Romanos 8
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Tegi Yisu Kilisigu ibeng sarikku kaileyengki kanga pura ngezebokko weiya legi teni Kilisi Yisu kiling sawela puwiliyegirau Anotogo mabek kemenak ngangang yanagi ono.
1 Agora já não existe nenhuma condenação para as pessoas que estão unidas com Cristo Jesus.
2 Purik Anotogi Kung Walekpekki kozang teni Kilisi kiling sawela purikka kazing kumbekki lewengke wik koyibene keleyi purago teni kozang teni kaile kaile mizi keya ibeng sibene keleyi puraga wila wazayi.
2 Pois a lei do Espírito de Deus, que nos trouxe vida por estarmos unidos com Cristo Jesus, livrou você da lei do pecado e da morte.
3 Keya keli korikwekki piyeng kozang panu kopong teni lo Mosego lende miza piyengki pangka kiriweigi ono logo piliktikki kandik lo piyengko teni pangkawili keleyagi langai ono. Kapura Anotogo loyengko mizagi langai onora miza purik pelik, korik tonuguyengko keli piyengki ngizirik kaileyeng logo Anotogo kaile piyeng kemenak ngangang mana. Logo pilik miziweki ngezebekki Marekpek wezamela logo pi yombanu yeikwiligi korik kaile mizi pilik puwek kelikwekke kayima logo teni yombanu mamokko kaile mizayengki wiyeke ibeng siweki.
3 Deus fez o que a lei não pôde fazer porque a natureza humana era fraca. Deus condenou o pecado na natureza humana , enviando o seu próprio Filho, que veio na forma da nossa natureza pecaminosa a fim de acabar com o pecado.
4 Anotogo pilik miza purik teni korikwekki kelirago kebangkela wizi pani mizi ono, Anotogi Kung Walekpokko kebangkela wizi pani mizi puwili loyengko pangka miziweki kai piyeng ngizi panu mizagi langai.
4 Deus fez isso para que as ordens justas da lei pudessem ser completamente cumpridas por nós, que vivemos de acordo com o Espírito de Deus e não de acordo com a natureza humana.
5 Yombanu korikwekko keliyengki kiriwei yolu puwili yombanu korikwekko keliyengki wilek kang tiya manawili, kapura Anotogi Kung Walekpokko keliragi kiriwei yolu puwili wilek kang puwiligiyeng Kung Walekpokko keliragi tiya manawili.
5 Porque as pessoas que vivem de acordo com a natureza humana têm a sua mente controlada por essa mesma natureza. Mas as que vivem de acordo com o Espírito de Deus têm a sua mente controlada pelo Espírito.
6 Purik yombanu wilek kang pugubek korikwekki kelirago kebangkelibok kazing kumbekki lewengke Anotoyegi ibeng, kapura yombanu wilek kang pugubek Anotogi Kung Walekpokko kelirago kebangkelibok kazing kumbekki Anotoyegi lewengke wik yolu keya ya pugura ngezege sara yolu.
6 As pessoas que têm a mente controlada pela natureza humana acabarão morrendo espiritualmente; mas as que têm a mente controlada pelo Espírito de Deus terão a vida eterna e a paz.
7 Purik tamizeige yombanu nakki wilek kambek korik puguwekko kelirago kebangkela purik mabura pi Anotoyegi ngai mizi yagenda, logo purik pi Anotogi keliragi nagerewiyi mizi yagenda purik pi kerewiyagi langai ono kopong.
7 Por isso as pessoas que têm a mente controlada pela natureza humana se tornam inimigas de Deus, pois não obedecem à lei de Deus e, de fato, não podem obedecer a ela.
8 Tegi yongkambanu korik puwiliyengko keliyengki kerewiyi puwilirau Anotogo keli piyeng mizagi ono.
8 As pessoas que vivem de acordo com a sua natureza humana não podem agradar a Deus.
9 Kapura ini ngizi kumuli puwiliyegirik Anotogi Kung Walekpek wameik inigi yungke yolu legi ini korik inuguyengko miziweki kai piyeng ini mizi ono, ini Kung Walekpokko miziweki kai piyeng miziwili. Tamizeige Kilisigi Kung Walekpek inigi yungke yolu ono purik mabura ini Kilisigiwili ono.
9 Vocês, porém, não vivem como manda a natureza humana, mas como o Espírito de Deus quer, se é que o Espírito de Deus vive realmente em vocês. Quem não tem o Espírito de Cristo não pertence a ele.
