Mateus 19
KƗLӘ-MƗNDƗ KƗ SƗGƗ (BJVNT) vs NTLH
1 Lokɨ Jəju tɔl ta ta je ɓa, ɔtɨ Galile tɨ, aw dɔnangɨ Jude tɨ, gɨdɨ ba Jurdḛ tɨ.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 Kosɨ dɨje ngay uni goe, adɨ ajɨ-de dɔ mo̰y je tɨ ləde.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 *Parɨsɨ je ɔti rəi rɔ Jəju tɨ, dəji-e ta tə kulə kɨ kɨyə mba kuwə-n dəw əi nə: «NDu-kun adɨ ta rəbɨ kadɨ dɨngəm tuwə-n nene, ɔjɨ dɔ nḛ kɨ ra kɨ ra adɨ nəl-e al ə se adɨ ta rəbɨ al ə?»
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Ə Jəju ɨlə-de tɨ ə nə: «Ɨtɨdəi ndu Luwə kɨ ndangi kɨn al bɨtɨ a? NDu Luwə əl ə nə: “Lo kɨlə ngɨrə kɨndə nḛ je tɨ, NJe kɨndə nḛ je ra dɨngəm əi kɨ dəne,
4 Jesus respondeu:
5 nɨngə əl ə nə: E be ə, dɨngəm a ɨyə̰ kone je kɨ bawne je, ə a tɨyə̰i-naa kɨ nene, kadɨ təli darɔ kɨ kare.
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Lo kɨn tɨ, a əi joo al ngata, nə əi darɔ kɨ kare ba. Nɨngə nḛ kɨ Luwə dɔɔ naa tɨ, majɨ kadɨ dəw gangɨ naa tɨ al.”»
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Ɓa əli Jəju əi nə: «NGa ra ban be ə *Mojɨ adɨ ndu ə nə re dɨngəm tuwə nene ɓa majɨ kadɨ ade makɨtɨbɨ gangɨ-naa jie tɨ ə?»
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Ə Jəju təl əl-de ə nə: «E kɨ mbata me nga̰ ləsi ə Mojɨ adɨ-n səsi ta rəbɨ kadɨ ɨtuwəi nesi je, nə lo kɨlə ngɨrə nḛ je tɨ, e be al.
8 Jesus respondeu:
9 NGa nɨngə, adɨ m-əl səsi, re dəw tuwə nene, mbata nḛ kɨ rangɨ, ɓɨ e ta lə kaya kɨ ra, al, ə taa dəne kɨ rangɨ ə, dəwe kɨn təl nje kuwə marɨm.»
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Lo kɨn tɨ, njé ndo je əli-e əi nə: «Re e kɨn ə e ndu kɨ to dɔ dɨngəm tɨ kɨ rɔ dəne tɨ ə, taa dəne al e sotɨ.»
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Ə Jəju əl-de ə nə: «Dɨje pətɨ gəri me ta kɨn al, nə njé kɨ Luwə adɨ-de ta rəbe par.
11 Jesus respondeu:
12 Dɨje madɨ əi no̰o̰, taai dəne al, mbata tɔgɨde sangɨ dəne goto, nɨngə e nḛ kɨ tḛḛi me ko̰de tɨ nu; njé kɨ madɨ je e mbata kɔr kɨ ɔri-de kujɨ, ə njé kɨ nungɨ, mbati taa dəne mbata ko̰ɓe lə Luwə tɔ. Dəw kɨ asɨ kadɨ gər me ta kɨn ɓa kadɨ gər.»
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Dɨje rəi kɨ ngan je kɨ du rɔ Jəju tɨ kadɨ njangɨ dɔde, ə əl ta kɨ Luwə kɨ mbata tɨ ləde, nə njé ndo je kɔli səde.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Ə Jəju əl ə nə: «Ɨyə̰i ngan je du adi-de rəi kɨ rɔm tɨ, ɓɨ ɔgi-de ta rəbɨ al, tadɔ ko̰ɓe kɨ dɔra̰ tɨ e ya̰ dɨje kɨ toi tə ngan je kɨ du be.»
14 Aí ele disse:
15 Go tɨ, Jəju njangɨ dɔde, ɓa ɔtɨ ɨlə dɔne aw lo kɨ rangɨ tɨ.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 NDɔ kare, ngon kɨ basa kare re rɔ Jəju tɨ, nɨngə dəje ə nə: «NJe ndo dɨje, e ri kɨ majɨ, ə kadɨ m-ra, ə m-a m-ɨngə-n kajɨ kɨ a to bɨtɨ kɨ no̰ tɨ ə?»
