Atos 15
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs AAI
1 Ana bogo napano Pol naljuo Barnabas aju kia ga vo yako Antioko, kulo namoneano tealo na tanobuku na vio Yutea, napano abe kulo Ju, abatove ea vio nene. Ana bogo napano nalo amioliolu ban kulo namoneano dolu nalo na vio Antioko, aberial kanalo verloglogiano tai, aberinavo “Verenio kamiu kulo namoneano nalo tealo, maka ave pakuveu takii vaio napano Mosis kiano tuboiano berenio, mia Atua maka rijikia rilarurlo.”
1 Orot afa Judea’ane hire hina Antioch hitit baitumatumayah nati’imaim hima’am hi’obaibiyih hio, “Kwa i Moses ana ofafar eo na’atube a’ar mo’oh hina’afuw kwa boro yawas kwanab.”
2 Mia Pol naio Barnabas, naljuo maka asaaro leleio ka iliano nei, bior amijikia ka Lilianiano Vou na bo na Tubo kiano naio maka river tibe na, naruei amil jikili banlo, amila baravo naliko jiou kija jibe nei, ka amila vonio ka averbure nalo nei averloglog re bunu tomu nalo ka vovuiano na jibe nei.
2 Paul, Barnabas hairi iti bai’obaiyen isan nati orot bairi higam tur manin maiyow hio, basit Paul Barnabas hairi naatu Antioch orot afa na Jerusalem tur abarayah naatu regaregah ai’in bairi iti tur yamutufurin isan hirubinih.
3 Naruei, kulo namoneano nalo amiilalo abano, abatove ea tanobuku na ea vio nalo na jibe kanio Vonisia, karina vio Sameria, a ea bulukomeli nonovio napano amiovodudulu eaio, ajum̃a abior bija kulo namoneano nalo, a ajum̃a ajukunu naliko ka jum̃abe ana nalo aba ajeliviv ea bunu nalo napano maka ave kulo Ju, a aberial Lilianiano Vou na bo banlo, a jum̃abe ana viobujo kalo abiliglo abinimei ea Atua ruei. A kialo veriiano nei naio mila namoneano nalo ajaaro toru laka, a nalo abamenea Atua biorio.
3 Ekaleisia ana kou’ay wanawananamaim iti sabuw hiyafarih hin. Naatu hiremor hina Fonisia naatu Samaria’amaim hi’afuwabon hirabon. Ufun Sabuw mi’itube God hibai hibitumatum isan hai tur hi’owen, naatu baitumatumayah nati’imaim hima’am iti tur hinowar yasisir dogoroh awan karatan.
4 Nalo amila jibe na ban bano-o, abatove abokar vio Yerusalemo, ana aba amial taara na namoneano nalo, a bija atevi nalo a navurim̃araboiano nalo na nalotuano, mia nalo nei ajaaro ka amial Pol naliko Barnabas, amila ilivorvoruano banlo. Jibe na ana mo Pol naio Barnabas naljuo bunu amila veriiano bunu ban nalo na vio Yerusalemo, aberii jum̃abe napano Atua naio mila im̃auano telabo ruei banlo, napano naljuo aba abokar nalo napano maka ave kulo Ju, a amioliolu banlo, aberinavo verenio nalo amonea ga Kristo, mia Atua naio rilarurlo.
4 Hina Jerusalem hititit ana veya’amaim, God ana ekaleisia, Tur Abarayah, naatu regaregah ai’in etei nati’imaim hima’am hai merar hiyi. Naatu Paul Barnabas hairi hibinanawan ana veya God isah mi’itube sisinaf hai tur hio’owen.
5 Ana bogo napano naljuo amila iliveriioano jibe na, kulo namoneano nalo tealo napano abe kulo Ju, napano abe Varisis, ajumolu aberial kanalo jidomiano nene bereio, aberinavo “Bo ka nalo napano maka ave kulo Ju, avona verenio nalo tinielo ka amonea Kristo, mia nalo monoka ave pakuveu bunu ga, a monoka atakii bunu ga iliano dolu nalo na Mosis kiano tuboiano, mo verenio atakii kiado bajago kito kulo Ju nalo tibe na, mia kito romijikia roverenio mia Atua naio saaro kalo.”
