Romanos 11
Anotogi Ngago Wikta (BIG2013) vs NTLH
1 Togo ne pelik kai, Anotogo yongkambanu puguwili Yudawiliyegi kezanga yana ma? A’a’, pugurau pilik mizagi ono. Purik ne makngezerau Yuda Isileiliwiliyagabek, keya ne Abalamgi marekngangwiliyaga nak, keya Peniyamigi ngaimekkabek.
1 Então eu pergunto: será que Deus rejeitou o seu próprio povo? É claro que não! Eu mesmo sou israelita, descendente de Abraão e membro da tribo de Benjamim.
2 Anotogorau Yuda pugu koka solowekka iza puwiliyegi kezanga yana ono. Kapiya Walektikki wale narikke yungke Ilayago Anotoyegi Yudawiliyegi langai pelik kozang meiya purik ini iwaka,
2 Deus não rejeitou o seu povo, que ele havia escolhido desde o princípio. Vocês sabem muito bem o que as Escrituras Sagradas dizem naquele trecho em que Elias acusa o povo de Israel diante de Deus. Elias diz assim:
3 Yemizibek, puwiligu nigi yombu niyaga ngagoyeng weiya logo kozak kisawili yela keya puwiligu alata nuguyeng topela mela. Ne wamenak niyegi ngizi panu yolu logo puwili ne neliweki mizi. 1 King Ngaiwili 19:10,14
3 “Senhor, eles mataram os teus profetas e destruíram os teus altares. Eu sou o único que sobrou, e eles estão querendo me matar!”
4 Pulaga Anotogo ngago pera Ilayayegi kanga meiya to mela,
4 O que foi que Deus disse a ele? Ele disse: “Eu guardei para mim sete mil homens que não adoraram o deus Baal .”
5 Mabek pewekkeriktau mabilik wizinda, waze Yuda mabuwili Anotoyegi kezanga mana ono, yeik Yuda mele sangkela nawili Anotogi wazono tonugu weiyagi langai ono pugu yani purago mizagewiyege Anotogo puwili iza.
5 A mesma coisa também acontece agora, isto é, por causa da graça de Deus, ainda existe um pequeno número daqueles que ele escolheu.
6 Anotogo nawili izi keya nawili yeik mizi purikki solorik puwiligu wazono mizi piyengki ono, segeya Anotogi wazono tonugu weiyagi langai ono pugu yani puraga. Purik Anotogo puwiligu watabi wazono mizi piyengki wiyeke iza kesak Anotogo wazono puwiligu weiyagi langai ono pugu puwiliyegi yani pura waligeleyi kak ono.
6 Essa escolha se baseia na graça de Deus e não no que eles fizeram. Porque, se a escolha de Deus se baseasse no que as pessoas fazem, então a sua graça não seria a verdadeira graça.
7 Togo Yudawili puwiligu wilekpek keya weli piyendau puwiligu keriya ono purik tonugu pakeli. Puwiligu welarik kazing Anoto kiling pangka wazayagi pumokki. Kapura Yuda mele sangkela Anoto ngezebokko iza puwili kazing pumok keriyawili kapura nawili kazing pumokki kerangangyeng waliya.
7 E isso quer dizer que não foi o povo de Israel que encontrou o que estava procurando. Quem encontrou foi apenas um pequeno grupo que Deus escolheu; os outros não quiseram ouvir o chamado de Deus.
8 Purik Kapiya Walektikku pelik kaiya purikki kiriwei,
8 Como dizem as Escrituras Sagradas: “Deus endureceu o coração e a mente deles; deu-lhes olhos que não podem ver e ouvidos que não podem ouvir até o dia de hoje.”
9 Keya Tawitigu Kilisiyegi kiyebuk miziwiliyegi langai pelik kaiya,
9 E Davi disse: “Que nas suas festas eles sejam apanhados e enganados, que eles caiam e sejam castigados!
10 Keya wire puwiligiyeng keriya nelegi wire puwiligiyeng kusa koyi pani. Keya kezanga puwiligiyeng kuneng puwiligiyengko lawiliweki wok mabiyeng keleyageya koyimi pani, kai. Ingi Sam 69:22-23
10 Ó Deus, faze com que eles fiquem cegos e que fiquem sempre curvados debaixo do peso das suas dificuldades!”
11 Togo ne pelik kai, Yudawili Anotogi ngago wazono Kilisiyegi langai puragi kiyebuk mizirikki wiyeke Anotogo puwili kemenak wezayela ma talik? A’a’, piliktau ono. Purik puwili Kilisiyegi kezanga manarikki wiyeke Anotogo wik koyimagira Yuda onowiligu weibene yana logo Yudawili puwiliyegi yagolok mizibene keleyiweki.
