Romanos 2

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Tamizeige ni nazuwagabekyegi pilik mizibek keya pilik mizibek kaibek mabura ni nawiliyegi ni makngezeyegi langai ne pilik mizi onobek kaiyagi ono, purik ni nazuwagabekyegi ni pilik mizibek keya pilik mizibek mei kapura pugu miza piyeng nugurau miziyeng kopong ni makngezego ni makngezeyegi nirau ngangang nanagibek kai yagenda.
1 Meu amigo, não importa quem você seja, você não tem desculpa quando julga os outros. Pois, quando você os julga, mas faz as mesmas coisas que eles fazem, você está condenando a você mesmo.
2 Towa Anotogo kaile yaka kozak kai piyeng miza pilikwili pangkaraga ngagozak keleyi mizi purikki towa iwaka koyinda.
2 Nós sabemos que Deus é justo quando condena os que fazem essas coisas.
3 Kapura ni nazuwagabekyegi pilik mizibek keya pilik mizibek meibok nugu pilik meibokko mizi piyeng ni makngezegorau miziyeng. Logo nugu kumularik ni pilik poktau Anotogi ngagozaktaga kazi kunagi ono ma talik? A’a’.
3 Mas você, que faz as mesmas coisas que condena nos outros, será que você pensa que escapará do julgamento de Deus?
4 Anoto wazono panubek keya yombanuwili nguk namizi ngagozak keleyi onobek keya yongkambanuwiligu mizi kambeliyengki yelakkelek yuke yolubektikki wiyeke inugurik pugu iniyegi watabi nayeng mizagi ono sawiyi. Ini mabuwiligu Anoto wazonorago kolabek mizi purik peliktikki wiyeke pugu kelirik ini kaile inuguyengki kuneng miza logo wiya logo ngezebekyegi iza orowei yoweki purik ini iwaka kapura ini pigi wazono yemane panu puragi kiyebuk.
4 Ou será que você despreza a grande bondade, a tolerância e a paciência de Deus? Você sabe muito bem que ele é bom e que quer fazer com que você mude de vida.
5 Kapura kangka inuguyeng kingyeng kelik keya inugu kokowa miza purikki ini kawela kisagirikki kiyebuk kopong inugu Anotoyegi nagerewiyi mizi pumokko inuwa ngezeyegi ngangang yanagira mawiyarekka wari logo pilik kai kanda wok Anotogo sisik pigi kaileyengki pura walimizi keya ngagozak pangka panura mizi pokkowekkegine.
5 Mas o seu coração é duro e teimoso. Por isso você está aumentando ainda mais o castigo que vai sofrer no dia em que forem revelados a ira e os julgamentos justos de Deus,
6 Purik Anotogo keriya wizimowei nak nakko mizi wiriya piyengki pangka pangka kangayeng yanagi.
6 pois ele recompensará cada um de acordo com o que fez.
7 Yongkambanu nawili kazing pangka lewengke koyagi purikki wilek kang tiya mani, purik puwili yereng ngaiwaktikku kola puraga wik koyimagi puraga kanga weiyagi puragi langai yawe mizi kopong. Logo pilik puwili Anotogo wik koyimagira weiweki keleyagi.
7 Deus dará a vida eterna às pessoas que perseveram em fazer o bem e buscam a glória , a honra e a vida imortal .
8 Kapura nawili ngezewiliyegi wilik kagowing mizagirikki wiyeke weiweki mizi logo kazing pangka pumokki kiyebuk keya kazing kokowamekki kiriwei mizi. Anoto pilik puwiliyegi sisik mizagi logo ngagozak keleyagi.
8 Mas fará cair a sua ira e o seu castigo sobre os egoístas e sobre os que rejeitam o que é justo a fim de seguir o que é mau.
9 Anotogo korowali mizi puwili kuneng wageli keya ngangang mizibene keleyagi. Logo pura Yudawiliyegi were keleyi keya pulaga Yuda ono puwiliyegirau keleyagira.
9 Haverá sofrimentos e aflições para todos os que fazem o mal, primeiro para os judeus e também para os não judeus.
10 Kapura Anotogo pangkaraga mizi puwiliyegi sisik mizagi ono keya yeik puwiligiyeng yongolok meiyagi keya ya ngezege sa pura yanagi, were Yudawiliyegi keya pulaga Yuda onowiliyegirau.
