Mateus 11

KƗLӘ-MƗNDƗ KƗ SƗGƗ (BJVNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Lokɨ Jəju adɨ ndu kɨn njé ndo je ləne kɨ dɔgɨ gɨde e joo, gɨne gangɨ ɓa, ɔtɨ no̰o̰, aw ndo nḛ je, ɨlə mbḛ Poy Ta kɨ Majɨ je me ɓe bo je tɨ kɨ dɔnangɨ tɨ kɨ no̰o̰.
1 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 roube’aten tur bitih ufunamaim efan nati itumar naatu na Galilee wanawanan bar merar afa imaim sabuw i’obaibiyih naatu binan.
2 Lo kɨn tɨ, Ja̰ Batɨsɨ kɨ to kəy dangay tɨ, oo poy nḛ je kɨ Kɨrɨsɨ ra, adɨ ɨlə njé ndo je ləne, kadɨ dəji ta Jəju əi nə:
2 John Baptist dibur bar ma’am Jesu bowabow bigan nowar, basit ana bai’ufununayah orot afa iyunih hin Jesu hibatiy.
3 «Ḭ ə ḭ dəw kɨ Luwə mbəte, kɨ sɔbɨ kadɨ a re ka kɨn ə se, e nay no̰o̰ ɓəy kadɨ tə jɨ ngəm tae ə?»
3 “Ku’o anowar, John isa eo anonowaraban o iti ina, ai aki boro orot tabo isan anama anakaif?”
4 Ə Jəju ɨlə-de tɨ ə nə: «Awi əli Ja̰ nḛ je kɨ oi kɨ mbisi je, kɨ kəmsi je kɨn:
4 Jesu iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itin naatu kwanonowar i John ana tur kwana’owen.
5 NJé kəm tɔ je ooi lo, njé mətɨ je njɨyəi majɨ, njé banjɨ je ɨngəi rɔ nga, njé mbi bəy je ooi ta, njé koy je ḭḭ taa lo koy tɨ, taa njé ndoo je ka, e kɨ kɨlə-de mbḛ Poy Ta kɨ Majɨ tɔ.
5 Matah fim higewasin, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, sabuw biyah kokom ani’anih etei higewasin, tainih gugurih tur tenonowar, murumurubih hiyawas maiye timimisir, naatu Tur Gewasin i yababan sabuw isah tibibinan.
6 Majɨ-kur e lə dəw kɨ m-təl gɨn kosɨ lie, al.»
6 Orot yait ayu asisinaf isan erekasiy auman ebitumatum, i boro men baigegewasin nab.”
7 Lokɨ ɔti awi, Jəju ɨlə ngɨrə kəl kosɨ je ta kɨ dɔ Ja̰ tɨ ə nə: «E ri ə awi ɨsɨ oi dɨlə lo tɨ ə? E gakɨra kɨ nəl ɨsɨ aw sie kɨ yo je, kɨ ne je kɨn a?
7 John ana bai’ufununayah hinan ufut, Jesu sabuw ibatiyih, “Arar yan kwatit kwanan John abisa sisinaf itinamih kwanot kwan? Kotar wadar i’inuwas inu’in itinamih kwan?
8 A re e e al ə, e ri wa bangɨ awi ɨsɨ oi ə? E dəw kɨ ɔ kɨbɨ kɨ ndole ngay ɓa awi oi-e ma? NGa njé kɨ ɔi kɨbɨ je kɨ ndole ngay ka, ɨsi me kəy je tɨ kɨ ngar je ɨsi tɨ.
8 Ai abisa itinamih kwan? Orot eabur gewas batabat itinamih kwan? Baise sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
9 Ə se e ri wa ə awi oi wa? E nje kəl ta kɨ ta Luwə tɨ ə awi oi-e ma? Re e e ə, m-əl səsi m-ə nə oyo, e nje kəl ta kɨ ta Luwə tɨ kɨ ɨtə njé kəl ta je kɨ ta Luwə tɨ ɓəy.
9 Kwa’o anowar, abisa itinamih kwan, dinab orot? Turobe, baise a tur ao’owen iti orot i dinab etei natabirih.
10 E e ə makɨtɨbɨ lə Luwə əl ta kɨ dɔe tɨ kəte ə nə: “M-a m-ɨlə kɨ nje kaw kɨlə ləm kəte kadɨ ra go rəbɨ no̰i tɨ.”
10 Anayabin iti orot John isan i Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum.
11 Təkɨ rɔjetɨ, adɨ m-əl səsi, dan dɨje tɨ pətɨ kɨ dəne je oji-de kɨn, dəw kɨ bo ɨtə Ja̰ Batɨsɨ goto. Nə kɨ ɓasɨne kɨn, dəw kɨ e kɨ du ngay me ɓeko̰ tɨ kɨ dɔra̰ tɨ, bo ɨte.
11 “Anababatun a tur ao’owen John Baptist baibin hitatoub wanawanahimaim i orot gagamin ta hitoub hiyai. Baise orot yait mar ana aiwobomaim ebikek boro John nan natabir.
