Mateus 12

Baruga NT (BJZ_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Anada ambova, Nangu Undari Fefera einiva Iesu na farava govari vitiria aayo rova terua irueta, unda ambo nimbi baimana itatama egeguturie-gea, faravada bee dumeni bua undidiguturie.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Aghá egegutueta gia, Moses da Gaga Kaifa ari kakatomi*, Iesu du eghá regeguturie, “Inda ambo nimbi Nangu Undari Feferava aghá urota, agho dari reisi-bejutue.”
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Aghá ririeta, Iesu na mino númandu eghá ririe, “Nímane anda ambo nimbidu gaa rera, aĩ? Devit unda kokomanededa baimana itatama ea, donu egeguturia-da gaga irugea gigigambi ra?
3 — ausente —
4 Devit unda kokomanade, God du Tafaroro Ari Kambova terua, farava ingari kakara, God da ragarova vesa ututuria-nu bua, undidiguturie. Aghá egeguturia-mi Agho Dari bebejeguturie. Fristi mane nenuka aná farava ingari kakara undidigasue.
4 — ausente —
5 Moses da Agho Dariva ená gaga eini beago, jo irugea gigigambi-gea reisi-rera? Nangu Undari Feferava fristi* mane God du Tafaroro Ari Kambova* aná feferada agho dari bejeta rouvie-tago, númane jo ari sembago ambi eta rousue.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Amó nímandu isaghava rere. God du Tafaroro Ari Kamboda durogha ijoko re. Embó nímanda dibeva jiria vitia, aná jojabe re.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 God da Gaga eini evere: ‘Anda uno bee mo, aná komanadu neno mema ea sonembari re, jo andú vesa dungari irambi re.’ Nímane ená gagada bee tanana egegasira mo, nímane dara tefo enemboda dibeva gaa rirota, mema utota itatama egegari-du jo rambi egegasiravore.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Anada bee mo, Enemboda Jojabee*, umó Nangu Undari Feferada Jojabee re.”
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Aghá rea, Iesu aria, númanda nghaĩ itari kambova teteruria mo, embó eini ingo dimbaride avo asumbea irieta, enembo dumeni Iesu bua, koto asua-da bee tava egeguturota, Iesu du uriga eghá egeguturie, “Namonde anda Agho Dari daiyagha reiri? Nangu Undari Feferava enembo rata jebugari vitia, aĩ, tefo?”
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 — ausente —
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Aghá ningia, Iesu mino eghá ririe, “Nangu Undari Feferava nímanda oka ragaro sifi mi kotova jua voradua mo, nímane dano ghambugota vitaita rouvie.
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Nundubadi rere! Oka sifi umó ijoko re-tago, enembo aná jojabe re. Amindu Nangu Undari Feferava imó aito fugari taubana nanjogo egegadora, anami agho dari jo bejambi aita rosoravore,” ririe.
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Aghá rea doa, aná embó ingo dimbaridedu eghá ririe, “Inda ingo ruruge!” ririe. Ririeta, aná embó unda ingo ruruguturia aghade, unda ingo taubana dogo ea, unda yoveni aghago urie.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Aghá uria-da ambova, Moses da Gaga Kaifa kakato isaghava bubua aria, Iesu dedegota amburari-du manaka gaegeguturie.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Númane manaka gaeguturia-nu tanana ea, Iesu erea, aná kambesi doa irueta, kae bua vitiria enembo oruaruabe unda ambova tuvia irueta, númanda kae mane urieta jejebuguturia aghade, Iesu aná enembodu, rourogo umó avouro isagha egegauve-degea ririe.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 — ausente —
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Aghá uria-mi Aisaia da gefiria gagada bee siroruturie, aná evere:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 — ausente —
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 — ausente —
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 — ausente —
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 — ausente —
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Anada ambova, taimumi asuguturieta, dibe soike ea, kotú be gunga ea vitiria embó eininu Iesu dava bua fufuguturie. Aghá urieta, Iesu na urieta, aná embó jebugea, unana gia, gaga rari inono urie.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Aghá urieta, avo desia vitiria enembomi gia, dano bee duduku-dadaka ea, “Devit da Mendi God na utaita riria, umó ra-jogo,” regeguturie.
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Tago, Moses da Gaga Kaifa kakato* aghá niningiguturie-gea, eghá regeguturie, “Ená embódava ano tefo re. Umó ano taimu akokogoda barirari Belsebul (o Satan reta rosora) dava bua, anami taimu akokogo tuviaveta isaghava bubuta rousue.”
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Númanda donu nundubutua, Iesu seibe gerurie-gea, númandu eghá ririe, “Gigige! Kini unda kaifa eta rouvia roo enda bejea noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua, o kotú enembo naa rorova o kambo rorova gategea vesó-vesógo adua, gaimbo ambi mino-mino dea, sidara aita rouvie.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Aghago, Satan unda enembo bejea, noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua mo, unda natofo kaifa eta rouvia kambesi mo daiyagha jiria iradu?