10 Mas Deus dará glória, honra e paz a todos os que fazem o bem, primeiro aos judeus e também aos não judeus.
11 Purik Anotogi wiregerik yongkambanu mamok pangka pangka logo Anotogo nawili kiling sawela logo nawili ngagozak keleyagi ono, pugu mamok pangka pangka ngagozak keleyagi.
11 Pois ele trata a todos com igualdade.
12 Togo Anotogi ngagozaktagarik Anotogo kaile miza puwili mabuwili ngagozak keleyagi. Anotogi lo Mosego lende miza piyeng Yuda ono puwiliyegirau ono logo Anotogo puwili loyengko ngagozak keleyagi ono. Puwili kaile mizi purikku puwili Anotoyegirau yogi ono, kemenak ibengki. Yudawili Anotogi lo Mosego lende miza piyeng puwiliyegi logo puwili kaile miza purikku loyengko puwili ngagozak keleyagi.
12 Todos aqueles que pecam sem conhecer a lei de Deus se perderão sem essa lei; mas todos aqueles que pecam conhecendo a lei serão julgados por ela.
13 Anotoyegirik yongkambanuwili loyengki yeik kerewiya maburikki weraga ngezebekki wirege pangka wazayagi ono kani. Segeya, puwili loyengko kaiyeng miza purik kele pugu pangkawili kaiyagi.
13 Porque as pessoas que Deus aceita não são aquelas que somente ouvem a lei, mas aquelas que fazem o que a lei manda.
14 Mosegi lo piyeng Yuda ono puwiliyegirau yana ono kapura kangka puwiligiyengka loyengko mizagiyeng keya mizagi onoyeng kai piyengki puwili iwaka logo purikki walimizi, purik lo pangkayeng keya pangka onoyengki pura kangka puwiligiyengke yolu, Mosegi loyeng ono kele kapura.
14 Os não judeus não têm a lei. Mas, quando fazem pela sua própria vontade o que a lei manda, eles são a sua própria lei, embora não tenham a lei.
15 Puwiligu mizi piyengko walimizirik loyengko miziweki kai piyeng yenge ya puwiligiyengke yungke yolu. Puwiligu yenge ya puwiligiyengke yungke kumuliyengko walimizirik purik wameik logo purik peliktikki wiyeke, kang nayeng kangka puwiligiyengko puwili kokowa miza kani yei keya kang nayeng kangka puwiligiyengko puwili pangka miza kani yei.
15 Eles mostram, pela sua maneira de agir, que têm a lei escrita no seu coração. A própria consciência deles mostra que isso é verdade, e os seus pensamentos, que às vezes os acusam e às vezes os defendem, também mostram isso.
16 Logo ngago wazono nogo kozak kai perago kairik wok Anotogo Yisu Kilisiyegi meiya wizigeya Yisu Kilisigu yongkambanuwiligu ya puwiligiyengke liwik kumuli keya miziyeng logo namele keya nakkorau iwaka onoyengki ngagozakta mizi purik mabilikki, kai.
16 E, de acordo com o evangelho que eu anuncio, assim será naquele dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgará os pensamentos secretos de todas as pessoas.
17 Keya inuwa lewege sara koyimowei, ne Yudabek, kisi puwiliyegi ne ngago nara yeiweki. Ini Yudawiligu kozang kumulirik ini ngagozak keleyi puwekkerik Anotogi lo Mosego lende miza piyengki kiriwei purago iniyegi sawelagi mizi keya Anotogi loyeng iniyegi legi ini Anotogi ngizi panuwili kisa logo ini wiliwili kisi.
17 O que dizer de você? Você diz que é judeu, confia na lei e se orgulha do Deus que você adora.
18 Ini Anotogo inugu miziweki pugu keli pura ini iwaka keya loyengke ini kapiya miza kopong ini pangka piyengki iwaka.
18 Você sabe o que Deus quer que você faça e aprende na lei a escolher o que é certo.
19 Inugu kozang panu kumulirik ini kumbekki lewengke wireyeng kusa puwili Anotoyegi langai yaliwei kunagiwili, keya inugu kumulirik kusabanurikke yolu puwiligi lambek inugu wara mizi,
19 Você tem a certeza de que é guia dos cegos, luz para os que estão na escuridão,
20 keya kangkayendau onowili waligeleyiwili keya lusuweiwiligi waligeleyiwili mizi. Keya inugu kozang panu kumulirik ini Anotogi loyeng kiling kopong ini mabiyengki iwaka panu keya inugu kisiyeng mabiyeng wameik panuyeng mizi.
