Mateus 6
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs VC
1 Keya Yisugu mawinda pelik yeiya, Ini watabi wazono inugu mizagiyeng mizi logo yongkambanuwiligu keriya logo yeik inuguyeng yongolok meibene mizi nagani ini ngai waberek panu, purik yombanu pilik miziwili kalike puwiligi Mango paka ngalege yolubokko puwili watabi puwiligu mizayengki wiyeke kanga wazono weiyagiyeng yanagi onowili.
1 Guardai-vos de fazer vossas boas obras diante dos homens, para serdes vistos por eles. Do contrário, não tereis recompensa junto de vosso Pai que está no céu.
2 Pilik legi nugu yombanu watabiyengki yeik nakyegi watabi nayeng mani puwekkerik yombanu mabuwiliyegi kozak yei nagani, ngagoluk mani. Yombanu kiligang neyau lewawiligu i walek songonoyengke opa mani puwekkerik puwiligu nawiliyegi kozak yei logo yongkambanuwiligu mele korokkorok ulibene, keya yeik puwiligiyeng yongolok meibene, logo puwiligi kanga wazono weiyagiyeng mabiyeng, kalike mawinda Anotoyaga kanga wazonoyeng weiyagi ono. Keya yombanu kiligang neyau lewawiligu yerengyengke yombanu watabiyengki yeikwili nakyegi watabi nayeng mani puwekkerik puwiligu nawiliyegi kozak yei logo yongkambanuwiligu yeik puwiligiyeng yongolok meibene. Nogo wameik kai, logo watabi puwiligu mizayengki wiyeke kanga wazono weiyagiyeng mabiyeng, kalike mawinda Anotoyaga kanga wazonoyeng weiyagi ono.
2 Quando, pois, dás esmola, não toques a trombeta diante de ti, como fazem os hipócritas nas sinagogas e nas ruas, para serem louvados pelos homens. Em verdade eu vos digo: já receberam sua recompensa.
3 Kapura nugu yombanu watabiyengki yeikwiliyaga nakyegi watabi nayeng managi keli puwekke mabura kazing ngagoluk panu nigi ingembu ma mereke niyegi yolu pilikpokko keriyagi langai ono pilik pumokko mizimo logo
3 Quando deres esmola, que tua mão esquerda não saiba o que fez a direita.
4 kazing yalek nigi pumok liwik wizeibene logo nigi Mangobokko watabi wazono nugu nazuwagawiliyegi liwik miza piyengki keriya puwekke watabi nugu mizayengki wiyeke kanga wazonoyeng nanagi.
4 Assim, a tua esmola se fará em segredo; e teu Pai, que vê o escondido, recompensar-te-á.
5 Keya yombanu kiligang neyau lewawili Anotoyegi waberek miziwekkerik puwili i walek songonoyeng keya yerengyengke yongkambanuwiligi wirege yongkambanuwiligu pakeli keya yeik puwiligiyeng yongolok meibene waberek miziweki keliwili. Kerewiyi, puwiligu yaka watabi puwiligu mizayengki wiyeke kanga wazono weiyagiyeng mabiyeng, mawinda paka ngalege weiyagi ono. Puwili kelik nagani, ngai waberek panu.
5 Quando orardes, não façais como os hipócritas, que gostam de orar de pé nas sinagogas e nas esquinas das ruas, para serem vistos pelos homens. Em verdade eu vos digo: já receberam sua recompensa.
6 Keya ni Anotoyegi waberek mizi puwekke purik mabura ni makngeze liwik miziweki kunimo logo Anoto nigi Mango nugurau keriyi onobekyegi waberek mizimo logo Anoto nigi Mangobokko watabi nugu liwik miziyengki keriya logo watabi nugu mizayengki wiyeke kanga wazonoyeng nanagi.
6 Quando orares, entra no teu quarto, fecha a porta e ora ao teu Pai em segredo; e teu Pai, que vê num lugar oculto, recompensar-te-á.
7 Keya yombanu Anotoyegi iwaka onowiligu anoto puwiligiwiliyegi waberek miziwekkerik puwili ngago yeikyeng mei keya ngago lang pilikyeng meiyageya mizi. Puwiligu kumulirik teni waberek yokolong mizi purik mabura puwiligu teniyegi kerewiyagi langai, mizi. Kapura ini pilik mizi nagani, a’a’.