11 Agora eu pergunto: quando os judeus tropeçaram, será que eles caíram para nunca mais se levantarem? É claro que não! Mas, porque eles pecaram, a salvação veio para os não judeus, para fazer com que os judeus ficassem com ciúmes deles.
12 Yudawiligu Kilisiyegi kezanga manarikki kandik wazonora yongkambanu ngabelakpekkewili mabuwiliyegi wiriya keya Yudawiligu Kilisiyegi kiyebuk mizarikki kandik Kilisi Yuda onowiliyegi wiriya legi wangki Yudawiligu Kilisiyegi kemenak koli kelemi puwekke wazono kolokngagono panu ngabelakpekke wiriyagi.
12 O pecado dos judeus trouxe grandes bênçãos para o mundo, e a sua pobreza espiritual trouxe ricas bênçãos para os não judeus. Então, quando se completar o número de judeus que voltarão para Deus, as bênçãos serão muito maiores ainda.
13 Nogo kaiweki mizi pera ini Yuda onowiliyegira. Ne Anotogo ngago pugura ini Yuda ono puwiliyegi kozak yei kangweki nizabek, legi nogo kumulirik yawe negi pura yemane panurago.
13 Agora estou falando a vocês que não são judeus. Enquanto eu for o apóstolo dos não judeus, terei orgulho do meu trabalho.
14 Logo kazing pilikmekke nogo ne makngezeyagawili Anotogo ini yaliya wazaya purikki yagolok mizibene keleyagi logo puwili Anotoyegi kowitagi logo pulaga Anotogo puwili yaliya wazayiweki.
14 Talvez eu possa fazer com que os que são da minha própria raça fiquem com ciúmes, e assim seja possível salvar alguns deles.
15 Anotogo Yudawiliyegi kezanga yanawekkerik wiregawere pugura Yuda ono puwiliyegi yana logo puwili weik Anoto kiling ya wamenara wazaya. Kapura Anotogo wiregawere pugura Yudawiliyegi yani puwekkerik puwili ibendaga ngereke wik yangalekta nobiyeng mizagi.
15 Porque, quando os judeus foram rejeitados, o resto do mundo se tornou amigo de Deus. O que acontecerá então quando eles forem aceitos? Os que estiverem mortos receberão a vida!
16 Purik pelik, tamizeige ini ngeragi yawe wikleiga solo panuyeng waberek miza logo Anotoyegi mani puwekkerik Anotogi wazonora yawelei mabuleigi pangka sagi, keya tamizeige ni yengelei naleige puliliyeng ngeriyawekke yengelei pulili piyeng Anotogiyeng kaiya mabura kalike yengelei mele lewa piyeng keya yengelei wilek lewa piyendau Anotogiyeng. Kazing mabilikmekke Anotogo Yudawiligi mangowili pigiweki iza legi kalike puwiligi yango keya marekngang puwilirau Anotogogi. Logo kalikewekke Anotogo wiregawere pugura Yudawiliyegi langai pakela yo melagi.
16 Pois, se o primeiro pão assado depois da colheita é dedicado a Deus, isso quer dizer que todos os outros pães também são dedicados a ele. E, se as raízes de uma árvore são oferecidas a Deus, os galhos também são dele.
17 Nogo ngago saweliwei nara kozak yei pei. Yuda yongkambanuwili ngoyei ngeriya pumorok kelikwili. Keya ini yongkambanu Yuda ono puwili ngoyei ngezemerek lewa pumorok kelikwili. Logo Anotogo ngeriya pumorokka mele nayeng ngela logo keke wiya. Pulaga yengelei ngezemerek lewa pumorokka mele nayeng ngela logo ngeriya pumorokki wandikke sawela wazamiya. Logo ngoyei ngeriya ono pumorokki mele purik kiling ngoyei ngeriya pumorokki mele puriktau mabiyau ilumbek ngoyei ngeriya pumorokki puliliyengka wei. Logo Yudawiligi mango puwili ngoyei ngeriya pumorokki puliliyeng kelikwili keya ini Yuda ono puwili ngoyei ngezemerek lewa wizigeya Anotogo kira logo ngoyei ngeriya pumorokki wandikke sawela pumorokki meleyeng kelikwili. Mena ngoyei ngezemerek lewa pumorokki meleyengko kozang siweki ngoyei ngeriya pumorokka ilumbek wei mabilik ini Yuda ono puwili Anotogo Yuda puwiliyegi kozang yana puraga ini wei.
