Romanos 14

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Tamizeige yombanu nak ini Yisuyegi ngizi kumuliwili kiling saweliweki kai mabura piyegi koli kelemi, pigi ngizi kumuli pura kozang ono kele kapura. Pi kiling pugu pangkayeng keya pangka onoyengki langai nalik kumuli piyengki ngago si kela yongomo mizi nagani.
1 Aceitem entre vocês quem é fraco na fé sem criticar as opiniões dessa pessoa.
2 Pelik, wata nagi purik pangka ma pangka ono miza purikki pi kiling ngago si kela yongomo mizi nagani. Purik nugu ngizi kumulagirik purikke ngangang narik mizagi ono kapura yombanu ngizi kumuli pugura kozang onobokyegirik pi watayendau ono yeik ngeragi yeikyeng ni penangai.
2 Por exemplo, algumas pessoas creem que podem comer de tudo, mas quem é fraco na fé come somente verduras e legumes.
3 Yombanu wata keya ngeragi piyeng mabiyeng nibok yombanu wata ni onobokyegi yang kaiyagi onobokko keya yombanu wata ni onobok yombanu wata keya ngeragi piyeng mabiyeng nibokyegi melebek yowagi onobokko, purik Anotogo piyau mabiyauyegi keli.
3 Quem come de tudo não deve desprezar quem não faz isso, e quem só come verduras e legumes não deve condenar quem come de tudo, pois Deus o aceitou.
4 Ni nangaibek legi ni nazuwagabekyegi melebek yowi. Pi niyegi yawe mizibek ono pi Anotoyegi yawe mizibek, logo pi pugu mizagiyengka kawiye ma yeik miza purik watabi Anotogiyeng kapura pi kawiye walagi ono, purik Anotogo pi luwe wiziweki kelemiyagi langai legi.
4 Quem é você para julgar o escravo de alguém? Se ele vai vencer ou fracassar, isso é da conta do dono dele. E ele vai vencer porque o Senhor pode fazê-lo vencer.
5 Yongkambanu nawiligu kumulirik wok nayeng Anotogi wirege yemaneyeng mizi keya wok nayeng yeikyeng mizi. Keya nawiligu kumulirik wokyeng mabiyeng Anotogi legi wokyeng mabiyeng Anotogi wirege yemaneyeng mizi. Pilik piyengkirik nak nak pugu kumuli pura pangka panura mizi purik nangki wiyeke miza purik ngezebokko iwaka.
5 Algumas pessoas pensam que certos dias são mais importantes do que outros, enquanto que outras pessoas pensam que todos os dias são iguais. Cada um deve estar bem firme nas suas opiniões.
6 Yombanu wok nayeng yemaneyeng mizibok Yemizibekki yeikta yongolok meiweki mizibokko. Keya yombanu wok mabiyeng Anotogiyeng mizibok Yemizibekki yeikta yongolok meiweki mizibokko. Keya kazing mabilikmekke yombanu ngeragi nalangai nalangai piyeng mabiyeng nibok Yemizibekki yeikta yongolok meiyagirikki wiyeke mizi, purik ngeragiyengki wiyeke pi Anotoyegi wazono mei yagenda. Keya yombanu ngeragi nalik nayeng nagirikki kiyebuk mizibok, Yemizibekki yeikta yongolok meiyagirikki wiyeke mizi logo pirau Anotoyegi wazono mei yagenda.
6 Quem dá mais valor a certo dia faz isso para honrar o Senhor. E também quem come de tudo faz isso para honrar o Senhor, pois agradece a Deus o alimento. E quem evita comer certas coisas faz isso para honrar o Senhor e dá graças a Deus.
7 Teni Yisuyegi ngizi kumuliwiliyaga nakki yolu pura ngezebekkira ono keya ibengkiriktau ngezebokko ngai ono.
7 Porque nenhum de nós vive para si mesmo e nenhum de nós morre para si mesmo.
8 Teni wik yolu purik teni Yemizibekki wiyeke wik yolu keya teni ibeng puwekkerik teni Yemizibekki wiyeke ibeng logo teni wik yolu ma ibeng miza puriktau teni ngoluk Yemizibekkiwili.
8 Se vivemos, é para o Senhor que vivemos; e, se morremos, também é para o Senhor que morremos. Assim, tanto se vivemos como se morremos, somos do Senhor.
9 Piliktikki wiyeke Kilisi ibeng sa logo ngereke wik yangalek meiya purik wik yoluwili keya ibengwiligirau ngaibek miziweki.
9 Pois Cristo morreu e viveu de novo para ser o senhor tanto dos mortos como dos vivos.
10 Togo iniyaga nakkorau ini kiling ngizi kumuli puwiliyaga nakyegi melebek yowagi ono keya ini kiling ngizi kumuli puwiliyaga nakyegi yang kaiyagi ono, purik teni mabuwili Anotogo ngagozak keleyiweki pigi wirege luwe koyagi.
10 Portanto, por que é que você, que só come verduras e legumes, condena o seu irmão? E, você, que come de tudo, por que despreza o seu irmão? Pois todos nós estaremos diante de Deus para sermos julgados por ele.
11 Purik Kapiya Walektikke Yemizibokko pelik kai,
11 É isto o que as Escrituras Sagradas dizem: “Juro pela minha vida, diz o Senhor, que todos se ajoelharão diante de mim e todos afirmarão que eu sou Deus.”