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Amó aghá rera-da bee mo, amó Belsebul da anomi taimu akokogo tuvota bubari gaa reisi-nundubutoravore. Tago, inda yaveronu gigige! Númane avoda anomi taimu tuviaveta bubuta rousu? Nímanda yaveroda egeguturia-mi, isagha rouvia mo, nímanda reisi-rera, aná gavera re.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Tago, amó taimu God da Asisida anomi tuveta rora-du, nímane tanana egegasiravore, God da natofo* kaifa ari fefera aná seibe etia, nímandava bubua vitie.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Aná rera gagada bee, aná evere: imó embó ano kato einida kambo bejea, unda eini-eini susughi aita nundubadora, sei unda eka ingo bundia itota vasiota-gea ambova unda eini-eini bua yari, aná rauko re. Ari dabako aghago amó Asisi Kakarada anomi, Satan da ano buregea doa reaveta, unda taimu mane fuava bubuta rousue.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Umó avona amó sonembambi adua, umó anda gitofo aita rouvie. Kotú umó avona angá danode irambi adua, umó anda noniva bejea airo-airo aita rouvie.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Amindu rere. Avona ari akuago ea, o gaga sembago rea, ambova unda ari-bari akokogo rouvia-nu isagha adua mo, God unda ari-bari akokogo aná nundubea gia doaita rouvie. Atá, avona Asisi Kakarada bingá fara adua mo, God na aná ari akuago jo nanjigo aghade nundubea gia doambi aita rouvie.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Dabako aghago, Enemboda Jojabeeda* bingá avona fara adua, God na unda ari-bari akuago aná nundubea gia doaita rouvie. Atá, avona Asisi Kakarada bingá fara adua mo, God na aná ari akuago jo nanjigo aghade nundubea gia doambi aita rouvie.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Ika taubana maneda bee aita rouvia, aná taubana re. Kotú ika sembagoda bee aita rouvie, aná sembago re. Amindu, ikada bee gerurota, tanana aita rosoravore, taubana ra, aĩ, akuago ra?
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Nímane angoghoda fufumbugari re. Nímane gaga taubana eini rari inono irambi re. Anada bee mo, enemboda neno rova domi beda ea iradua, ananu rata isaghava bubaita rouvie.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Embó taubana, unda neno rova gaga taubana vitia-nu reaveta isaghava bubuta rouvie. Kotú embó sembago unda neno rova gaga sembago vitia-nu reaveta isaghava bubuta rouvie.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Amó nímandu eghá rere. Enembo númanda bemi gaga sara sisigho mane reisi-ria-du irurari feferava númanenu iruraita rousue.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Inda gagava gerurota, God na imó iruraita rouvie. Gaga taubana gadua mo, imó taubana gaa raita rouvie. Akuago gadua mo, imó akuago gaa raita rouvie.”
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Iesu aghá riria-da ambova, Moses da Gaga Kaifa kakato* dumenide, kotú Gaga Irugari kakato dumenide eghá regeguturie, “Irugari, námanda uno ari-bari ivatagha adi, sirorota gaita uno rosore.”
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Aghá regeguturieta, Iesu, númandu eghá ririe, “Deriva urota, God da Gaga ningambi eta rousua enembomi, ivata anogha ata gigigaita uno rousue. Tago, feroveta Jona dava siroruturia aghago, nuenembo irugota gigigaita rosoravore. Ivata eini jo ata, gambi aita rosoravore.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Feroveta Jona onembo bakode, kotú tumba bakode uvu oka jojabeda uro rova vitiria aghago, Enemboda Jojabee* fefera bakode, kotú tumba bakode enda rova iraita rouvie.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Irurari feferava, Nineve enembo beago ereregea, nímanda ari akokogo isagha aita rousue. Anada bee mo, númane Jona da minono niningigea númanda ari akokogo doa neno kaveruturie. Atá, amó nímandu eghá raita rore: oreki enava minono reiria embó, aná jojabe re. Jona aná ijoko re. Tago, nímane jo neno kaverambi viteravore.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Irurari feferava, Siba bogu naada Kotofu Evetu erea, God da dibeva jiria nímanda ari bari akokogo isagha aita rouvie. Umó aná roo airo bee reta Solomon da neno nundubari kotú irugarinu gaita rea furie. Atá oreki nímanda dibeva jiria minono reiria embó, aná Solomon da itiva re.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 Taimu sembago eini embóda tamo rova reta doa, isaghava bubadua mo, umó uvu tefo kambesiva biruru urota, nangu undari kambesi tava aita rouvie. Tava ea tambambi adua,
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 unda kambo seinu nundubuturota, eghá raita rouvie, ‘Amó kaverea, anda kambo seiva yaitare.’ Kaverea yadua mo, aná kambova enembo tefo, yaveve tafoni ea, eini-eini simbugota, tambaita rouvie.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Aghá ea, aná taimu umó taimu akokogo ingo yoveni yoveniva unghagha, sembago bee sembago umó vitia-da etova aghagonu bua furá, aná kambova numonde iraita rousue. Aghá adua, aná embóda irari sembago bee sembago aita rouvie. Avore, oreki nímane enda etova vitera enembo sembagodava, aghago siroraita rouvie.”
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Iesu aná enembo desituria-da dibeva gaga rieta, nuede kotú unda jamenade bubua, isaghava jiria, undava gaga raita benunu egeguturie.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Aghá ueta, embó einimi gerurie-gea, Iesu du eghá ririe, “Inda niede kotú jamena vivide onanu isaghava jijiregea, indú gaga regegaita uno rousue.”
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Iesu na mino ririe, “Anda ayade, kotú jamenade mo avouvi?”
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Iesu na ingomi unda ambo nimbinu iruguturota ririe, “Gigige! Anda aya jamenade, aná evere.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Avona anda Afa uutuva vitia-da unonu adua, anda aya, anda ikoko mendi kotú anda ariri gharovu, aná númane re.” ririe.
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.