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Ə Jəju əl-e ə nə: «MBa ri ə ɨdəjɨ-m ta dɔ nḛ kɨ majɨ tɨ ə? Dəw kɨ majɨ e kare ba. Re ɨge kadɨ ɨngə kajɨ ɓa, ɨtəl rɔi go ndu-kun je tɨ.»
17 Jesus respondeu:
18 Ə ngon kɨ basa ka kɨn dəjɨ Jəju ə nə: «NDu-kun je kɨ ra ə?» Ɓa Jəju ɨle tɨ ə nə: «A tɔl dəw al, a uwə marɨm al, a ɓogɨ al, a ma najɨ kɨ ngom dɔ madi tɨ al,
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 ɔsɨ gon bawi əi kɨ ko̰i, taa a ndɨgɨ dəw madi tə darɔi ḭ wa be tɔ.»
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Nɨngə ngon basa ə nə: «Nḛ je kɨn pətɨ, m-təl rɔm go tɨ. NGa kɨ ne kɨn, e ri ɓəy ə nay-m kadɨ m-ra ə?»
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Ə Jəju əl-e ə nə: «Re ɨge kadɨ asɨ-naa tapɨ ta kəm Luwə tɨ ɓa, aw, ɨgatɨ kɨ nḛ majɨ je ləi pətɨ, adɨ lae njé ndoo je, ɓa a aw kɨ nḛ kɨngə ngay me dɔra̰ tɨ, ə ɨre un gom.»
21 Jesus respondeu:
22 Nə lokɨ ngon basa oo ta je kɨn ɓa, ɔtɨ aw kɨ rɔnəl al, tadɔ e dəw kɨ aw kɨ nḛ kɨngə ngay.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Ə Jəju əl njé ndo je ləne ə nə: «Təkɨ rɔjetɨ, adɨ m-əl səsi, a nga̰ ngay kɨ rɔ nje nḛ kɨngə tɨ kadɨ ur me ɓeko̰ tɨ kɨ dɔra̰ tɨ,
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 nɨngə m-təl m-əl səsi ɓəy, e nḛ kɨ nga̰ ngay kadɨ jambal kɨ oi-e kɨn ur bole kon ku nḛ tɨ, nə a nga̰ ngay ɨtə e kɨn ɓəy kadɨ nje nḛ kɨngə ur me ɓeko̰ tɨ lə Luwə.»
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Ta kɨn ətɨ njé ndo je ɓəl ngay, adɨ əli əi nə: «NGa kɨn ə e be nɨngə, na wa bangɨ ə asɨ kadɨ ɨngə kajɨ ə?»
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Ə Jəju ɨndə manjɨde ba nɨngə əl-de ə nə: «Kɨ rɔ dɨje tɨ ɓa, dəw kɨ asɨ goto, nə Luwə ɓa, asɨ ra nḛ je pətɨ.»
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Ə Pɨyər un ta əl-e ə nə: «NGa o je kɨ, j-ɨyə̰ nḛ je ləje pətɨ kɔ, ə j-un goi kɨn, ri ə j-a j-ɨngə ə?»
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Ə Jəju ɨle tɨ ə nə: «Təkɨ rɔjetɨ, adɨ m-əl səsi: ndɔ kɨ nḛ je pətɨ a ɨndəi ngɨrəde kɨndə kɨ sɨgɨ, ə mi *NGon dəw m-a m-ɨsɨ dɔ kɨmbər ko̰ɓe tɨ ləm, kɨ dɨje a ɨləi tɔjɨ dɔm tɨ kɨn ɓa, səi kɨ uni gom kɨn, səi ka a ɨsi dɔ kɨmbər ko̰ɓe tɨ kɨ dɔgɨ gɨde joo kadɨ ɨgangi ta dɔ gɨn ka *Isɨrayəl tɨ kɨ dɔgɨ gɨde joo.
28 Jesus respondeu:
29 Nɨngə re dəw madɨ, ɨyə̰ kəy ləne, kɨ ngakone je, kɨ konane je, kɨ kone, kɨ bawne, kɨ ngane je ə se dɔnangɨ ləne kɨ mbata ləm ə, a ɨngə nḛ je kɨ al dɔ e kɨn, taa a ɨngə kajɨ kɨ a to bɨtɨ kɨ no̰ tɨ tɔ, tə nḛ kɨ sɔbɨ dɔne.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 NGa nɨngə, dɨje ngay kɨ kəte, a təli njé kɨ gogɨ, ə njé kɨ gogɨ, a təli njé kɨ kəte tɔ.»
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.