12 Lo kɨlə ngɨre dɔkagɨlo tɨ lə Ja̰ Batɨsɨ, bɨtɨ ɓone, ko̰ɓe lə Luwə e gɨn nḛ ra kɨ kɨ tɔgɨ tɨ, nɨngə njé tɔgɨ je sangi kadɨ n-taai-e gɨn tɔgɨde tɨ.
12 John Baptist bibinan ana veya na iti boun titit, sabuw fairih i mar ana aiwob bain isan hai fairamaim hibiturafef.
13 Makɨtɨbɨ je lə njé kəl ta je kɨ ta Luwə tɨ pətɨ, kɨ ndu-kun je lə *Mojɨ, əli ta kɨ dɔ nḛ je tɨ kɨ a rai nḛ bɨtɨ tḛḛi dɔ Ja̰ Batɨsɨ tɨ.
13 Anayabin Dinab oro’orot naatu ofafar bukamaim hikikirum i hima hio inan John natit.
14 Re ɨndɨgi kadɨ ɨgəri gɨne majɨ ɓa, Ja̰ e nje kəl ta kɨ ta Luwə tɨ, Eli kɨ kadɨ a təl re.
14 Imih iti tur inanowar bainamih inakokok na’at basit kubai, anayabin dinab orot Elijah matabir maiye namih hio kikirum, i John ana efan bai na titika.
15 Ə dəw kɨ aw kɨ mbine mba koo-n dɔ ta ɓa, kadɨ oo ta kɨn majɨ!
15 Imih o yait tain nama’am na’at tur inanowar.
16 «M-o dəw kɨ kadɨ m-un-e m-ɔjɨ-n dɨje kɨ dɔkagɨlo tɨ kɨ ɓone kɨn al. M-a m-ə nə toi tə ngan je kɨ du kɨ ɨsi ta mbalo je tɨ, ɓari-naa kɨ yo je kɨ ne je əi nə:
16 “Itinin boro abisa’amaim iti boun ana sabuw isah anao kwanowar, sabuw iti boun hai itinin i kek gidigidih ahar efanamaim tema, hai ofonah bairi fafowamih tibi’afa’afa na’atube.
17 “Jɨ kɔl nal kadɨ ɨndamii, ə ɨmbati ndam, j-osɨ pa yo kadɨ ɨno̰i, ə ɨmbati no̰.”
17 ‘Aki tabin ana ew atatabor,
18 E be ə, Ja̰ re, uso nḛ al nɨm, a̰y man al nɨm ɓa, dɨje əli əi nə: “Dɔe majal”,
18 “John nan ana veya’amaim i yohar naatu harew fokarih men tom, naatu sabuw etei hio, iti orot i yoyom koun hiyen ema’am.
19 NGa ə, mi *NGon dəw m-re, ə m-uso nḛ je, m-a̰y man je ɓa, dɨje əli əi nə: “Mi nje kuso nḛ kədɨ, mi nje ka̰y nḛ, mi madɨ njé taa la-mbə je, kɨ njé ra majal je,” ɓəy tɔ! Nə njé kɨ ndɨgi gosɨ lə Luwə, gəri kadɨ gosɨ lə Luwə e gosɨ kɨ dana kɨ go kɨlə rae tɨ kɨ to kɨ taga.»
19 Baise Orot Natun nan i bay eaa, harew fokarin tom, sabuw etei hio, ’Iti orot kwa’itin, anaa, anatom kakafin! Kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah bairi hiof tema’am.’ Baise God ana so’ob i turobe sinafumaim tit yabin emamatar.”
20 Lo kɨn tɨ, Jəju ɨlə rɔne, kɔl kɨ dɨje kɨ me ɓe bo je tɨ, kɨ əi ə əi dɨje kɨ, ra nḛ kɔjɨ je ngay dande tɨ, nə ɨyə̰i rəbɨ nḛ rade je kɨ majal kɔ al, ə nə:
20 Bar merar moumurih maiyow Jesu ina’inanen moumurih na’in sinaf, baise sabuw men hikokok boro hai kakafihine hisisinaf dogor baikitabir hitab, imih Jesu yan so’ar iuwih eo.
21 «Kəm-to-ndoo e ləsi, səi dɨje kɨ Korajḛ! Kəm-to-ndoo e ləsi səi dɨje kɨ Bətɨsayda! Nḛ kɔjɨ je kɨ ətɨ ɓəl, kɨ Luwə ɔjɨ dansi tɨ kɨn, re nḛ je kɨn rai nḛ me ɓe bo Tɨr tɨ, kɨ ɓe bo Sɨdo̰ tɨ be ə, re dɨje kɨ me tɨ a ɨyə̰i rəbɨ nḛ rade je kɨ majal mari nu. Re a ɨyə̰i rəbɨ nḛ rade je kɨ majal kɔ, kɨ go rəbɨ kɨlə kɨbɨ kuwə ndoo rɔ tɨ, kɔy-n bu por kɨ dɔ tɨ.