10 Kapura tamizeige Kilisi inigi yungke yolu purik mabura kaileyengko mizagewiyege korik inuguyeng ibengki kele kapura Kilisigi pangkarago mizagewiyege Anotogi Kung Walekpokko ini kazing kumbekki Anotoyegi lewengke wik koyiweki keleya.
10 Mas, se Cristo vive em vocês, então, embora o corpo de vocês vá morrer por causa do pecado, o Espírito de Deus é vida para vocês porque vocês foram aceitos por Deus.
11 Logo tamizeige Anoto Yisu ibendaga yangalekta wazamiyabokki Kung Walekpek inigi yungke yolu purik mabura Anoto Yisu ibendaga yangalekta wazamiya mabokko Kung Walek pigi inigi yungke yolubokko inigi korik ibengki piyeng ngereke yangalektaweki keleyagi.
11 Se em vocês vive o Espírito daquele que ressuscitou Jesus, então aquele que ressuscitou Jesus Cristo dará também vida ao corpo mortal de vocês, por meio do seu Espírito, que vive em vocês.
12 Tegi ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili, ini keya nerau teni mabuwili korik tonuguyengko keliyengki mizagi onowili. Kapura Kung Walekpek tenigi yungke yolu legi teni Anotogi Kung Walekpokko keliragi mizagiwili.
12 Portanto, meus irmãos, nós temos uma obrigação, que é a de não vivermos de acordo com a nossa natureza humana.
13 Purik tamizeige ini korik tonuguyengko keliyengki kiriwei yolu purik mabura inigi kazing kumbekki Anotoyegi leweng ibengki. Kapura tamizeige ini korik inuguyengko keli piyeng kozang Anotogi Kung Walekpekki purago neneng ngelibene kelemi mabura ini kazing wik lewengke ngizi wik yolugi.
13 Porque, se vocês viverem de acordo com a natureza humana, vocês morrerão espiritualmente; mas, se pelo Espírito de Deus vocês matarem as suas ações pecaminosas, vocês viverão espiritualmente.
14 Purik yongkambanu Anotogi Kung Walekpokko kebangkela yolu puwili Anotogi yango keya marekngangwili.
14 Pois aqueles que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 Purik were kung tonuguwili Anotoyegi ibengwekkerik kazi mizimokko teni kebangkela. Kapura Anotogo teni Kung Walek pugubek yana logo pigi yango keya marekngangwili keleyiweki keya teni kazi mizimokka wila wazayiweki. Tegi pigi Kung Walekpokko mizagewiyege teni weik Anotoyegi, Peba, O Peba nogobek, meiyagirikki kazi ono.
15 Porque o Espírito que vocês receberam de Deus não torna vocês escravos e não faz com que tenham medo. Pelo contrário, o Espírito torna vocês filhos de Deus; e pelo poder do Espírito dizemos com fervor a Deus: “Pai, meu Pai!”
16 Anotogi Kung Walekpokko kung tonugubekyegi wameik panu kozak meirik teni Anotogi yango keya marekngangwili mei.
16 O Espírito de Deus se une com o nosso espírito para afirmar que somos filhos de Deus.
17 Teni pigi yango keya marekngangwili keya teni nak nak Anotogi marek kalogolibek mizawili legi Anotogo teni nak nak mandik kalogoli watabi pugu yanagi piyengka weiyagibek keleya. Keya teni kemenak Kilisi kiling mandik kalogoliwili mizawili legi Kilisigi mowiya piyendau teni Kilisi kiling kemenak weiyagi, purik teni Kilisi kiling ngangang wageli mabilik teni pi kiling kemenak ngaiwak pugurik weiyagi.
17 Nós somos seus filhos, e por isso receberemos as bênçãos que ele guarda para o seu povo, e também receberemos com Cristo aquilo que Deus tem guardado para ele. Porque, se tomamos parte nos sofrimentos de Cristo, também tomaremos parte na sua glória .
18 Nogo wameik kumulirik tonugu ngabelakpekke pelege kuneng wageli piyeng paka ngalege kalike Anotogo teniyegi ngaiwak yanagi purikki pangka ono.
18 Eu penso que o que sofremos durante a nossa vida não pode ser comparado, de modo nenhum, com a glória que nos será revelada no futuro.
19 Watabi Anotogo keremiza piyeng mabiyeng wangki wok Anotogo ngezebekki yango keya marekngangwili ibendaga wik koyimagiweki yangalekta wazayagi pokki ngai yelili mizara yolu.
19 O Universo todo espera com muita impaciência o momento em que Deus vai revelar o que os seus filhos realmente são.
20 — ausente —
20 Pois o Universo se tornou inútil, não pela sua própria vontade, mas porque Deus quis que fosse assim. Porém existe esta esperança:
21 — ausente —
21 Um dia o próprio Universo ficará livre do poder destruidor que o mantém escravo e tomará parte na gloriosa liberdade dos filhos de Deus.