12 Tegi teni mabuwili nak nak pugu mizayengki Anoto ngagozaktaga kerewiyagibekyegi kozak mei keya nangki piyeng miza miza purikki kozak meiyagi.
12 Assim, cada um de nós prestará contas de si mesmo a Deus.
13 Togo teni nakko nakyegi melebek yowi mizi pumok wiyiweki. Segeya ini makngezeyegi langai melebek yowa logo tonugurau teni kiling ngizi kumuli puwili tonugu miziyengko puwili kaile mizibene keleyagi ono kisagirikki kai.
13 Por isso paremos de criticar uns aos outros. Pelo contrário, cada um de vocês resolva não fazer nada que leve o seu irmão a tropeçar ou cair em pecado.
14 Ne Paulu Yemizibek Yisuyegi ngizi kumuli legi nogo kairik ne iwaka, purik watabi nayeng waze ngezeyeng kaile ono kapura tamizeige yombanu nakko ngizi kumulirik watabi nayeng kaile mizi mabura watabi piyeng piyegirik kaile.
14 Por estar unido com o Senhor Jesus, eu estou convencido de que nada é impuro em si mesmo. Mas, se alguém pensa que alguma coisa é impura, então ela fica impura para ele.
15 Tamizeige nugu ngeragi niyengko mizagewiyege ni kiling ngizi kumulibok kuneng mani mabura nugu mizi purago walimizirik ni weik mawinda piyegi keli ono. Kilisigu yombanubokki wiyeke kaile miza legi nugu ngeragi mabiyeng ni purikku Yisuyegi ngizi kumuli puguragi kaile kelemiya nagani.
15 Se você faz com que um irmão fique triste por causa do que você come, então você não está agindo com amor. Não deixe que a pessoa por quem Cristo morreu se perca por causa da comida que você come.
16 Nugu watabi nayeng pangka mizagiyeng mizi kele kapura tamizeige nak nugu mizageyarikki keriya logo pi Kilisiyegi yang kai mabura piyeng mizi nagani.
16 Não deem motivo para os outros falarem mal daquilo que vocês acham bom.
17 Purik Anoto, teniyegi ngaibek yeik ngeragi talikyeng nagi ma kai talikyeng nagi miza purikki kai yagenda ono kapura pobilikyengki kai yagenda, Anotogo pangkayeng kai piyeng mizi keya Anoto kiling ya tonuguyeng ngezege sara yolu keya wilik kagowinda kiling mizi, purik piyeng Anotogi Kung Walekpekyaga lewayeng.
17 Pois o Reino de Deus não é uma questão de comida ou de bebida, mas de viver corretamente, em paz e com a alegria que o Espírito Santo dá.
18 Logo yombanu Kung Walekpokko ngai wizimowei kazing pilikmekke Kilisiyegi yawe mizibokko Anoto wilik mizibene kelemi keya yongkambanuwiligu pugu miza puragi pangkara kisibene keleyi.
18 E quem serve a Cristo dessa maneira agrada a Deus e é aprovado por todos.
19 Togo teni kang mabiyengke tenigi ngezege yolu puwili kiling wazono yoluweki mizagi piyengka miziweki keya mabilik kang mabiyengke ngizi kumuli nawili kazing kumbekki lewengke kozang sagiyengka miziweki.
19 Por isso procuremos sempre as coisas que trazem a paz e que nos ajudam a fortalecer uns aos outros na fé.
20 Anotogo yawe ngizi kumuli nakki yungke mizageya pura nugu ni ngeragi nalangai nalangai piyeng pangka nibektikki wiyeke yawe pura ngela mowiyi nagani. Wameik, ngeragi mabiyeng nagiyengko kapura ngeragi nakko pi kaile mizibene kelemiyagiyeng mizi piyengka ni purik kele kokowa mizi yagenda.
20 Por uma questão de comida, não destrua o que Deus fez. Todos os alimentos podem ser comidos, mas é errado comer alguma coisa quando isso faz com que outra pessoa caia em pecado.
21 Kazing pangka mizagiyeng watayengka kazi koyagi pumok ma kai waingyengka kazi koyagi pumok ma watabi nalangai nalangai ngizi kumulibok kawiye walibene kelemiyagi piyengka kazi koyagi pumok.
21 O que está certo é não comer carne, não beber vinho, nem fazer qualquer outra coisa que leve um irmão a cair em pecado.
22 Nugu puragi talik kumuli miza purik yali Anoto ngezeyaugi tepekke wara yolu. Wilik kagowinda yombanu ngezebokko kumularik pangkara miza logo miza wizigeya kangka pugubokko kuneng mani onobokyegi yolu.
22 Mas guarde entre você mesmo e Deus o que você crê a respeito desse assunto. Feliz a pessoa que não é condenada pela consciência quando faz o que acha que deve fazer!
23 Kapura yombanu pugu niyeng ma miziyengki wilek neyau kumulibok piyeng mizi puwekke Anotogo pi kaile miza mei purik pugu miza purik ngizi kumuli puguraga pangkayeng mizayeng miza ono kopong. Keya watabi tonugu ngizi kumuliraga pangkayeng miza ono piyeng mizi piyeng Anotogo kaileyeng meiyeng.
23 Mas quem tem dúvidas a respeito do que come é condenado por Deus quando come, pois aquilo que ele faz não se baseia na fé. E o que não se baseia na fé é pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.