ka verikariano nei ea legiano vaio. Ana aberenio legiano ve aluo [7] rivar laka, ana mia atikar ka ala vite nalo nene.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Ana ea bogo nei, kulo Ju tealo aju joomo ea Atua Kunuano Lu napano ajumolu ea tanobuku na vio Esia, ana abinimei, ninei ea vio nalo napano Pol jeliviv ea beamu ruei. Ana bogo napano bogoti aluo [7] na verikariano na Pol nalo kialo vaataro ga ka riviniu, ana kulo Ju nalo neibano amial napano ka Pol jo joomo ea Atua Kunuano Lu. Ana nalo amila burum̃ara m̃aduano, aba abokar Pol, ana ajukunu niegeniege naio ban tomu nalo,
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 amiaga ealo, aberinavo “!Ai, kamiu kulo Israel nalo, kuvijai kumemi ka toro nei! !Toro nei naruei naio ban ea vio nonovio, ana jom̃a berii niegeniege kito kulo Ju nalo, napano robe Atua kiano kulo lu nalo, a naio jom̃a berloglog niegeniege tomu nalo ber kiado tuboiano bija kiado Yimo Lu nei, maka ave titenia. A kumemi numijikia bunu ka naio buru bena tomu nalo tealo napano maka ave kulo Ju nalo, abinimei jouro ea tanobuku lu na Yimo Lu nei. !Naio binimei mila lelan tolu na Yimo Lu nei, bo ka kito rala titai ka naio!”
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 Nalo aber jibe nei, aberinavo Pol buru toro tai napano maka rive toro Ju binimei jouro ea tanobuku lu, bior napano amial Pol tavio ea m̃arabo ka napano naio miel naljuo Trovimas nei na vio Eveso, napano naio maka rive toro Ju, ana nalo aberiam̃a Pol buru naio ba joomo.
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Ana nalo ajum̃a amila jibe na joomo ea Yimo Lu, ana m̃aduano nene naio ban ea vio nonovio nalo nei ea bulukomeli bunu, ana milaio ana tomu dolu nalo ajikiti abinimei. Abinimei naruei abokakar niegeniege ga Pol, ana aburu naio ba tavio ea Yimo Lu nei, ana bogo napano aba tavio kario, ana kulo lu nalo ajetavoko vatitig m̃aratavo na tortoru nene nalo.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Naruei bogo napano ajum̃a aburu Pol ban ka ajidom ka auebinio rim̃aro, ana iliano binimei bokar toro na toru na kulo na mira nalo na vio Romo napano aju yako Yerusalemo, berinavo burum̃ara mira judolu ga mijian yako.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Ana toro na toru nene jumolu vaarakurano, bio kiano tomu nalo, naliko kanalo tomu na mira nalo, ana nalo ajikiti abatove ea vio napano ajum̃a amila burum̃ara m̃aduano nei eaio. Ana bogo napano tomu nalo amial toro na toru na mira nei binimei bokar vio nei, ana ajuvan Pol, maka bunu atukuio.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Ana toro na toru nene binimei, mil ban kiano tomu nalo, berinavo ava avokar Pol, ana avivikar jum̃ano tivelinio rivan ea nalo tai a tivelinio ea dolu tai ka marimieni. Naruei naio bika denlo, berinavo “?Ana toro nei naio be kei? ?A naio mila venia ka kamiu?”
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Ana tomu nalo telabo ajum̃a amiaga kokovio toru laka, tealo aber jibe nei, tealo aber jibe na, banbano-o mia toro na toru nei naio maka bunu rijikia rijoglubar iliano tai leleio ea tivelinio na vaio napano ajum̃a amilaio, naruei naio miila kiano tomu nalo berinavo avuru Pol rivan bereio ea kanalo burusio.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 Ana bogo napano ajum̃a aban ea m̃arabo sesa tai, ana m̃arabo nene naio bujo ga ka tomu nalo napano ajum̃a tinielo ka ajidom atuku Pol kia ga vo. Naruei tomu na mira nalo aburu ga Pol bano,
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 ana taara na tomu nalo aju iorou kanio abinimei, ajum̃a abiovio kanio aberinavo “!Kuvuebin toro kirivova na a! !Kuvuebin ga naio rim̃aro!”
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Ana nalo ajum̃a abano, mia vaataro ga ka amei avokar m̃aratavo na ka mia ava jouro ea burusio na tomu na mira nalo nei, ana Pol bika den kanalo toro na toru, berinavo “Novika denso, kajamo ka kiniou nevika titai denso vo.”
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 ?Jibe na, kiniou nejidom neverii jau kobe toro Ijivi nanua maka vesiou ga ana milavon ka rila baravo, ana naio buru bulag tomu nalo menu veri [4,000] aban ea kanano taara na m̃a amuemue tomu nalo, mia nalo aburo abano ajuluku ea vio yauo? ?Jau naruei jau kobe toro nene, a?”
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Naruei Pol berdop̃eio, berinavo “Ee, makanio, kiniou nebe toro Ju ga tai memedu nei, mia kiniou nemijikia nemil jel ea Krik, bior nebe toro na burum̃ara bulukomeli na vio Tarsis, ea tanobuku na vio Silisia. Tenene na kiniou nejidom nevika denso ka jau kajamo ka kiniou ka neil kija rivan tiniobi nalo na beamu vo.”
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Naruei toro na toru nei naio mijamo, ana Pol jumolu ju mave, ana buk jum̃ano ber amelumu, ana abinimei amelumu batitig bo. Ana naio mil banlo, mil jel ea kulo Ju nalo kialo iliano ga memedu.
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.