5 Baise baitumatumayah afa Pharisee hai kou’ayane himisir hio, “Nati sabuw i boro hai ar kanabih hina’afuw naatu tana’uwih Moses ana ofafar hini’ufunun.”
6 Ana nalo ajum̃a aberii vite nei toru laka, mila jibe na ana atevi nalo a navurim̃araboiano nalo aberinavo monoka ala vioriano tai ka averiio.
6 Tur Abarayah regaregah bairi hina hiku’ay iti baibat nutitiyin isan
7 Ana ea vioriano nei, nalo amil banbano-o mia Pitere jumolu, mil banlo, berinavo “Kuruaku nalo, kamiu kumijikia ruei ka beamu, Atua naio bitirilar kiniou ka neve moti na kito ka nava noioliolu ka Lilianiano Vou na bo nei van nalo napano maka ave kulo Ju, mia vonganei kito roju romijog ka napano nalo telabo ajum̃a amonea Yesu ruei.
7 Manin maiyow hibas inan ufunamaim Peter misir eo, “Taitu baitumatumayah kwa kwaso’ob marasika God ayu kwa wanawanamaim rubinu iti Tur Gewasin Ufun Sabuw isah binan isan, saise i auman iti tur hitanowar naatu hititumatum.”
8 — ausente —
8 God orot etei dogoroh i so’ob, imih Anun Kakafiyin it bitit na’atube Ufun Sabuw auman itih, nati’imaim ebi’obaiyit God nati sabuw auman ibasit ebowabow.
9 — ausente —
9 God it isat esisinaf na’atube i auman isah ef ta’imon esisinaf, anayabin i hai baitumatumamaim dogoroh eyayafur.
10 Atua naio mila bo laka banlo ruei, mia vonganei, kito tealo ajidom ka ala sikili vanlo bereio. Verenio kito rosidom resikili ka nalo nei ka avar vite na teremi na kiado tuboiano ea taakalo, tibe napano ajum̃a aberenio, tibe na ana kito roju ramila von Atua bereio. Korobido nalo amial kiado tuboiano nei ana aber naio kirisikili laka, mia kito bunu romialio ka maka toro tai napano rijikia rudu nonovio iliano nene nalo riviniu.
10 Naatu boun aisim bit gagamin it uwatanah naatu it men karam tata’abar i kwabai bai’ufununayah tuwabuh kwayara’ah God routobon kwabitin.
11 Mia nalo amoneaio, a kito bunu ga romoneaio bijalo, ka kito nonovio rabarkar tiniedo ea Tubo Yesu, a robokar bunu meuliano ea naio, binimei ga ea kiano tiniememiano ga.”
11 En! Baise, manaw kabeber ata Regah Jesu’umaim nan it ta’ita’imon taitumatum tabai biyawasit na’atube ibo hitumatum hibai yawas itih.”
12 Naruei nalo napano ea vioriano nalo maka bunu ail bereio, mia aju melumu ga, ana amidu bogo na iliano tai ban Pol naljuo Barnabas, nalo tinielo ka aber ajog kija bere lie vo burutomoluo nalo a vite na iloiano nalo napano naljuo amilaio ea moroano na Atua kiano ban nalo napano maka ave kulo Ju, ea bogo napano naljuo aba amiel jeliviv ealo.
12 Kou’ay nati etei awah fot hima Paul Barnabas hairi God ina’inan fokarih naatu baifofofor mi’itube i wanawanahimaim Ufun Sabuw isah sisinaf i hai tur hiowen hima hinowar.
13 Ana bogo napano naljuo ajukunu ka vite nalo nei bisi, ana Yemesi nei, napano naio be kanalo toro na toru tai yako Yerusalemo, naio jumolu jusol iliano ban tomu nalo, berinavo “Kuruaku nalo, nejidom kamiu kuviagago ka kiniou beamu vo.
13 Hio in sasawar ufunamaim, James misir eo, “Taitu naatu tuwai’inah anao kwananowar!
14 Kito romijog m̃a ruei ka napano Saimon nei, napano Pitere, naio ber bisivisii batitigio ban kito ruei jum̃abe napano Atua malmaluvo moti ka nalo napano maka ave kulo Ju, a napano naio buru bulag nalo tealo abinimei ka ave kulo vou tai napano siano joaio.