22 Ngabelakpek mabokko kaileyeng lewagelarikka wizageya kayimi perik yongok mandik waziweki sulu kilisi logo ngai nguk kai kang keya mizi kanda weik mandik waziyi puwili kelik ngai nguk kaiyageyara, Anotogo watabi mabiyeng ngereke wik keremizi puwekkegine purik teni iwaka.
22 Pois sabemos que até agora o Universo todo geme e sofre como uma mulher que está em trabalho de parto.
23 Kapura ngabelakpek ngezebek ngai nguk kai yagenda ono, tenirau yenge teni makngezegi yungke kuneng tonugu wageli piyengka wila wazayiweki teni ngai nguk kisi. Keya Anotogo Kung Walek pugubek teni were yeik yana kopong teni kalike pugu yeik yanagi piyeng weiyagi purik teni iwaka. Tegi tenirau wangki wok Anoto ngezebokko teniyegi, Ini negi yango keya marekngang panuwili mena nogo negi marek kalogoliwili keleya puwili yani piyengka ini yaniweki mena koli, yeiyagibokki teni yuke. Logo puwekkerik teni korik wik kemegeme mizagi ono keya ibengki onowek weiyagi.
23 E não somente o Universo, mas nós, que temos o Espírito Santo como o primeiro presente que recebemos de Deus, nós também gememos dentro de nós mesmos enquanto esperamos que Deus faça com que sejamos seus filhos e nos liberte completamente.
24 Purik tonugu keriyagi langai ono piyengki tonugu wilekpek keya ngai yuke koyima purikku mizagewiyege Anotogo teni yaliya wazaya, kapura tamizeige tonugu ngai yuke yolu piyeng tonugu pakeliyeng mabura purik teni ngizi ngai yuke koyinda ono. Purik tak watabi pugu wireyaugu pakeli piyengki ngereke talikwekke lewagi miza legi ngai yuke yolubek?
24 Pois foi por meio da esperança que fomos salvos. Mas, se já estamos vendo aquilo que esperamos, então isso não é mais uma esperança. Pois quem é que fica esperando por alguma coisa que está vendo?
25 Kapura tamizeige tonugu keriyiweki wilekpek keya ngai yuke yolu piyeng tonugu pakeli onoyeng mabura teni keriyagirikki kelegelemokko tenigi ngai yuke yolu pura kozangki.
25 Porém, se estamos esperando alguma coisa que ainda não podemos ver, então esperamos com paciência.
26 Kazing mabilikmekke Anotogi Kung Walekpokko kanda teniyegi saweli purik tenigi ngizi kumuli Anotoyegi pura kozang ono legi. Keya teni Anotoyegi pangka waberek mizagirik kang tamekke mizagi mizi kopong Anotogi Kung Walekpek ngezebokko tenigi wiyeke ngago yenge yungke panu tonugurau kozak kisagi onorago Anotoyegi nguk mei.
26 Assim também o Espírito de Deus vem nos ajudar na nossa fraqueza. Pois não sabemos como devemos orar, mas o Espírito de Deus, com gemidos que não podem ser explicados por palavras, pede a Deus em nosso favor.
27 Keya Anoto tenigi wilek kangyengki yungke pakelibok Kung Walekpokko kumuli pura pugu iwaka, purik Kung Walekpek teni Yisugiwiligi wiyeke Anoto kiling kazing Anotogo kelimekke piyau ngagozakka mizi legi.
27 E Deus, que vê o que está dentro do coração, sabe qual é o pensamento do Espírito. Porque o Espírito pede em favor do povo de Deus e pede de acordo com a vontade de Deus.
28 Keya teni Anotogo keli puguragi kiriwei iza puwiliyegi lewagela piyeng Anotogo weiya logo teni piyegi keli puwiligi wazono koyagiragi wiyeke kowiti purik teni iwaka.
28 Pois sabemos que todas as coisas trabalham juntas para o bem daqueles que amam a Deus, daqueles a quem ele chamou de acordo com o seu plano.
29 Anotogo yongkambanu koka solowekka iza puwili kemenak ngezebekki Marekpek kelikweki sawiya. Pugu pilik miza purik pigi Marekpek pigi yango keya marekngang puwiliyaga kalogoli panubek miziweki.
29 Porque aqueles que já tinham sido escolhidos por Deus ele também separou a fim de se tornarem parecidos com o seu Filho. Ele fez isso para que o Filho fosse o primeiro entre muitos irmãos.