20 orientador dos que não têm instrução e professor dos jovens. Você está certo de que encontra na lei a apresentação completa do conhecimento e da verdade.
21 Ini nazuwagawili kapiya keleyi kapura ini ini makngeze kapiya keleyagi langaiwiligu. Inugu nawiliyegi ngowei nagani yei kapura ini ngowei.
21 Você, que ensina os outros, por que é que não ensina a você mesmo? Se afirma que não se deve roubar, por que é que você mesmo rouba?
22 Inugu kazing yongok nigi ono nazuwagamele kiling iwek kolimok mizi nagani yei kapura ini makngezego mizi. Inugu puwiliyegi watabi nayeng weiya logo anoto puwiligibek mizi nagani yei kapura ngereke kingyeng inugu anoto inugubek mizi.
22 Se você diz que não se deve cometer adultério, por que é que você mesmo comete adultério? Você odeia os ídolos, mas rouba as coisas dos templos.
23 Anotogi loyeng iniyegi purikki ini wiliwili kisa meli kapura inugu loyeng ngeli purikku mizagewiyege Anotogi yeikta kaile sawiyi.
23 Você se orgulha de ter a lei de Deus, mas você é uma vergonha para Deus porque desobedece à sua lei.
24 Purik Kapiya Walektikku pelik kai purikki kiriwei,
24 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Os não judeus falam mal de Deus por causa de vocês, os judeus.”
25 Tamizeige ni yombu korikwekki korik ngalegewek ngelabek logo loyengko nugu miziweki kaiya piyeng mabiyeng mizibek mabura Anotogi wiregerik pangka kapura ni loyengki nagerewiyi miza mabura, purik ni yombu korikwekki korik ngalegewek ngelabek kele kapura ngagozaktaga purik purikku niyegi sawelagi ono.
25 A circuncisão tem valor se você, que é judeu, obedecer à lei; porém, se não obedecer, é como se você não tivesse sido circuncidado.
26 Yuda onowili yombu korikyengki korik ngalegeyeng ngela onowiligu kapura tamizeige loyengko puwiliyegi miziweki kaiyayeng puwili mizi purik mabura Anotogo yombu korikyengki korik ngalegeyeng ngela puwiliyegi mizi mabilik pilik puwiliyegirau mizagi.
26 E, se um homem que não foi circuncidado obedecer aos mandamentos da lei, Deus o tratará como se ele fosse circuncidado.
27 Ini Yudawili yombu korikyengki korik ngalegeyeng ngeli keya loyeng wei mizawili kapura ini loyeng ngeli legi ini ngagozak mizagi. Keya Yuda ono nawili yombu korikyengki korik ngalegeyeng ngela ono kele kapura Anotogi loyengki kerewiyi keya kiriwei miziwili logo purikku walimizi purik ini Yudawili ngagozak keleyagiwiligu.
27 Assim vocês, judeus, serão condenados pelos não judeus, pois vocês desobedecem à lei apesar de terem essa lei escrita e de serem circuncidados, enquanto que os não judeus obedecem à lei, embora não sejam circuncidados.
28 Purikku kai purik nak yombu korikwekki korik ngalegewek ngelarikki wiyeke nak ngizi Yuda Anotogibek kaiyagi ono, purik yeik korik yeiktikku Yudabek kai yagenda.
28 Portanto, eu pergunto: quem é judeu de fato e circuncidado de verdade? É claro que não é aquele que é judeu somente por fora e circuncidado só no corpo.
29 Segeya, Anotogi Yuda ngizibek mabura ya pugura Anotogo kowitabok logo pilik miza purik Anotogi Kung Walekpokko miza logo, keya yaka lo Mosego lende miza piyengki kiriwei miza onorikku. Anotogo pilikpok Anotogi yeik yemanera yongolok meibene kelemi, yombanu yeikwiligu ono.
29 Pelo contrário, o verdadeiro judeu é aquele que é judeu por dentro, aquele que tem o coração circuncidado; e isso é uma coisa que o Espírito de Deus faz e que a lei escrita não pode fazer. E o louvor que essa pessoa recebe não vem de seres humanos, mas vem de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.