14 Simon iti boun mi’itube God ana naniyan wantoro’ot Ufun Sabuw wanawanahimaim bow i ana sabuw nowan himatar kakaifih isan iti kubuna tanowar.
15 Ana ea Iliano Lu, iliano napano kiado naverialiano nalo nanua beamu aberenio, naio ber ka mia tibe na naruei. Nalo tai napano naio ber jibe na, naio be Amos, napano naio berial Atua kiano iliano tai, berenio jibe nei, berinavo
15 Dinab oro’orot hai tur etei iti tur isan i tibasit. Bukamaim iti na’atube eo.
16 ‘Karina, mia kiniou nemei bereio, neim̃au vatitigio ka Teviti nene kiano bajulukuti tai napano mijoru, naio rimei rimeul bereio.
16 ‘Iti ufunamaim ayu boro ana matabir, Regah eo,
17 Ana jibe na, tomu dolu nalo napano maka ave kiaku vo, nalo ajirav kiniou Atua Sop̃i,
17 Saise sabuw afa boro ayu hinanuwuhu hinan,
18 Kiniou nebe Atua Sop̃i, napano nemila tomu nalo abitilubar vite nalo nei,
18 Imih Regah eo, iti i marasika eo hinowaraka.’
19 Ana Yemesi mil lie vo, ber bisivisii kiano jidomiano, berinavo “Ea kiaku vitiiano, naio jibe nei naruei. Mia maka rivu ka kito rovijuku kouo p̃eli na rala m̃elea nalo napano abiliglo vonga abinimei ea Atua, napano maka ave kulo Ju. Maka rivu ka roverenio nalo monoka ave pakuveu, p̃eli na nalo monoka atakisor kiado tuboiano tibe na a tibe na.
19 “Iti i ayu au not,” James ikofan eo maiye, “Ufun Sabuw God isan temamatabir men tana’otanih.
20 A vaio ga napano bo ka kito rala vanlo, tibe nei, ka mia rovivitauia m̃esi tai, roverial vite ve tolu. Vite na be moti, rovere ka, mia nalo asen re bereio sunbue nalo napano kulo dolu nalo amila ka sida ban kanalo tavoru nalo, nalo monoka aveli kalo. A tinene, nalo ala re bereio bajago va, na jibe ka siakaiano p̃eli na siakiano. A tolu nene, asen re bunu ga burukija na vite na meul, jibe sunbue na vite na meul napano burukija nene maka tabo vatitigio vo eaio.
20 Baise nati efanin fef tanakirum hai tur tana’owen, bay sibor hiya’ay biyah eregubagub auman men hinaa, men hina’in tabitabir hiniwa’an kwanekwan, masanuw sikah birabir naatu wanawanah rara auman men hinaa.
21 Tomu nalo ajum̃a amijikia vite nalo nana napano maka rimemedu ka ala, bior Moses kiano tuboiano naio jo berenio, a nalo ajum̃a abuluku bulag tuboiano nene a amioliolu kanio julaka ga ea Legiano Lu nalo ea kanalo yimo na volkouano na kanalo m̃arkomeli nalo, jikario nanua ruei binimei bokar banei.”
21 Anayabin Moses ana ofafar i kwamur moumurin maiyow Kou’ay Baremaim Baiyarir Ana Veya mar etei hibiyab hibinan hinonowar.”
22 Ana iorou kanio, ana nalo amial jibe ka amil bare, ana atevi nalo a navurim̃araboiano nalo, a bija bunu ga kulo na namoneano nalo nonovio, nalo amial jibe bo ka mia aiila nalo tealo avan bereio naliko Pol naljuo Barnabas, avatove bereio yako Antioko. Naruei nalo ajekar kanalo kulo kouo juo na im̃auano nei, Jutas Barsabas naljuo Sailas, aberinavo mia naljuo nei avano.
22 Imaibo tur abarayah, Regaregah ai’in naatu kirisiyan sabuw bairi hita’imon hai not hibogaigiwas orot afa kou’ayomaim roubinih Paul Barnabas bairi au Antioch baiyafarih isan hio. Basit Judas wabin ta Barsabas, Silas hairi hirubinih, iti orot rou’ab i baitumatumayah hai bonawiyenayah orot gagamih.
