Romanos 7
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili ini nogo kaiweki mizi pera ini iwaka, purik ini mabuwili lo Mosego lende miza piyengki iwaka legi, logo lo piyeng yombanuwili wik yolu mabuwekke kiriwei mizagiyeng.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Purik pelik, lo narago kairik yongokpanu yombu weiya pumolo yombubek wik yolu purik mabura pi kiling yolugimologo kai kapura tamizeige yombubek ibeng purik mabura lorago mizagewiyege pi weik yombu weiya onomele kelemiyagi logo weik mawinda yombu pok weiya ono.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Kapura tamizeige yombubek ngoluk mabilik wik wizigeya pi wezamela logo ngereke yombu nak wei purik mabura pi lorago kairik ngela logo pi yongokpanu yombu ngezemelegibek weiya wizimowei ngereke nak kiling iwek kolimolo kelik mizi yagenda. Kapura yombubek ibeng logo pi nak wei purik pangka mizi yagenda logo pi yongok kazingkemele ono.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Ini ne kiling ngizi kumuli puwili nogo pilik kai. Lo Mosego lende miza piyengkirik teni ibeng purik teni Kilisi kiling ibeng nobiyeng miza legi, logo teni nak kiling saweliweki, logo teni pi ibendaga yangalekta wazamiyabokkowili logo wazonoraga Anotoyegi yawe miziweki.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Purik wererik teni korik tonuguyengko yoluweki kelamekki teni koyawekke loyengko mizagewiyege teni kaile miziweki yenge ya tonuguyengka kela, logo tonugu mizi mabiyeng kazing ibeng wizagomagimekkiyeng miza.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Kapura ini weik mawinda loyengki ya kuneng mizagi ono, purik ini wigira wazaya piyengkirik ini ibeng nobiyeng miza. Teni kazing were lo Mosego lende miza piyengko teniyegi yoluweki kai puluwengke Anotoyegi yawe mizi ono kapura kazing wik Kung Walekpokko teni kiriwei koyibene keleyi puluwengke mizi.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Weik mena, nogo kai purik lo Mosego lende miza piyeng ngezeyeng kaile kai ma? A’a’, piliktau ono. Loyeng kaile ono kapura loyengko kaileyengki ngizirik waligeleniya. Tamizeige lo narago neyegi, Watabi nakki piyengki ngora keli nagani, kaiya ono kesak ne pilik mizi purik kaile mizi yagenda purikki iwaka ono.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Kaileyengko kazing neyegi negi yungke korowali keli piyeng mizibene keleniweki namek keriya, logo purik pelik, kaileyengko loraga, Nakki watabiyengki ngora keli nagani kai puragi langai nei mizirikku ne nakki watabiyengki mawiyarekka ngora keli mizi. Lorarau ono pulogo nogo kaile miza mizagi ono.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Lorarau onowekkerik ne wilik kagowinda kiling kaile miza kapura lora kanda keya lorago pura mizi nagani keya pura mizi nagani kai pura miziweki keli purarau neyegi lewagela.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Logo keli nogoragi kiriwei mizarikki kandik ne kuneng. Logo lo ne kiriwei miza kesak wik yolu pura nani kak maburago ne kiriwei miza onorikki kandik ibengkira nani.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Kaileyengko ikuyogoriktaga ne lo puragi kiriwei miza purik ne wik wizagomagi keleniya kapura ne lo pura ngelarikki kandik ne kaileyengki kanga ibeng wizagomagi pura weiya.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Lo pura Anotoyagarago logo walek, keya loyengki yungke lende miza piyeng mabiyeng walek keya pangka keya wazono.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Nogo kai purik lo neyegi pangka purago ne ibeng siweki keleniya ma? A’a’, piliktau ono. Kaileyengko ne ibeng sibene keleniya. Kaileyengko Anotogi lo wazono pura weiya logo pilik miza logo ne weik kaileyeng mei piyengki peyeng kaileyeng mamiziweki. Logo lo Mosego lende miza piyengko weik neyegi kaile nogoyeng Anotogi wirege korowali panu purikki waligeleniya.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Anotogi Kung Walekpokko teniyegi loyeng teni Anotogi keliragi kiriwei miziweki yana, kapura ne yeik yombanu korik nogowekko keli piyengki kiriwei mizibek. Nogo kaileyengki kerewiyi pumokko ne weik kaileyengki yawe mizibek mizi.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Nogo mizi piyeng nangaiyengki wiyeke ne mizi miza purik ne lusuwei, purik nogorau miziweki keliyeng ne mizi ono kapura segeya nogo kumbak miziyeng ne mizi.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Nogo miziweki keli onoyeng ne mizi puwekkerik ne pelik kaibek mizi, Ei, loyeng pangkayeng, mizi.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Tegi ne makngezegorau pilik piyeng mizi ono, segeya kaile yenge negi yungke yolu piyengko mizi.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Yenge negi yungke ne wazono miziweki keleniyagi ono purik ne iwaka. Ne kai purik Kung Walekpokko wilek kang wikpek keremizagine wilek kang werebokki kozak kai yagenda. Purik ne wazono miziweki keli kele kapura ne mizagi langai ono.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Purik nogo wazono miziweki keli piyeng ne mizi ono, segeya ne korowali nogorau miziweki keli ono piyeng mizi mizi.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Tamizeige nogo miziweki keli onoyeng ne mizi purik mabura purik nogo mizi yagenda ono, segeya kaile yenge negi yungke yolu piyengko mizi yagenda.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Logo nogo keriyirik pilik pura neyegi weik yolu pera, purik pilik nogo kele wazono miziweki keli kapura ne korowali piyeng mizi wilibek.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Keya wilek kang wik nogobekkirik ne Anotogi lo piyeng kiriwei mizi wilibekweki keli,
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 kapura ne ngereke keli kalogomok narago korik nogowekke yawe mizi logo nogo keriyi. Keli pura keli wilek kang wik nogobokko pangkara mizi puragi ngai mizira. Logo korik nogowekko keli piyeng kozang panu kopong keli piyengko mizagewiyege kaileyengko ne wigira wazanibene mizi.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Okuwi, ne weik kamakaile magai. Takko korik nogowekka keli ne kebangkela yolu logo ne ibengkiraga wezaneliweki mizi puraga yaliya wazaniyagi?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Yisu Kilisi Yemizi nogobokko ne yaliya wazaniya logo purikki wiyeke ne Anotoyegi wazono mei.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.