Lucas 10
Fanamaket Baibel (BJP) vs NAA
1 Namih, Kumguui ka tim pes ifit e sangful ini u sabin e kalalik na fafausum ke ka wuun famu ri. I wuun tem u tem u lo ri una piran maleh ke una birbiron maleh tikii, ae i sabin in la ulo.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Ke ka fas ri aragii, “Ifuun kanaka e inen una ilfafua, isau le ituul sau e tom foim. Pesu, gamen sising usuf Kumguui na ilfafua, isi ik wuun ufu ti fal biitom e tom foim una mok kia.
2 E lhes disse:
3 Gam la. Ongen u, ia wuun ufu gam arae birbiron sipsip na fatpoton foron puul ngalngaliaf.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Gong gam kep ti pauus una siing pitkalang, ti sara le su. Ke gong sabin gam faorek pes tikas ae gam tafe u tole sal.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 “Aunbiing gam kau na ti fel, famu gamen fas ri aragii, ‘Siaroh usuf gam.’
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Male ti kaltu aiwa ifuun ini siaroh, ke siaroh kimi in kiis lo. Male biil, ke siaroh kimi in fis tom usuf gam.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Gamen melmel tom aiwa na fel ae, gamen ien ke gamek umin sani ae ri ta u usuf gam, wara le nenge tom foim i tortores tom le in kep fifiil kia. Gong gam weswes fel na borong.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 “Aunbiing gam tapiek na ti maleh ma ri ka somangat pes gam, sani ae ri fen gam ini, ien u sau.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 “Gam faliu foron sasem aiwa ke gamek fas ri le, matanfuntih ke God ka fatat ta isi ri.
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 Ke male gam tapiek na ti maleh ma biil ri somangat pes gam, gamen la una foron sunsun sal na maleh ae ke gamek fas ri aragii,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 ‘Piyiif tina maleh kimi igii na kekmem, kemem tuke ufu isi ik arae fakileng usuf gam le gam kiis na palgan ngaliaf ke God. Ma gamen usum le matanfuntih ke God ka fatat.’
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 Ia fas gam, na biingen nagogon, tatawin ae God in ta u usuf fan Sodom in lilibiit na tatawin ae in tapiek lon fanu na maleh ae.
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 “Kiskam sing gam fan Korasin! Kiskam sabin sing gam fan Betsaida! Male rin fatapiek ta foron tier an fabitit igii ae ri fatapiek u usuf gam, usuf fan Tair ke fan Saidon, ke rik sokiliis ta liu kiri pakanini tom. Rik kilkiliis ini foron kaen na mamais ke rik saba ini piyiif.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Na biingen nagogon, tatawin ae God in ta u usuf fan Tair ke fan Saidon in lilibiit na tatawin ae God in ta u usuf gam.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Ma gam fan Kapernaum, gam wol le rin sik gam ubae na bat? Biil tom. Rin fapu gam ubuif sikit na Edes, salan foron minet.
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 “Se i ongen pes orek kimi, i ongen pes orek kiak. Se i ire gam, i ire iau. Ma se i ire iau, i ire ier sabin ae i wuun ta iau.”
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Ke ifit e sangful ini u e kalalik na fafausum ae ri ka fis ini laes ma ri ka fas Iesu aragii, “Kumguui, foron tanwa laulau sabin ri wong sing kemem, aunbiing keme fes ufu ri ini asam.”
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Ke Iesu ka kiliis ri aragii, “Ia par Satan i luut tinbae na kukulii arae pil.
18 Jesus lhes disse:
19 Ia ka ta ta rakrakai usuf gam isi gamen fefes na foron sii ke na foron makal ke isi gamek fapu rakrakai ken tuui kimi ma biil ti tier in falaulau gam.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Isau le, gong gam laes wara le foron tanwa laulau ri wong sing gam. Gamen laes, wara le ri ka siit ta asmi buuii na kukulii.”
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Na aunbiing ae, Iesu ka fuun ini laes sing Tanwa Kalkaluu ke ka tarah, “Tata, o Kumguui na kukulii ke na piklinbat tikii. Ia usefages o wara le o fun ta foron tier igii sing foron tom tasum ke sing ri ae ri usum na marmarsan tier, ma o ka finngas u usuf fanu ae ri arae birbiron berberat. Iuu, Tata, o tel u arae wara o ier tom isi arae.