23 Mia nalo abivivitauia bunu m̃esi tai ka naljuo amijikia adukario avatove, ana m̃esi nene berenio jibe nei, berinavo “Kumemi atevi nalo bija navurim̃araboiano nalo na vio Yerusalemo, napano kumemi nube kuruado bija kamiu ea Yesu, kumemi numisaaro toru laka ka nuviviuo kamiu bereio ea m̃esi nei. Kumemi nubivitau ea m̃esi nei biedu ban kamiu m̃arkomeli na vio Antioko, a sano tanobuku napano Siria, a ban kamiu bunu ga ea tanobuku na vio Silisia, ninei kamiu nalo napano maka kuve kulo Ju, napano beamu kamiu kumitua melijokouo ga.
23 Naatu fef i iti na’atube hikirum hitih hibai hin.
24 Iliano binimei bokar kumemi ruei, berinavo beamu, kumemi tealo abiedu rove ea kamiu a nalo aberloglog kamiu aber kamiu na monoka atakisor kenememi tuboiano nalo kumemi kulo Ju, aver makanio, mia Atua naio maka rijikia rilarur kamiu. Kumemi numijikia ka iliano nei mila lelan kenemiu jidomiano nalo toru laka, a mila kamiu kumijog bova laka, ana iliano nei napano nalo aberenio, kumemi maka nuvijikiaio, kumemi maka nuver kalo ka monoka aviedu averloglogio tibe na van kamiu.
24 “Aki tur anowar orot afa aki ai kou’ayane hitit hina hai turamaim abisa hio i kwa anot hikwaris. Naatu nati orot i men kafai aki biyai’ine fair aitih nati tur hibai hinamih.
25 — ausente —
25 Isan imih aki aru’ay ao aibasit tur abarayah afa arubinih kwa isa abiyafarih. Iti orot i boro ata ofonah Barnabas Paul bairi hinan.
26 — ausente —
26 Iti orot rou’ab ata Regah Jesu Keriso wabin isan hai yawas etei hikwahir tebowabow.
27 Naljuo neibano, Jutas naio Sailas, mia ave juo atukunu vatitigio lie vo van kamiu, riveverare ka ga vaio napano nubivitauia ban kamiu ea m̃esi nei.
27 Imih Judas Silas hairi kwa isa abiyafarih, i boro hinao kwanowar sawar ta’imon iti fefemaim akikirum na’atube.
28 Ana ea kenememi vitiiano, a ea vitiiano na Niununo Lu kiano bunu ga, kumemi numial jibe bova ka nuvututua ka monoka kuvijogkar kenememi tuboiano nalo kumemi kulo Ju. Mia kumemi numial jibe vite nalo nei tealo napano kumemi kulo Ju nalo maka nuvisidom leleio, a bo ka kamiu bunu kuvila re, ka mia rila ana kumijikia kuvitu rivu kamliko kuruado dolu nalo napano abe kulo Ju.
28 Aki Anun Kakafiyin bairi aibasit men bit gagamin atit kwatab, ofafar iti bai’ufnunin isan aibasit abit sisibinamaim.
29 Vite nalo nei, tai berenio jibe nei, berinavo mia kamiu monoka kuvel ka sunbue napano kulo dolu nalo amila sida kanio ban kanalo tavoru nalo ruei. Ana na juo nene, mia kamiu kuvisen re burukija, p̃eli na sunbue na vite na meul napano sano burukija maka riou konio vo. A na tolu nene, mia kamiu kuvila re bajago na bova nalo, jibe kanio siakaiano a siakiano.
29 Bay wagaburisah hisisibor men kwanaa, for rara auman men kwanaaf for sikah hibir himomorob men kwanaa, naatu in baisesebar kwanekwan i kwanahaiw. Sawar iti ao na’atube kwanasisinaf kwa a ef etei boro namutufor. Gewasinamaim aotuturi, kwanama.”
30 Ana nalo amiila Pol naio Barnabas naliko naljuo dolu nene, aban bereio abatove rove yako Antioko. Bogo napano nalo nei aboru ea vio nei, abio taara na kulo na namoneano nalo abinimei vio takurano, ana amidu m̃esi nei banlo.
30 Orot hiyafarih tur hibai hin Antioch hitit, nati’imaim ekaleisia tutufin etei hi’af ayuwih rou’ay gagamin hibai naatu fef hitih.
