Romanos 1
Baruga NT (BJZ_WBT) vs AAI
1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó Pol, Iesu Keriso da buro kato re. God na, unda aghi kato ea, unda Gaga Taubananu minono rari-du rea, amó gateguturieta vitere.
1 Ayu Paul, Jesu Keriso ana akir wairafin, tur abarin isan rubinu, naatu Tur Gewasin binan isan God eafu atit.
2 Ená Gaga Taubana rera-da beenu, isaghava irugaita rea, God na seibe be gajiturie. Be gajea, unda feroveta manedava ririeta, unda Gaga Kakarada rova gegembuguturie.
2 Iti Tur Gewasin i marasika God ana dinab hai veya’amaim eomatanih, dinab oro’orot Buk Kakafiyinamaim hikirum.
3 Ená Gaga Taubana rera, namonde anda Jojabee, Iesu Keriso du reirie. Umó enembo bee ea, Devit da mambube maneda rorova siroruturie.
3 Iti tur ana an gagamin i Natun it ata Regah Jesu Keriso isan. Biyanane ana tufuw i David ana rara’ane tufuw.
4 Kotú, umó God da mendi bee ananu irugota, tanana egegari-du rea, Jojabeena ririeta, Asisi Kakarada anomi Iesu amburarivareta jebugea erorurie.
4 Baise i Ayubin ana kakafiyinamaim morobone mimisir ana veya, bebeyan ebi’obaiyit turobe i, i God Natun fairin.
5 Amó ya, ená minono endava rirota, abua-abua vitia enembo dano Iesu da ragarova gaabee urota, unda uno egegari-du rea, God na ririeta, Iesu andava unda sonembade, anode ututurie.
5 I wanawananamaim naatu i wabin isan ayu manaw kabeber itu ana tur abarayan amatar, saise tafaram wanawanan Ufun Sabuw anabuwih hinan tur hinitumatum naatu hinabosiyasiyar.
6 Aghade, God na nímane Rom vitera enembo beago, Iesu Kerisoda natofo ari-du rea, gateguturie.
6 Naatu kwa auman i nati sabuw wanawanahimaim Jesu Keriso nowan matar isan God eafi.
7 Amindu, nímane Rom naava vitera enembo, God na neno bua, unda natofo ari-du rea, gateguturia-du ená ingiso rei-gefereta. Yata bua gigige! Namonde anda Afa God, kotú Jojabee Iesu Keriso da sonembade, siriride nímandava iroe!
7 Naatu Rome wanawanan kwa iyab God iyabuwi naatu rubini i ana sabuwamih kwamatar kwama’am etei, isa ayoyoyoban manaw kabeber, tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one mar etei kwa isa nama.
8 Anda gaga tutunova enanu raita rore. Nímanda God gaabee egegeta rosora-da bingá iya, jojabe ea fafate etua-du, amó Iesu Kerisoda ragarova, God du “Aiye bee” rirota irita rore.
8 Wantoro’ot Jesu Keriso wabinamaim ayu au God ana merar ayiy kwa etei isa, anayabin kwa a baitumatum i tuw ra’at tafaram wanawanan sabuw etei tenonowar.
9 Kotú, anda neno roo dano undava ututurota, umonu neno rururota, unda mendida Gaga Taubananu minono rirota irita rora-nu, God na tanana rouvie, amó gaa bee rere. Amó fefera inono nímane nundubuturota,
9 God isan dogorou tutufin etei abow i Natun ana tur gewasin abibinan, i so’ob, ayu mar etei kwa anunuhi.
10 benunu eta rore. Nímane nundubuturota, God daiyagha emboro ifegota, amó nímandava yasira-du benunu eta rore.
10 Matanfufur isa ayoyoyoban, naatu au yoyobanamaim God abifefeyan nakokok na’at boun ana veya ef nabotawiy isou naham anan kwa aninanawani.
11 Amó nímandava yaita uno rora-da bee mo, evere! Amó ya nímandava bubua, nímane Asisi Kakarada anomi ea simbugasueta, ano egegasiravore.
11 Au kok gagamin i mi’itube kwa ayumat ata itin, saise ayubit ana usar kwa atit imaim a fair kwatab.
12 Aghá urota, namonde mino-mino sonembuturota, ano egegaitare. Amó nímanda gaabee ari gerurota, ano asire, kotú nímane anda gaabee ari gigiguturota ano egegasiravore.
12 Iti tur i men ayu akisu kwa fair bait isan ao’omih, baise kwa auman ayu koufair kwanitu bairi tanibaibaisbonen ata baitumatum nakwat isan ao’o.
13 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, ená gaganu nundubea gigige! Amó sei nímandava yasira-nu nundubuturota irita rore. Avotago, eini-eini einimi amó bureguta. Anda uno mo, amó iiava, námane Jiusi enemboda gitofo dumenidava irugutuaveta, neno kavereta rousua aghagonu, amó ya nímanda kasava irugasueta, enembo nanjogo neno kaverasua nu, rei-nundubutore.