7 Nas vossas orações, não multipliqueis as palavras, como fazem os pagãos que julgam que serão ouvidos à força de palavras.
8 Purik Anoto inigi Mangobek inugu piyegi nguk meiweki mizi piyengki pi yaka iwaka legi kazing puwiligu ngago pilikyeng meiyageya mizi pumokki ini kiriwei mizi nagani.
8 Não os imiteis, porque vosso Pai sabe o que vos é necessário, antes que vós lho peçais.
9 Kazing waberek mizagimek pemek,
9 Eis como deveis rezar: PAI NOSSO, que estais no céu, santificado seja o vosso nome;
10 Yongkambanu mamok panga nigi ngaimekki yungke kiliya logo nugu ngaiweki wiriyibene keleye. Keya keli nuguraga puwili paka ngalege kiriwei mizi mabilik tenirau pelege ngabelakpekke kiriwei miziweki keleye.
10 venha a nós o vosso Reino; seja feita a vossa vontade, assim na terra como no céu.
11 Wok pekki pangka ngeragi nagi piyeng teni yane.
11 O pão nosso de cada dia nos dai hoje;
12 Nugu kaile tonugu miza piyeng tumule logo keremareke wezamele, purik tenirau mabilik kaile nawiligu teniyegi keleya piyendau tumula logo weik keremareke wezamela legi.
12 perdoai-nos as nossas ofensas, assim como nós perdoamos aos que nos ofenderam;
13 Watabi teni yang keleyagi piyengko mizagewiyege teni kaile miziweki keleya nagani. Kapura Sadang kaile mabiyengki mangobekki melezikka teni yaliya wazaye. Keya niyegirik, ni yombanu kozang yemane wizagomagira kilimbek keya yeik yemane wizagomagira kilimbek keya nugu teni nigi ngaimekkiwiliyegi ngai yemane panu wizagomagi. Wameik panu.
13 e não nos deixeis cair em tentação, mas livrai-nos do mal.
14 Keya Yisugu puwiliyegi mawinda pelik yeiya, Kerewiyi, tamizeige inugu kaile yongkambanuwiligu iniyegi keleya piyeng tumula logo keremareke wezameli purik mabura Anoto inigi Mango paka ngalege yolubokkorau kaile inugu mizayeng tumula logo keremareke wezamelagi.
14 Porque, se perdoardes aos homens as suas ofensas, vosso Pai celeste também vos perdoará.
15 Kapura tamizeige inugu kaile yongkambanuwiligu miza piyeng tumula logo keremareke wezameli ono purik mabura Anoto inigi Mangobokkorau kaile inugu mizayeng tumula logo keremareke wezamelagi ono.
15 Mas se não perdoardes aos homens, tampouco vosso Pai vos perdoará.
16 Keya kazing wilek kang mabiyeng Anotoyegi waberek mizagirikki tiya maniweki ngeragi ni ono mizi pumok mizi puwekkerik, yombanu kiligang neyau lewawili kazing pumok mizi puwekke puwili wiregawereyeng yalek keya yagasi sowei yongomo mizi logo yongkambanuwiligu puwiligu Anotoyegi waberek miziweki ngeragi ni ono purikki pakela logo yeik puwiligiyeng yongolok meibene. Kerewiyi, yongkambanuwiligu mabelege yeik puwiligiyeng yongolok mei purikku watabi puwiligu miza piyengki wiyeke kanga wazono weiyagiyeng mabiyeng logo Anotogo kalike mawinda paka ngalege yanagi ono.
16 Quando jejuardes, não tomeis um ar triste como os hipócritas, que mostram um semblante abatido para manifestar aos homens que jejuam. Em verdade eu vos digo: já receberam sua recompensa.
17 Kapura kazing wilek kang mabiyeng Anotoyegi waberek mizagirikki tiya maniweki ngeragi ni ono mizimekke mizi puwekkerik ngeragi ni ono wizimowei Anotoyegi ni makngeze kuyangka wizimowei waberek mizi.