31 Naruei nalo na vio Antioko abuluku m̃esi neibano, naruei nalo ajaaro toru laka ka iliano novo nalo napano nalo na vio Yerusalemo abivitauia binimei banlo.
31 Fef hibai hibiyab ana maramaim dogor wanawanan yasisir awan karatan koufair tur hinonowar isan.
32 A naljuo na vio Yerusalemo neibano, Jutas naio Sailas, naljuo nei abe naverialiano, mia ajum̃a amioliolu ban nalo napano Antioko, aberinavo monoka avarkar tinielo sikili ea Kristo tulaka ga, ana amila kialo iviso nalo jumolu ju jikili, ea kanalo iliano novo telabo napano aberenio.
32 Judas Silas hairi i God ana dinab oro’orot, imih i tur manih maiyow hima hidudur, baitumatumayah koufair hitih naatu tafah fair hiyai.
33 — ausente —
33 Fur bai’ab na’atube hima’am ufunamaim himisir taih tuwah tufuwamaim hio tuturih naatu sabuw iyab hibiyafarih isah himatabir maiye hin.
34 — ausente —
34 Baise Silas nati’imaim ana not bogaigiwas iban ma maiye.
35 Ana Pol naljuo Barnabas, naljuo aju bokar siberio tai bere vo yako Antioko, ajum̃a amija kulo dolu nalo napano ajum̃a amioliolu a aberloglog tomu nalo ka Atua kiano Iliano Lu.
35 Naatu Paul Barnabas hairi Antioch imaim mar kafai hima, naatu baitumatumayah afa nati’imaim bairi sabuw afa hi’obaibiyih naatu Regah ana tur gewasin hibinan hiremor.
36 Mia iorou kanio, ana Pol ber ka Barnabas, berinavo “?Ei, jum̃abe, mia kito ve juo ravan bereio ka reiadu ka kuruado a kuviviniedo nalo ea vio nalo napano m̃a rabano rabisivisii Iliano Lu na Atua kanano banlo beamu vo? Naruei kito ve juo rava ralavonio ka reial lo aju jum̃abe.”
36 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Barnabas isan eo, “It boro tanamatabir maiye bar merar etei taituwat tema’ama’amaim tanarun tanatit taninanawanih, Regah ana tur nati’imaim tabibinan tana’itin sabuw basit tema’am.
37 Ana Barnabas berinavo “!Bo laka koig, kiniou najaaro toru kanio! Ana kiniou nejidom toru ka rovurukar Jone Mak nei rimei vija kito.”
37 Nati ana veya Barnabas i kok John Mark tab bairi hitan.
38 Mia Pol naio jo jidomii kia ga nanua ea kialo ieliano na jukamu, Jone Mak nene naio buro denio vaarakurano ruei, nina yako Pamvilia, napano bogo napano im̃auano maka riviniu vatitigio vo mia naio barp̃ilig naio ban bereio. Tenene na, Pol mialio maka rivu ka Jone Mak rimei vijalo ea kanalo ieliano dolu nei bereio.
38 Baise Paul i men kok boro John Mark hitab bairi hitan, anayabin i men bairi hima hai bowabow hibow in yomanin hisawarimih, baise i Pamfilia imaim ihamiyih matabir maiye.
39 Vite nei naruei mila ana Pol naio Barnabas abilvilii ealo memedu, naruei nalo aburuburelo. Barnabas naio ba buru Jone Mak ga, ana naljuo aba ajel ea uako tai, abe juo aba amim̃au yako Saipras,
39 Nati’imaim Barnabas Paul hairi higam tur fokarih hio, naatu hairi hikusib Barnabas Mark bai hairi wa hibai au Cyprus hin.
40 mia Pol naio ba bijauia Sailas. Ana kulo namoneano nalo abolkouoko naljuo nei aberinavo mia Atua kiano tiniememiano a kiano vitikariano novo to rivijalo.
40 Paul Silas rubin bai naatu tafaram bihamiy ana veya, baitumatumayah orot rou’ab hibuwih higegewasinih Regah ana manaw ana kabeber wanawanan hiyari’iyih takaifih isan.
41 Ana naljuo amiel aba ajeliviv ea tanobuku juo na Siria bija Silisia, amim̃auka ala taara na namoneano nalo ka amei asikil lie vo.
41 Basit Paul misir Syria naatu Silisia wanawanahimaim run remor ekaleisia koufair itih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.