21 “Kwa Chorazin sabuw bai’akir kakafin boro kwanab, naatu kwa Bethsaida sabuw bai’akir kakafin boro kwanab! Iti ina’inan kwa biyamaim asisinaf, Taiya sabuw naatu Sidon sabuw wanawanahimaim atasisinaf na’at, marasika boro ar faifuw kakafih hita’osen, yuh wah gao hitarab, hai kakafihine dogor baikitabir hitabaika.
22 E be ə, m-əl səsi kadɨ ɨgəri təkɨ, ndɔ gangɨ ta tɨ ə, ta kɨ gangɨ kɨ dɔ Tɨr tɨ kɨ Sɨdo̰, ya̰si a nga̰ ɨte.
22 Baise a tur aowen, baibatebat ana veya’amaim Taiya sabuw naatu Sidon sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa abai kwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.
23 NGa nɨngə ḭ Kapərnayɨm, o kadɨ a un dɔi taa bɨtɨ kadɨ ɔdɨ ra̰, nə Luwə a təl səi bɨtɨ kaw səi koo. Tadɔ nḛ kɔjɨ je kɨ rai nḛ Kapərnayɨm tɨ kɨn, re rai nḛ Sodom tɨ be ə, re ɓone kɨn ɓe bo kɨ Sodom a a kɨ dɔne taa ne ɓəy.
23 Naatu kwa Capernaum sabuw wab yen maramaim inu’in boro nare moroboyah hai efanamaim na’in. Ina’inan iti boun kwa biyamaim asisinaf marasika Sodom sabuw biyahimaim ata sisinaf na’at, iti boun ana veya i boro tama.
24 E be ə, m-əl səsi kadɨ ɨgəri təkɨ, ndɔ gangɨ ta tɨ ə, ta kɨ gangɨ kɨ dɔ dɨje tɨ kɨ Sodom a nga̰ ngay tə ya̰si be al.»
24 Baise a tur ao’owen, baibatebat ana veya, Sodom sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa a baikwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.”
25 Dɔ gangɨ loe tɨ kɨn, Jəju un ta, əl ə nə: «Bai, kɨ ḭ Ɓa dɔra̰ kɨ dɔnangɨ, m-ɨlə tɔjɨ dɔi tɨ, təkɨ ɨɓɔyɔ nḛ je kɨn njé tər je, kɨ njé nḛ gər je, ə ɨtḛḛ kɨ dɔe adɨ ngan je kɨ du gəri.
25 Nati ana veya’amaim Jesu yoyoban eo, “Tamai mar tafaram ana Regah a merar ayiyi, anayabin not gewasih sabuw so’oso’obayah hai notamaim ibun wa’ir ma’am natunat bereberefiy biyahimaim iwa’an ebirerereb.
26 Oyo, Bai, e ndɨgɨ ləi kadɨ nḛ kɨn ra nḛ be.»
26 Turobe Tamai, abisa kokokomaim isinaf temamatar imih gewasin.
27 Ɓa, Jəju əl dɨje kɨ ai no̰o̰ ə nə: «Bai, adɨ-m nḛ je pətɨ, nɨngə dəw kare kɨ gər-m, mi NGon, goto, e Bai kɨ karne ba par, taa dəw kare kɨ gər Bai ka goto tɔ, e mi NGon kɨ karm ba par, nɨngə e dɨje kɨ mi wa ə m-ndɨgɨ kadɨ m-adɨ gəri-mi par tɔ.
27 “Sawar etei’imak i ayu Tamai itu. Men yait ta so’ob ayu i God Natun, naatu men yait ta so’ob God i ayu Tamai, imih sabuw iyab ayu arurubinih boro ani’obaiyih i auman hiso’ob God i ayu Tamai.
28 «Ɨrəi kɨ rɔm tɨ, səi pətɨ kɨ ɔi rɔgɔgɔ gɨn nḛ kotɨ tɨ kɨ ɔy, ə m-a m-adɨ səsi ɔri kə̰ə̰.
28 “Kwa iyabowat bit kwa’abar tun rarabi, kwana ayu biyau, ayu boro efan anit kwaniyarir.
29 Uni jugɨ ləm, ə ɨtaai nḛ ndo ləm, tadɔ mi dəw kɨ sɔl lɔm lɔm, taa mi nje kɨlə dɔm nangɨ nɨm tɔ. Re ɨrai be ə, a ɨngəi lo kɔr kə̰ə̰ lə ndɨlsi.
29 Ayu au bai’obaiyen hamehamen kwanab kwani’ufunun, anayabin ayu i taiyuwu ayara’iyu anutanub, imih kwanan ayu biyu’umaim boro biya tuniwa’an.
30 Mi, jugɨ ləm ɔy al, taa nḛ kɨ madɨ səsi kadɨ oti ka ɔle pəl pəl tɔ.»
30 Anayabin ayu au bai’obaiyen i kiririn imih an bi’obaiyi i boro hamehamen.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.