30 Logo Anotogo yongkambanu iza puwili pugu ngago yeiya. Keya pugu ngago yeiya puwili pugu ngezebek kiling pangka wazaya. Keya pugu ngezebek kiling pangka wazaya puwilirau pigi ngaiwak yemane purik kelikta weibene keleya.
30 Assim Deus chamou os que havia separado. Não somente os chamou, mas também os aceitou; e não somente os aceitou, mas também repartiu a sua glória com eles.
31 Tonugurau watabi wazono pilik piyengkirau ngago nayeng kisagi langai ono. Tegi teniyegi ngai mizi puwiliyegirau teni wilek ngelek kumuli ono, purik Anoto tonugumekke legi.
31 Diante de tudo isso, o que mais podemos dizer? Se Deus está do nosso lado, quem poderá nos vencer? Ninguém!
32 Pi pigi Marekpek miza warara wiziya ono, segeya mamokki wiyeke ibeng sibene kelemiya. Logo pugu pigi Marekpek tenigi wiyeke yeik yana mabilik watabi mabiyendau pugu teniyegi yeik yanagi purik nogo iwaka.
32 Porque ele nem mesmo deixou de entregar o próprio Filho, mas o ofereceu por todos nós! Se ele nos deu o seu Filho, será que não nos dará também todas as coisas?
33 Anoto ngezebokko pugu iza puwiliyegirau watabi kokowa nayeng miza onowili yei legi nakkorau puwiliyegi ngagoyeng yowagi ono.
33 Quem acusará aqueles que Deus escolheu? Ninguém! Porque o próprio Deus declara que eles não são culpados.
34 Takko teni kaile mizawili logo ngangang weiyagiwili kaiyagi? Kilisigu? A’a’. Purik pi tenigi wiyeke kaile miza logo ngereke wik yangalektabek. Keya pi weik perik Anotogi mele ngaigezikke mogosa logo tenigi wiyeke Anotoyegi nguk meiyageya.
34 Será que alguém poderá condená-los? Ninguém! Pois foi Cristo Jesus quem morreu, ou melhor, quem foi ressuscitado e está à direita de Deus. E ele pede a Deus em favor de nós.
35 Tegi takko lemeng namek teni keya Kilisigi keli teniyegi puragi libulibu wiyagi? Tamizeige kuneng teniyegi lewa piyeng ma watabi nayendau pangka mizagi langai ono, ma Yisuyegi wiyeke nakko ngangang keleyi, ma yagasi, ma watabiyengki yeik, ma nawiligu watabi nayengko teni yeliweki mizi, ma teni yela logo ibeng purik tonugu Kilisigi keli teniyegi pura weik teniyaga koweige mizagi, ma talik? A’a’, piliktau ono.
35 Então quem pode nos separar do amor de Cristo? Serão os sofrimentos, as dificuldades, a perseguição, a fome, a pobreza, o perigo ou a morte?
36 Kapura Kilisigi wiyeke kunengyeng teniyegi lewagelagi Kapiya Walektikku pobilik kai pelik,
36 Como dizem as Escrituras Sagradas : “Por causa de ti estamos em perigo de morte o dia inteiro; somos tratados como ovelhas que vão para o matadouro.”
37 A’a’, yaka kuneng paka pilikyeng lewagela kele kapura teniyegi kelibokko teni piyeng mabiyengki lewege panu mizibene teniyegi saweli.
37 Em todas essas situações temos a vitória completa por meio daquele que nos amou.
38 Purik nogo iwaka, watabi nayengkorau teni keya pigi keli puragi libulibu wiriyagi ono. Ibengki pura keya wik yolu puragorau pilik mizagi ono. Angelawili ma kawere kungwili ma kerewawiligurau ono ma kozang nalangai nalangai yolu piyengkorau Anotogi kelira koweige wara wiziyagi ono. Ma yokopekke mizagi piyeng ma wangki wokpokkorau mizagi pilik piyeng mizagi ono.
38 Pois eu tenho a certeza de que nada pode nos separar do amor de Deus: nem a morte, nem a vida; nem os anjos, nem outras autoridades ou poderes celestiais ; nem o presente, nem o futuro;
39 Ma paka ngilumbekke ngalege, ma yenge wizambekke yenge yungke panu puriktau, watabi nayengkorau Anotogi keli Kilisi Yisu tenigi Yemizibokko teni iwaka sibene keleyi puraga iza wara koyagi ono.
39 nem o mundo lá de cima, nem o mundo lá de baixo. Em todo o Universo não há nada que possa nos separar do amor de Deus, que é nosso por meio de Cristo Jesus, o nosso Senhor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.