17 Alguns galhos da oliveira cultivada foram quebrados, e um galho de oliveira brava foi enxertado nela. Pois vocês, os não judeus, são como aquela oliveira brava e agora tomam parte na força e na riqueza espiritual dos judeus.
18 Togo ini Yuda onowili Yuda Anotogo yengelei mele wezayeng ngela puwiliyaga lewegewili mizi nagani. Ini lewegewili mizagi nariktau ono kani. Kumulizo, inugu yengeleimerekki puliliyeng kozang kelemiyagi ono kani kapura yengeleileige puliliyengko ini kozang keleyagi.
18 Portanto, vocês não devem desprezar os galhos que foram quebrados. Como é que vocês podem estar orgulhosos? Vocês são somente galhos. Não são vocês que sustentam a raiz — é a raiz que sustenta vocês.
19 Kapura iniyaga nawiligu pelik kisagi, Ei, kapura teni saweliweki yengeleileigi meleyeng ngela.
19 Porém vocês dirão: “Sim, mas os galhos foram quebrados a fim de darem lugar para nós.”
20 Ei, pura ngizirago. Puwili Kilisiyegi ngizi kumuli ono kopong puwili Anotogo piyaga ngela mela. Kapura ini Kilisiyegi ngizi kumuli kopong ini pi kiling sawela. Tegi ini lewegewili mizi nagani, segeya waberek panu.
20 Isso é verdade. Mas lembrem que eles foram quebrados porque não creram; no entanto vocês continuam na oliveira porque creem. E não tenham orgulho disso; pelo contrário, tenham medo.
21 Purik tamizeige Anotogo Yuda nawili Yisuyegi ngizi kumuli ono kopong piyegi sawelara koyibene keleyagi ono mabura pugurau wameik ini Yuda ono puwili Yisuyegi ngizi kumuli ono kopong piyegi sawelara iza wara koyagi ono.
21 Se Deus não deixou de castigar os judeus, que são como galhos naturais, vocês acham que ele vai deixar de castigar vocês?
22 Anoto wazonobek keya ngai mizibek purik tonugu keriyi. Pi Yuda ngizi kumuli ono puwiliyegi ngai mizabek kapura pi iniyegi wazono mizibek. Keya pi iniyegi mawiyarekka wazono mizi penangai tamizeige ini wazono puguragi kiriwei yolu purik mabura. Kapura tamizeige pilik ono mabura pugu Yuda ngizi kumuli ono puwili ngezebekyaga ngela mabilik inirau ngezebekyaga ngela melagi.
22 Vejam como Deus é bom e também é duro. Ele é duro para os que caíram e bom para vocês, se continuarem sempre confiando na bondade dele. Se não, vocês também serão cortados.
23 Keya Yudawiliyegirik tamizeige puwiligi ngizi kumuli ono pura wiya logo Yisuyegi ngizi kumuli mabura Anotogo puwili ngezebekyegi sawela wazayagi, purik Anoto puwili sawela wazayagi langaibek.
23 E, se os judeus abandonarem a sua descrença, serão enxertados na oliveira cultivada, pois Deus pode enxertá-los de novo.
24 Purik ini Yuda ono Yisuyegi ngizi kumuli puwili ini yengelei ngezelei lewa puleigi mele ngela piyeng kelikwili logo pulaga ini yengelei wazono ngeriya puleigi sawela wazaya. Yuda Yisuyegi ngizi kumuli ono puwili yengelei wazono ngeriya puleigi mele ngela piyeng kelikwili logo Anotogo yengelei wazonoleiga mele ngela piyeng ngereke panga yengelei panuleigi sawela wazayiwekirik piyegi yawe yemane onogi, puwili Yisuyegi ngizi kumuliwekke.
24 Vocês, os não judeus, são como aquele galho de oliveira brava que foi cortado e enxertado, contra a natureza, na oliveira cultivada. Os judeus são como essa oliveira cultivada. Portanto, para Deus será muito mais fácil enxertar de novo, na própria árvore deles, esses galhos quebrados.
25 Ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili, ngago liwik wameik nogo ini iwakaweki keli nara wizinda. Ini puraga iwaka mabura ini makngezego ini makngeze lewegewili mizagi ono. Ngago liwik wameik pura pera, Yudawili Kilisiyegi ngizi kumulagi purikki kiyebuk mizageyara yongkambanu Yuda ono Anotogo sawiya puwili mabuwili Kilisigu puwiliyegi ngai wizeibene kelemi puwekke Yudawili Kilisiyegi ngizi kumuliweki kelagi.