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 “Tata ka unune ufu ta foron tier tikii usuf iau. Biil tikas i usum lon Kalalik, Tama keskes sau. Ke biil tikas i usum lo Tama, Kalalik keskes sau turan fanse ae Kalalik ka tim pes ta ri isi in famalal Tama usuf ri.”
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Aunbiing Iesu keskes sau turan berberat na fafausum kia tinaiwa, ka giliim usuf ri ke ka fas ri aragii, “Gam kalok wara le gam par foron tier igii ini kolson matmi.
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Ia fas gam, ifuun e profet turan foron king ri ier kanaka ta isi rin par sani gam par u, isau le biil ri par u. Ke ri ier kanaka ta isi rin ongen sani gam ongen u, isau le biil ri ongen u.”
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Nenge biing, nenge tom tasum na nagogon ka soti ke ka tof Iesu ini nenge fagalte aragii, “Tom Fafausum, sani ian tel u isi iak kep liu fitliu?”
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Ke Iesu ka kiliis u aragii, “Sani i use u e nagogon? Aunbiing o wes u, o wol arafah?”
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Kaltu ae ka kiliis u aragii, “‘On ier isi Kumguui, God kiam ini balam tikii, ini tanwam tikii, ini rakrakai tikii kiam ke ini wolwol tikii kiam,’ ke ‘On ier isi ier ae na fatat o, arae o ier isi wo tom.’”
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Iesu ka tarah, “Orek kiam i tortores. On tel u arae ke ok liu.”
28 Então Jesus lhe disse:
29 Isau le tom tasum na nagogon ae ka ier isi finngas u le i tortores na mata Iesu, pesu ka diik u aragii, “Ier ae na fatat iau, i seh?”
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Iesu ka kiliis u ini orek fatoftof igii, “Nenge kaltu i filaupu tina Ierusalem una Jeriko. Ma na ninla kia, fale tom suksukuum ri ka lose u. Ri ka kasis ufu kilkiliis kia, ri ka paket u ma ka met pelpel, ke ri ka fin koseng u.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 Nenge pris i pu sabin lo e sal ae ma aunbiing i par u, ka alfe u ke ka la.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Ke nenge Liwai sabin arae. Aunbiing i tapiek na falifu ae, ka par u ke ka alfe u sabin.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 Isau le nenge sikin Samaria, na ninla kia ka tapiek na aisan kaltu ae. Aunbiing ka par u, ka purngis e bala isi.Ka la unaisa ke ka to wel turan wain na pununfo ae i dahdahne|src="Luk 10.33,34 GS.tif" size="col" ref="10:33"
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 Ka la unaisa, ka to wel turan wain na pununfo ae i dahdahnen ke ka mapmap lo. Ka sik u una dongki kia ke ka luun u na nenge felun ses ma ka fofonoi lo aiwa.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Na biing namih, ka kep iwu e dinaria ke ka ta u usuf tom parpar kale na fel ae ma ka fas u aragii, ‘Fofonoi bii lo. Male ti tier sabin ae on lupes u ini, aunbiing ian fis ke iak kiliis fafis u usuf o.’
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 “O wol arafah, se lo rituul i finngas u le kaltu ae foron tom suksukuum ri paket ta u, ae na fatat u?”
36 Então Jesus perguntou:
37 Tom tasum na nagogon ka kiliis u aragii, “Kaltu ae i mais u.”
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Aunbiing Iesu turan berberat na fafausum kia ri toltole sal la, ri ka tapiek na nenge maleh. Aiwa, nenge fifin asa e Mata ka somangat pes Iesu una fel kia.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Nenge kisilik asa e Maria, i kiis fatat keke Kumguui ke ka ongongen orek la kia.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Isau le Mata i lala wol na foron tier ae in fageges u biitom, pesu ka la ke ka fas Iesu aragii, “Kumguui, biil o wol lo iau? Kisiklik i la koseng iau ma iau keskes sau ia ka tel foron foim tikii. Fas u bii uga isi ik lupes iau.”
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Isau le Kumguui ka kiliis u aragii, “Mata, Mata! I purngis kanaka e balam ma o ka lala wol isi ifuun e tier.
41 Mas o Senhor respondeu:
42 Itikii sau e tier i laumet. Maria ka tus pes ta sani ae i rokap kanaka, ae biil ifasi rin kep ufu sing i.”
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.