13 Taitu tuwa’inah ayu akokok tain anayai kwanaso’ob, mar moumurih na’in abogaigiwas atan kwa ata’iti, saise kwa wanawanamaim Ufun Sabuw afa atabow hitan baitumatum wanawanan hitarun, nati’imaim abow hina baitumatum wanawanan hirur na’atube. Baise sawar moumurih maiyow ayu au ef hirufutifut tama tanan iti boun tatit.
14 God amó sonembuturie. Amindu amó enembo dano sonembuturota, unda gaga rasire. Ená enembo rera mo, taun va enembo kotú naava enembode, beforo gari enembo, kotú beforo gambi enembodedu rere.
14 Ayu i sabuw etei’imak isah bai’akiramih atit, Greek sabuw naatu sabuw iyab men Greek, na’atube sabuw so’ob wairafih naatu men so’ob wairafih etei’imak isah anabow anibaisih.
15 Amindu, amó ya, unda Gaga Taubananu nímane Rom enembodava gangorogha rasira-nu nundubeta rore.
15 Ana’an nati isan ayu akokok kwanekwan tur gewasin kwa iyab nati Rome kwama’ama auman isa anabinan.
16 God da Gaga Taubanadu amó jo meka ambi eta rore. Gaga Taubana anami God da ano irugeta rouvie. Unda ano anami jebuga utaita rouvie. Sei námane Jiusi enembo, kotú ambova enembo avona unda Gaga ananu gaabee egegadua, jebuga tumanadu irari tambaita rousue.
16 Ayu Tur Gewasin ao’orereb isan men biyou eo’ohow, anayabin God ana fair i ef iti’imaim tit sabuw iyab tibitumatum ebiyawasih. Iti yawas i wantoro’ot Jew sabuw isah, baise Ufun Sabuw auman.
17 Anada bee mo, God daiyagha namonde anda ari-bari akokogo seghea, namonde andú siriri ari ututa rouvia, aná unda Gaga Taubanami rei-irugutua, evere. Avona neno kaverea, gaabee urota iradua, ambova aná siriri arida emboro tambaita rouvie. God da Gaga amindu eghá reirie, “God enembo gia, númandu ‘taubana’ radua mo, jo númanda ari taubana eta rousua-du rambi aita rouvie. Númane umó gaabee uaveta gita rouvia-du jebuga tumanadu irari utota bubugaita rousue.”
17 Anayabin yawas mutufurin Godane i tur gewasinamaim orot babin eyayamutufurih, baitumatumamaim ebubusuruf naatu boro baitumatumamaim nasawar. Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
18 Enembo dumeni númane God nundubambi irirota, ari-bari akokogo urota irita rousue. Númanda ari akokogo eta rouvia-mi rourogo gaa bee isagha auve-degea buregeta rousue. Númanda ari akokogo egegeta rousua-du, God neno akuago ea, anada mino utuaveta voreaveta, itatama egeguturota, namonde gigigeta rosore.
18 Sabuw bowabow kakafih sinafuyah naatu sabuw tafa’asarih, i hai kakafinamaim turobe ana gewasin esumisum, imih maramaim God ana ya so’ar tit ibirerereb nati sabuw isah.
19 God aná enembodu mema ututa rouvia-da bee mo, evere: God da irari daiyaghago, aná tofo númandava isagha rouvie. God na umó daiyaghago isaghava irugeaveta, númane seibe gia tanana ea, itatama egeguturota vitie.
19 Sawar tutufin etei i rereb yah hi’itah tesoso’ob, anayabin God etei bebeyanamaim sinaf tibirerereb.
20 God, uutu enda urieta siroruturia, anava reta oreki reifia, umó jo dibemi gambi re. Tago, umó donu uubu urieta siroruturia-nu aná enembo gerurota, unda irari, ano kotú aito fugari daiyaghago, itatama ea tanana egegasue. Amindu, númane serigea yarida emboro eini jo tambambi egegaita rousue.
20 Anamaim God tafaram sinaf mamatar ana veya, God ana yawas wa’iwa’irin, ana fair wanatowanin naatu i ana itinin etei i sawar sinaf himamataramaim bebeyah hi’itan hiso’ob, imih boro men yait ta God su’ubina’e nao nifufuwenamih.
21 Anada bee mo, númane God tanana egegeta rousue. Tago, númane God jo kakara egegambi irirota, undú “aiye” rambi egegeta rousue. Aghá egeguturota, númanda nundubari sidara eta rouvie. Kotú númanda beforo munjuva nundubari taubana eini jo sirorambi eta rouvie.
21 Nati sabuw i God hisu’ub, baise men kafa’imo God hirouw tebora’ara’ah, o merarayow tibitinimih. Nati efanin i hai not bonawiyih kwarikwarisen wanawanan hirun dogoroh eowarar naatu gugumafut.
22 Aghá egeguturota, númane eghá regegeta rousue, “Námane neno nundubaride re.” Tago gaa bee mo, númandava neno nundubari aná, seibe sidara ea vitie.
22 Basit i not wairafih hirouw teo, baise hai not botabir hina koko’aw na’atube himatar,
23 God tumanadu vitia-nu tumogha baĩ egegasue-tago unda durogha, kotú unana injigha urota, númane tutuno ea, ingomi uubu ari god, númanda gari enemboda einide, diide, ninode, okade, kotú nangirode dano ingomi uubu ea, tumogha baĩ egegeta rousue.