25 Meus irmãos, quero que vocês conheçam uma verdade secreta para que não pensem que são muito sábios. A verdade é esta: a teimosia do povo de Israel não durará para sempre, mas somente até que o número completo de não judeus venha para Deus.
26 Logo Anotogo Yudawili kazing mabek kai pilikmekke yaliya wazayagi. Purik Kapiya Walektikku koka kaiya mabilik lewagelagi,
26 É assim que todo o povo de Israel será salvo. Como dizem as Escrituras Sagradas : “O Redentor virá de e tirará toda a maldade dos descendentes de Jacó.
27 Keya Anotogo pelik kaiya, Ngago nogo puwiliyegi, Nogo kaile inuguyeng tumulagi, silok tiya pura puwekke ngizi mizagi, kaiya. Isaya 59:20,21
27 Eu, o Senhor, farei esta aliança com eles, quando tirar os seus pecados.”
28 Anotogi ngago wazono Yisuyegi langai puragi Yudawili kiyebuk miza kopong Anotogo kezanga yana logo piliktikki kandik Anotogo ini Yuda onowiliyegi wiregawere yani. Kapura Anotogo Yudawili iza purikkirik Anotogo ngoluk Yudawiliyegi keli purik ngago Anotogo Abalam keya Isak keya Yakop kiling silok tiya puragi weraga.
28 Os judeus rejeitaram o evangelho e por isso são inimigos de Deus, para o bem de vocês, os não judeus. Mas, pela escolha de Deus, eles são amigos dele, por causa dos patriarcas .
29 Purik Anoto watabi pugu yana piyeng yongoni onobokko ma ngago pugu iza puwiliyegi pugu sawiyi piyeng ngeli onobokko. Tegi wok nakka pugu Yudawili yaliya wazayagi logo ngizi yongkambanu puguwili keleyagi.
29 Porque Deus não muda de ideia a respeito de quem ele escolhe e abençoa.
30 Ini Yuda onowiliyegirik koka kang narage ini Anotoyegi nagerewiyi miza kapura Yudawili Anotogi wazonoragi kiyebuk mizawekkerik Anotogo puwili segeya ini Yuda onowiliyegi yalek miza.
30 Mas no passado vocês, que não são judeus, desobedeceram a Deus. Porém agora vocês receberam a misericórdia de Deus por causa da desobediência dos judeus.
31 Keya mabek perik Yudawili nagerewiyi mizi kapura wangki kalike wok nakka purik puwili Anotogi yalek mabek ini Yuda onowiliyegi waligeleyageya puraga weiyagi.
31 Assim, por causa da misericórdia que vocês receberam, os judeus agora desobedecem a Deus para que eles também possam receber agora a misericórdia dele.
32 Purik Anotogo yongkambanu mabuwili nagerewiyi mizi legi wigira wezawili keleya logo pugu puwili mabuwiliyegi yalek pugura waligeleyiweki.
32 Pois Deus fez com que todos se tornassem prisioneiros da desobediência a fim de mostrar misericórdia a todos.
33 Anotogi wazono tonugu weiyagi langai ono pugu teni yani puragi yokolondik sangkelagi ono. Kangka pigi watabiyeng sawiyibok yemane kani. Pigi ngiziragi iwaka pura yemane panu kani. Teni yombanuwiligurau pugu kumuliragi solorik iwakagi langai ono. Tonugurau pugu kazing mizi piyengki iwakagi langai ono.
33 Como são grandes as riquezas de Deus! Como são profundos o seu conhecimento e a sua sabedoria! Quem pode explicar as suas decisões? Quem pode entender os seus planos?
34 Purik Kapiya Walektikku kaiya pelik,
34 Como dizem as Escrituras Sagradas : “Quem pode conhecer a mente do Senhor? Quem é capaz de lhe dar conselhos?
35 Takko pi watabi nayeng mana logo pi mela yo meliweki miza? Isaya 40:13; Yop 41:11
35 Quem já deu alguma coisa a Deus para receber dele algum pagamento?”
36 Pugu watabi mabiyeng keremiza keya pugu miziyengko watabi mabiyeng yolu keya piyegi wiyeke watabi mabiyeng yolu. Yongkambanu mabuwili Anotogi yeikta wok mabiyeng yongolok meiyageya koyimiweki. Wameik panu.
36 Pois todas as coisas foram criadas por ele, e tudo existe por meio dele e para ele. Glória a Deus para sempre! Amém !
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.