17 Quando jejuares, perfuma a tua cabeça e lava o teu rosto.
18 Togo nawili ni pilik mizi purikki iwaka ono, Anoto nigi Mango nugu pakeli onobokko keke iwaka, logo nigi Mangobek nugu liwik mizi piyengki pakelibokko kanga wazono nanagiyeng nanagi.
18 Assim, não parecerá aos homens que jejuas, mas somente a teu Pai que está presente ao oculto; e teu Pai, que vê num lugar oculto, recompensar-te-á.
19 Teni ngabelakpekke pelege koyigeya king keya watabi tonuguyeng yeikki, purik wata koru watabiyeng ni namokko korowali kelemiyagi ma yombanu ngoweiwiligu watabiyeng ngoweiyagi ma koboyaugu korowali kelemiyagi, legi inigi kingyeng keya watabi wazonoyeng ngezeyeng kilisagelega wiyi kambeli nagani.
19 Não ajunteis para vós tesouros na terra, onde a ferrugem e as traças corroem, onde os ladrões furtam e roubam.
20 Pilik segeya king inuguyeng keya watabi inuguyeng yongkambanu watabiyengki yeik puwiliyegi sawelizo. Pilik mizi purago kanga inigi wazonoyeng paka ngalege yowiyagi, keya paka ngalege kanga inigi wazonoyeng yeikki ono, purik yombanu ngoweiwili ngoweiweki yabelagi ono ma wata koru watabiyeng ni namokko korowali kelemiyagi ono.
20 Ajuntai para vós tesouros no céu, onde não os consomem nem as traças nem a ferrugem, e os ladrões não furtam nem roubam.
21 Tegi inugu paka ngalege Anotoyaga kanga wazono weiyagi piyengki kumulizo, purik inugu kumuli piyeng wilek kang inuguyeng mabiyeng tiya mani piyeng.
21 Porque onde está o teu tesouro, lá também está teu coração.
22 Wire nuguyau korik nuguwekki lambek. Wire piyaugu kazing nigi yoklongko wei mizi yo keya to mizagimek waligeleni. Kazing mabilikmekke wilek kang nugubokko kazing ni wiziyagimek waligeleniweki Yisugi wilangkarik nigi yungke wiriyi pani kelemi. Tamizeige wilek kang nugubek pangka purik kazing nugu yolu pumok pangka.
22 O olho é a luz do corpo. Se teu olho é são, todo o teu corpo será iluminado.
23 Kapura tamizeige wilek kang nugubek kaile purik korik nuguwek mabuwek kusabanurikku kola logo kazing nugu yolumek kaile. Tegi tamizeige nugu kumularik nigi yungkerik wilangka yolu nobiyeng miza kapura nigi yungkerik kusabanu yolu purik nugu kumuliyeng kaile logo kusabanu purik yemane panu wizinda.
23 Se teu olho estiver em mau estado, todo o teu corpo estará nas trevas. Se a luz que está em ti são trevas, quão espessas deverão ser as trevas!
24 Yombanu nakko yombanu ngai neyauyegi kemenak yawe mizagi langai ono. Kazing mabilikmekke ini Anotoyegi keli keya watabi king keya pulangai ngabelakpekkeyengkirau kemenak kelagi langai ono, purik ini nakyegi keli keya nakyegi kiyebuk mizagi legi. Keya ini nakki keliragi kiriwei keya nakki keliragi kezanga mani mizagi legi.
24 Ninguém pode servir a dois senhores, porque ou odiará a um e amará o outro, ou dedicar-se-á a um e desprezará o outro. Não podeis servir a Deus e à riqueza.
25 Piliktikki wiyeke nogo iniyegi pelik yei, ngeragi keya kai wik ini wik yoluweki nagi piyengki wilek ngelek kumuli nagani, ma kagorik korikwekke wakiyagi piyengki wilek ngelek kumuli nagani. Purik wilek kang inuguyeng pangka yolu pura ngeragi keremungke nagi puraga ngalege panu kani, keya korikwekke kagorik wik wakiyi piyengka ngalege panu kani. Tegi ngeragi inugu nagi piyengki weli keya kagorik inugu wakiyagi piyengki wilek ngelek kumuli nagani.
25 Portanto, eis que vos digo: não vos preocupeis por vossa vida, pelo que comereis, nem por vosso corpo, pelo que vestireis. A vida não é mais do que o alimento e o corpo não é mais que as vestes?