23 God morob atin bonamanamarin kwafirina’e i hitatabir orot hai yumatabe o mamu, o harufor, uma’ar, kok, i hai yumatabe hitar hima tekwakwafirih.
24 Gaa bee re, God uutu enda urieta siroruturia-du raga rirota iririgasire! Tago, aná enembo, gaa bee doa, gaveranu gaabee egeguturota, endava eini-eini God da urieta siroruturia-nu tumogha baĩ egegeta rousue. Amindu God unda ingo sokinimbeaveta, númane tamo firída uno, kotú meka gari-da ivatanu egeguturota, númanda irari nendufa bebeta egegeta rousue.
24 Isan imih God nati sabuw ihamiyih hitit bowabow kakafih ta ta wanawanan hirun. Dogoroh ana kok na’atube tisisinaf, orot baibin hai faifuw hikwahir naatu baibin ibo orot hai ar hikwahir taiyuwih hi’in hisesebar biyah tebobokarikarit.
25 — ausente —
25 Turobe God nowan i hibotabir efanin baifuwen hiyari’iy, naatu God Sawar Sinafuyan kwafirina’e, hitatabir sawar i sinaf himamatar hai fair babahimaim hirun hikwafirih isah tebowabow. Baise ana gewasin sabuw i God akisinamo hitakwafir hitabora’ara’ah wanatowan, wanatowan, Amen.
26 Aghá egegeta rousua-du, God númane gia dotuturieta, meka gari-da ivatanu jojabe egegeta rousue. Númanda evevetu beago tutuno ea, ari sembago egeguturota, númanda embobo doa, númane tofo-tofo kombo undiri urota, meka gari-da ari-barinu urota irita rousue.
26 Ana an iti isan God ihamiyih insesebar naniyan kakafin anababatun hibai tisisinaf. Baibin oro’orot hai ar hikwahir, i taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan.
27 Ari dabako aghagonu, númanda embobo evevetude evivigari dotuturota, meka garida ari-barinu egeguturota, embobo tofo-tofo toobuva virita rousue. Númane ininigha aghá eta rousua-du, númanda akuagoda mino God na inonova utuaveta, númanda tamova siroreaveta itatama eta rousue.
27 Ef nati ta’imon oro’orot auman baibin hai faifuw hikwahir i taiyuwih baisesebar isan tibifi’afi. Naatu oro’orot taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan. Ana an nati isan i taiyuwih hai kakafinamaim baimakiy tebaib.
28 Númane, God vitia aghago jo nundubuturota, kakara ambi eta rousua-du, God númane gia doaveta, aná enembo ari-bari sembagonu urota irita rousue. Númanda nundubari akokogo donu nundubeta rousua-mi, kofiri uaveta, anada ambo-ambo urota, ari-bari akokogo, númane jo ambi egegasua-nu urota iririgeta rousue.
28 Anayabin sabuw God ana so’ob anababatun bain isan hai not kowarar naatu hirutawiy, imih God ihamiyih hitit not kwarikwarisen hibai hima kakafih men hitasisinaf i hima tisisinaf.
29 Ari-bari akokogo dibe eini be einimi númanda neno roo beda urieta, aná nuenembo urota iririgeta rousue. Ari-bari akokogo rera, aná evere: muu undari, komanadu mema utari, mandudu ari, enembo data amburari, besiga ari kuvia gari, unongu rari,
29 Dogoroh wanawanan bowabow kakafih ta ta etei awan karatan: not kakafih, kabat, tafa’asar, bobowen, sabuw rouw morob; baiyow, baifufuwen, nuw okwanekwan, yanuw,
30 komana da tamova gaa rari, God injigha ari, gaga ningia ambo fotari, gogore ari, undufako raga rari, ari-bari akuago arida emboro tava ari, aya afada gaga ningambi ari,
30 koutabitabir, God baifa’ifa’in, kakaf en, nuw furuwen, ora’ara’at, naatu bowabow kakafih sinaf isan hai ef boubuh tibimamataren. Naatu hinah tamah fanah tibifanasair.
31 beforo munju jijimu ambi tefo-tafo ari, be gajiturota gavera rari, kokomanadu neno bambi, kotú kavevera tefo re.
31 Nati sabuw i hai naniyan en, aurih bosunusunub en, yabow, baiwan babanen en.
32 God da Agho Dari eghá reirie, “Aghá eta rousua enembo sirivu aita rousue.” aná enembo ananu gia tanana eta rousue-tago, númane ari-bari akokogo urota irita rousue. Nendufako aghá eta rousua, aná ijoko re. Tago, enembo dumeni ari dabako aghagonu uaveta gerurota, amindu raga reta rousua mo, aná sembago bee re.
32 Naatu God ana ofafaramaim sabuw iti na’atube hinasisinaf isan hinamomorob i hiso’ob, baise i hima kakafin tisisinaf. Naatu sabuw afa bowabow iti na’atube tisisinaf auman isah i baibasit hitih hima tisisinaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.