26 Winakwiligu yolu puragi pakeli. Winakwili yawe ngeriyi onowili, ma ngeragi wawiya logo i namakke ngeragiyeng kalike niweki wiyi onowili kani, kapura Anoto inigi Mango paka ngalege yolubokko ngoluk puwili ngeragi yani kani. Winak songonowiliyegi wiyeke Anotogo ngairik yemane kapura pugu iniyegi ngairik yemane panu.
26 Olhai as aves do céu: não semeiam nem ceifam, nem recolhem nos celeiros e vosso Pai celeste as alimenta. Não valeis vós muito mais que elas?
27 Watabi pilik piyengki wilek ngelek kumuli pumokko ini puwiliyaga nakki ngabelak pobokko wik yolugi pura yokolong panu kelemiyagi ma yeik? A’a’, yeik. Mena wilek ngelek kumuli pumokko wik yolugi pura yokolong panu kelemiweki sawelagi langai ono legi ini watabi nayengkirau wilek ngelek kumula meli nagani, yeik Anotoyegi wilekyeng ngalege wiyi.
27 Qual de vós, por mais que se esforce, pode acrescentar um só côvado à duração de sua vida?
28 Keya ini korikwekke kagorik wakiyagiyengki wilek ngelek kumulira nangki? Purukpuruk Kailiyawamerekke kumuli. Pumorok yawe mizi onomerek ma ngezemerekki wakiyagiyeng keremizi onomerek.
28 E por que vos inquietais com as vestes? Considerai como crescem os lírios do campo; não trabalham nem fiam.
29 Kapura kerewiyi, Anotogo Kailiyawa purukpurukmerek palumu panu wakiyagiyeng mani. Koka walaka King Ngaibek Solomon meiyabek watabi keremungkeyeng kilimbek watabi palumu panu puguyeng wakiya kapura purukpuruk peyengko Solomongu watabi wakiya piyengki ngaira ula.
29 Entretanto, eu vos digo que o próprio Salomão no auge de sua glória não se vestiu como um deles.
30 Anoto Kailiyawa songono mabek wokpekke yolu keya wangkowapekke ngoliyagi piyengki pi ngai yolu mizi legi pugu iniyegi mabilik waberek ngai wiziyagi kani logo pugu pilik mizagi kapura inugu purikki ngizi panu kumuli inugura songono panu.
30 Se Deus veste assim a erva dos campos, que hoje cresce e amanhã será lançada ao fogo, quanto mais a vós, homens de pouca fé?
31 Togo ngeragi nogoyeng talaga lewagi ma kairi nogobek talaga lewagi mizi ma kagorik nogoyeng talaga lewagi miza purikki wilek ngelek kumuli nagani.
31 Não vos aflijais, nem digais: Que comeremos? Que beberemos? Com que nos vestiremos?
32 Yongkambanu Anotoyegi iwaka ono puwili kang mabiyeng watabi pilik piyengki wilek kang tiya maniwili. Anoto inigi Mango paka ngalege yolubek ini ngeragi keya kai wik yolugiyeng wei keya kagorik wakiyagiyeng weiyagi purik pugu iwaka mena wilek ngelek kumuli nagani.
32 São os pagãos que se preocupam com tudo isso. Ora, vosso Pai celeste sabe que necessitais de tudo isso.
33 Kapura tamizeige were ini Anotoyegi wilek kang tiya mani keya inugu pi iniyegi ngai wizeibene kelemi keya pigi kazing pangka mizi pumokki wilek kang tiya mani mizi puwekke purik mabura pugu ini watabi ngoluk wik yolugi piyeng mabiyeng yanagi kani.
33 Buscai em primeiro lugar o Reino de Deus e a sua justiça e todas estas coisas vos serão dadas em acréscimo.
34 Tegi watabi wangkowapekke mizagi piyengki wilek ngelek kumuli nagani. Wok wangkowapek watabi wangkowapekkeyengki keke kumulagibek. Watabi kuneng yokopekki piyeng kuneng yokopekkiyeng, wangkowapekkiyeng ono, Yisugu pilik yeiya.
34 Não vos preocupeis, pois, com o dia de amanhã: o dia de amanhã terá as suas preocupações próprias. A cada dia basta o seu cuidado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.